Hrvatska ove godine izvoznik električne energije, zastoj Krškog razbio ritam

Problem s nuklearnom elektranom Krško, čiji je rad privremeno obustavljen zbog kvara, poremetio je mogućnost da Hrvatska prvi put u više od dva desetljeća završi godinu s pozitivnom izvozno-uvoznom bilancom kad je riječ o električnoj energiji.

Naime, takav se zaključak nameće iz izvješća o elektroenergetskoj bilanci Hrvatske u prvih devet mjeseci ove godine koje je objavilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

Kako je poznato, proizvodnja iz Krškog sudjeluje s oko 15 posto u potrebama Hrvatske za električnom energijom, a prema sadašnjim službenim informacijama iz nuklearne elektrane, zastoj bi mogao trajati oko mjesec dana.

Protekloga mjeseca Hrvatska je imala negativnu bilancu uvoza i izvoza električne energije budući da je kupljen 151 GWh, a prodano 59 GWh. Tako smo uvezli neto 92 GWh električne energije. Ukupno su iz domaće proizvodnje bila raspoloživa 1442 GWh, od čega su 16 GWh iskoristile reverzibilne hidroelektrane za crpljenje vode, a 1426 GWh otišlo je u domaću potrošnju.

Zanimljivo je napomenuti da su najveću proizvodnju u rujnu imale termoelektrane na fosilna goriva koje su u ukupnoj količini sudjelovale s 31 posto. No dobra je vijest da su prvi put ove godine takozvani novi obnovljivi izvori, što uključuje sunce, vjetar, biomasu, bioplin i geotermalnu energiju, proizvodnjom premašili doprinos starih obnovljivih izvora, što je drugi naziv za proizvodnju iz hidroelektrana.

Pritom su vjetroelektrane imale iznadprosječnu proizvodnju koja je u ukupnom energetskom miksu sudjelovala s 15,7 posto ili 226 GWh. Krško je, primjerice, imalo doprinos od 17,2 posto.

Za razdoblje od siječnja do rujna ove godine bila su raspoloživa 14.682 GWh električne energije, a za domaću potrošnju iskorišteno je 13.713 GWh, dok je 75 GWh otišlo na crpljenje vode reverzibilnih hidroelektrana.

U Hrvatskoj je proizvedeno 12.413 GWh, a 2269 GWh je došlo iz Krškog.

Višak od 894 GWh Hrvatska je plasirala u izvoz.

Proizvodnja od siječnja do rujna prema izvorima energije | OIEH

Ispadanje Krškog na najmanje mjesec dana iz pogona sada znači da zamjenu moramo tražiti kroz uvoz, pa će se uvozno-izvozna bilanca u zadnjem kvartalu sigurno pokvariti.

Šteta je, a to napominje i OIEH, da bržim razvojem pogona na obnovljive izvore nismo došli u situaciju da možemo takve slučajeve pokriti domaćom proizvodnjom i time se praktično prometnuti u zemlju koja pokriva vlastite potrebe i ostvaruje viškove za izvoz.

Sada je valjda jasno koliko nas košta administrativna sporost u tranziciji prema zelenoj energiji.

U prvih devet mjeseci ove godine najveći doprinos energetskom miksu u proizvodnji dale su očekivano hidroelektrane, i to od 39,4 posto. Slijede neobnovljivi izvori energije, odnosno na fosilna goriva, s 26,2 posto, novi obnovljivi izvori imaju doprinos od 18,9 posto, a Krško 15,5 posto.

Dakle, vjetar, sunce, biomasa, bioplin i geotermalna energija približavaju se doprinosu ukupnom energetskom miksu od 20 posto.

U usporedbi s prvih devet mjeseci prošle godine, vidljivo je da je domaća potrošnja ove godine bila za 182 GWh niža.

S druge pak strane, Krško je ove godine proizvelo 52 GWh više, a veća razina proizvodnje dogodila se i u ostalim segmentima. Tako je iz neobnovljivih izvora proizvedeno 89 GWh više, iz hidroelektrana čak 212 GWh, a iz ostalih obnovljivih izvora 185 GWh više no u istom razdoblju lani.

OIEH

Otud i razlika da smo ove godine mogli u inozemstvo plasirati 894 GWh, a prošle godine smo u istom razdoblju morali kupiti 1826 GWh.

Ono što veseli, premda je to još uvijek nedovoljno, je očiti rast kapaciteta proizvodnje na solarnu energiju. Tako je 1. listopada ove godine Hrvatska imala 408 MW kapaciteta u sunčanim elektranama dok je na početku godine ta brojka bila oko 225 MW. Dakle, ako se pozitivna dinamika nastavi, na početku 2024. godine već bi ukupni kapacitet pogona na sunce mogao prijeći 450 MW.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar