.webp){kind=icon}
Nema sumnje da se krećemo brzom trakom na putu zelene tranzicije. No tranzicija znači prijelazno stanje. Jasne strategije koje naznačuju korake na putu od točke A do točke B. Točka A je napuštanje fosilnih goriva, a točka B je održiva priča s obnovljivim izvorima energije.
U Hrvatskoj će država izgradnju punionica za vozila na vodik subvencionirati s bespovratnih 30 milijuna eura, od čega će 15 milijuna eura biti stavljeno na raspolaganje već ove godine. To je ta tranzicija o kojoj govorimo, no tko će se tim punionicama koristiti? Zašto sada? Jesmo li zreli za tu fazu? Zašto na jačamo mrežu strujnih punionica koje su prijeko potrebne. I je li prerano za odbaciti energente koji bi se mogli puno bolje iskoristiti upravo u tranzicijskom periodu poput plina. To je ono čime se danas bavimo. Na početku smo razgovarali s Pavlom Mihajlovićem, konzultantom s fokusom na industrijski sektor, a nakon toga s Daliborom Pudićem, predsjednikom hrvatske stručne udruge za plin.
Mihajlovića smo prvo upitali je li ovo pravo vrijeme da država ulaže 30 milijuna eura za punionice na vodik.
Čitaj više
U deset dana osiguran novac za pionirski projekt građanske elektrane u Križevcima
Udruga ZEZ Sunce poziva hrvatske gradove da ustupe gradske krovove ulaganjima građana u solarnu energiju.
13.03.2024
Od srijede kreću prijave za energetsku obnovu kuća, u igri je ozbiljan novac
Javni poziv za obnovu obiteljskih kuća otvara se 13. ožujka na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
12.03.2024
Prvi brod na zeleni vodik zaplovit će Jadranom kroz četiri godine
Vrijednost projekta je 18,9 milijuna eura od čega 13,5 milijuna dolazi iz europskih fondova.
05.02.2024
MOL Grupa potpisala stratešku suradnju za razvoj mobilnosti na vodik
Cilj im je testiranje i upravljanje novim vozilima na vodikove gorive ćelije u budućnosti.
26.01.2024
''Apsolutno nije točno da nema vozila na vodik za koji je potreban velik lanac punionica, ali svaka tranzicija podrazumijeva eksperiment. Moramo nekako saznati kako se odvojiti od fosilnih goriva. Vodik neće promijeniti način na koji pokrećemo osobna vozila, ali je ključan za energetsku tranziciju. Proizvodnja zelenog čelika, npr. nemoguća je bez vodika. Specifičnost je da se umjesto prirodnog plina tu koristi vodik. Govorimo o potrebi od oko 50 kg vodika za tonu čelika. Spomenimo da trenutno Europa proizvodi oko 105 milijuna tona čelika. To su ogromne količine. Današnja proizvodnja zelenog vodika je između četiri i četiri i pol milijuna tona. Samo da bi se zadovoljila proizvodnja čelika potrebno je podići proizvodnju vodika za oko 50 posto.''
Je li u ovom trenutku isplativo ulagati u vodik?
''Danas proizvodnja vodika nije isplativa, 50 posto troška proizvodnje je trošak elektrolize, a 50 posto je trošak obnovljivih izvora energije. To će u budućnosti biti veliko geopolitičko pitanje. Postoje analize koje vide deseterostruki rast proizvodnje vodika. Bez vodika ne postoji energetska tranzicija.''
No to se tiče industrije. Što je s prijevozom, ako otpišemo mala osobna vozila?
''Ove punionice su dobar eksperiment. Potrebna je bazična infrastruktura da vidite jesu li vozila na vodik dobra alternativa vozilima koje pokreću baterije ili fosilna goriva. Vidim veliki potencijal za industriju logistike i transporta. Vidim da je to gorivo budućnosti za velike brodove. Tu je mogućnost drastičnog smanjenja emisije CO₂. Spomenuo sam industriju čelika koja je osam posto emisije CO₂ danas. Tu je i industrija cementa i umjetnog gnojiva. Sve industrije koje koriste prirodni plin kao gorivo mogu ići prema vodiku. Zbog toga je to važna tema. Hrvatska tu igra malu ulogu, ali treba tražiti svoju nišu. Proizvodnja vodika u svijetu eksplodira'', rekao je Mihajlović.
''Hrvatska i Srbija moraju što prije ući u proces proizvodnje zelenog vodika. To se radi elektrolizom vode. Nusproizvod je kisik, a troši se struja koja dolazi iz obnovljivih izvora energije. Ovih 30 milijuna možda nije trebalo uložiti u punionice već u programe koji bi išli u proizvodnju zelenog vodika. Na taj način bi se zemlje regije mogle bolje pozicionirati u energetskoj slici Europe. Za potencijalne investitore je vodik odlična prilika jer je potražnja zagarantirana. Ako ništa drugo, zato što se mora. Svi veliki proizvođači čelika su se obvezali da će ići u tranziciju proizvodnje prema zelenom čeliku'', dodao je.
No paralelno guramo i električna vozila.
''Globalni eksperiment Tesle je pokazao da je elektromotor učinkovitiji. Nismo saznali da su ta vozila cjelokupno bolja od klasičnih ICE vozila. Električni automobili se proizvode neekonomičnije. Ona nisu rješenje. Na koncu, odakle dolazi struja. Ako proizvodimo struju iz fosilnih goriva, onda je nebitno jesu li vozila električna. Mi sada imamo mogućnost da koristimo miks energenata. Dugoročno električna vozila jesu korak prema energetskoj tranziciji, ali nisu rješenje. Budućnost je kombinacija svega onoga što trenutno imamo na raspolaganju. Vidjet ćemo kako polako nestaju vozila koja pokreću fosilna goriva. Države regije moraju pronaći gdje je njihova pozicija'', zaključio je.
U nastavku smo razgovarali s Daliborom Pudićem koji je dao svoje viđenje gdje se u energetskoj strategiji Hrvatske nalazi plin.
''Hrvatska ima odličnu poziciju u zemlji vezano za proizvodnju, ali i skladištenje te transport. Plin je tu s 30 posto u domaćoj potrošnji energenata. Ta važna uloga se vidjela i u periodu rata u Ukrajini. Ako usporedimo plin s vodikom, apsolutno je činjenica da treba ulagati u nove načine izvora i u razvoj. Nekad se i plin tako razvijao. Plin iz škriljevca je inovacija koja je smanjila cijenu plina za gotovo 50 posto u 10 godina'', rekao je.
Pitanje je ima li plin dovoljno snažnu perspektivu da su trenutna velika ulaganja u terminal i plinovod Zlobin Bosiljevo opravdana.
''Čak je i Musk izjavio da svijet ne može preživjeti bez fosilnih goriva. Plin je jedan od čišćih fosilnih goriva. Mi i dalje imamo naftne derivate i ugljen koji se i dalje jako puno koriste. Plin će igrati važnu ulogu u smanjivanju emisije CO₂. Smatram da je prebacivanje postojećih termoelektrana na plin najbrži način za smanjivanje emisija CO₂ i tu je prostor za taj energent.''
Koliko će se koristiti plin ovisit će uvelike i o cijeni koju će imati.
''Cijena plina se stabilizirala i dalje će padati. Nova istraživačka polja su sve veća, a s druge strane imamo ulaganja u OIE. Kada se na fosilna goriva dodaju i naknade na CO₂, 'obnovljivci' će imati još jaču perspektivu. No ono što treba istaknuti je da je plin jako jeftino transportirati pa će plinska infrastruktura tu biti za plinove budućnosti kao što je vodik'', zaključio je Pudić.
--- Cijeli razgovor možete pogledati u videu.
