Kompanije ubrzavaju zelenu tranziciju, cijena struje pada

Izvještaj naših analitičara pokazao je da je prošla godina zbog velike volatilnosti cijena bila izuzetno izazovna za energetske kompanije. Rast prihoda od prodaje za elektroenergetske tvrtke je u prosjeku iznosio 55 posto u 2022. godini, dok je prodaja naftnih i plinskih kompanija u prosjeku rasla 67 posto.

Elektroenergetske tvrtke smanjile su EBIT marže za šest postotnih bodova, na negativnih 6,7 posto, dok je u slučaju naftnih i plinskih tvrtki EBIT marža porasla za 1,4 postotna boda, na 5,7 posto. Uz nižu razinu cijena energije u odnosu na prošlu godinu, povoljniju hidrološku situaciju i riješene probleme u proizvodnji ugljena, analitičari Bloomberg Adrije očekuju ​​poboljšanje rezultata energetskih kompanija u 2023. godini, s izuzetkom rafinerija nafte. Ipak, prijelaz na obnovljive izvore dugotrajan je proces, sa sporim učinkom na profitabilnost.

Cilj je europskog zelenog plana učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050. godine. Dokle su u zelenoj tranziciji i ulaganjima u obnovljive izvore energije (OIE) odmakle javne i privatne kompanije, kolike cijene energenata možemo očekivati ubuduće i trebaju li Hrvatska i Slovenija razmotriti gradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško, za Bloomberg Adria TV u emisiji Zoomin razgovarali smo s dvojicom energetskih stručnjaka – Tomislavom Bunjevcem iz Enna Opskrbe i Mislavom Slade-Šilovićem iz PWC-a Hrvatske.  

Bunjevac objašnjava povrat investicije u obnovljive izvore energije na primjeru gradnje solarne elektrane za srednje veliku tvrtku. 

"Za 200 kilovata instalirane snage, to podrazumijeva investiciju od 150 do 200 tisuća eura. Takva elektrana se može pustiti u pogon u vremenu od tri do šest mjeseci. Instalacija traje dva tjedna. Ostatak je ishođenje dozvola i dokumentacije. Na povrat investicije utječe više faktora, ali govorimo o vremenu od četiri do sedam godina. To je bilo kraće u vrijeme viših cijena električne energije, oko tri godine", rekao je Bunjevac. 

Interenergo

Šilović je iznio očekivanja za cijenu električne energije u idućim godinama.   

"Ušli smo u nešto smireniju fazu. Vidimo daljnji pad ili stabilizaciju cijena električne energije. Ako gledamo petogodišnju procijenjenu vrijednost, očekuje se prosječna nominalna veleprodajna cijena električne energije od oko 118 eura. Desetogodišnja očekivana vrijednost je oko 105 do 110 eura", objašnjava Šilović. 

Što se tiče cijena plina, Bunjevac ističe da trgovina ukapljenim prirodnim plinom (LNG) trenutačno nije profitabilnija u odnosu na trgovinu prirodnim plinom.

"Možemo reći da je LNG bio profitabilniji tijekom prošle godine kad je volatilnost na tržištu bila ogromna, i u tom trenutku se LNG mogao transportirati iz područja s nižom u područja s višom cijenom. U ovom trenutku se s LNG-om i prirodnim plinom trguje s burzovnim cijenama. Prošle godine je možda LNG bio profitabilniji, ove godine se to možda normaliziralo i svelo na burzovne razine", kaže Bunjevac i dodaje da su u 2022. ENNA-ini kupci u pravilu, prilikom kupnje plina, birali kraće ugovore s fiksnom cijenom.

Ove godine bilježe tri različita toka u strategijama. Dio kupaca bira fiksnu cijenu sa srednjim rokom do 12 mjeseci, oni skloniji riziku ostaju vezani uz cijenu na burzi za dan unaprijed, dok najveći dio kupaca bira hibrid između fiksne i varijabilne cijene. "Dio hedgiraju, dio ostave tržištu", kaže i naglašava da će Enna Opskrba svoj daljnji rast definitivno bazirati na uvođenju novih proizvoda u segmentu opskrbe električnom energijom i prirodnim plinom.

"Nekad je cijena bila gotovo isključivi faktor kod odabira novog proizvođača, no kako se tržišni trendovi mijenjaju, tako se i pristup kupaca mijenja. Za tvrtke poput nas više to nije samo 'kupi struju, prodaj struju'. Malo je kompleksnije od toga", ističe Bunjevac.  

Bloomberg

Dok oko OIE-a postoji konsenzus, nuklearna energija pitanje je koje i dalje dijeli Europu. Europska unija je nedavno postigla dogovor među članicama o reformi tržišta električne energije. U postizanju tog dogovora bilo je popriličnih neslaganja između Francuske i Njemačke oko toga treba li Europska unija subvencionirati proizvodnju iz nuklearnih elektrana, što je Francuska tražila (i uvjetno dobila).

U svjetlu aktualne geopolitičke situacije, Šilovića smo pitali misli li da Hrvatska i Slovenija trebaju krenuti u gradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško.

"Ti razgovori se već vjerojatno odvijaju na jedan ozbiljan i strukturiran način, ali to je izuzetno kompleksan projekt iz nekoliko razloga – financijskih, okolišnih i političkih. Slovenija taj blok ima u planu priključiti na mrežu 2038. godine. Globalni stručnjaci su oko nuklearne energije vrlo podijeljeni, kao i predvodnice Europske unije – Njemačka i Francuska. Dio struke smatra da to potiče dekarbonizaciju, drugi da usporava pravu i istinsku dekarbonizaciju. Iz energetske perspektive, atomska energija ima značajan doprinos u smislu sigurnosti opskrbe. Iz perspektive cijene, novi nuklearni blok je skup, skuplji od OIE-a, to su golema ulaganja. Socijalna i ekološka komponenta je vrlo kompleksna", kaže Šilović.

 

Cijeli razgovor pogledajte u videu.