Vodeća osoba za najveći svjetski program stvaranja stabilne fuzijske reakcije, u kojemu sudjeluje i Hrvatska, pokušava ponovno zaposliti umirovljene inženjere koji posjeduju znanje potrebno kako bi se ubrzao rad na nezavršenom reaktoru na jugu Francuske.
Projekt ITER ili Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor okuplja 35 država i ljudi koji ga vode nastoje dati poticaj njegovu ubrzanju nakon što su dobavni lanci bili zapali u probleme prvo zbog pandemije, a onda i zbog rata u Ukrajini. Kašnjenje s ITER-om može dovesti do toga da pokušaj kreiranja stanja goruće plazme kao na Suncu, odnosno samoodržive fuzijske reakcije, prestigne neki spretniji startup projekt.
"Ono što je potrebno da se integrira pogon kao što je ITER i da ga se napravi od nule je izgubljeno. Znanje je negdje dostupno, no nije konsolidirano. Moramo vratiti neke od umirovljenih osoba", poručio je glavni direktor ITER-a Pietro Barabaschi.
Čitaj više
Njemačka ulaže više od milijardu eura u proučavanje fuzije
Fuzija nam pruža veliku priliku da riješimo sve svoje energetske probleme, rekla je njemačka ministrica obrazovanja i istraživanja.
06.09.2023
Hrvatska ozbiljno zagrizla u nuklearnu fuziju, mogla bi i puno više
Fuzijska elektrana mogla bi vrlo dobro poslužiti za pokrivanje razdoblja vršne potrošnje energije.
06.07.2023
Hrvatskim tvrtkama dostupno 35 milijuna eura za fuzijske tehnologije
Od 707 milijuna eura europskog projekta Dones, hrvatske tvrtke će imati na raspolaganju 35.
17.11.2022
Čelni ljudi ITER-a obznanili su da postoji jaz u potrebnom znanju prigodom održavanja konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju u Londonu.
Sada se ITER počinje suočavati s konkurencijom desetaka startup pokušaja financiranih privatnim kapitalom.
ITER je izvorno trebao koštati pet milijardi dolara i započeti s testiranjima 2020. godine. No proračun je već došao do 22 milijarde dolara bez konačnog datuma početka pokusa. Vrlo kompleksan stroj trebao bi sadržavati više od milijun dijelova iz cijelog svijeta te i najmanje anomalije u mjerenjima mogu prouzročiti mjesece i godine kašnjenja.
"Fuzija mora kombinirati veći broj različitih tehnologija koje dosad nisu viđene. San fizičara koji se bave plazmom je prava noćna mora za inženjere", smatra glavni izvršni direktor tvrtke Kyoto Fusioneering Satoshi Konishi.
Barabaschi dodaje da su fuzijski znanstvenici napravili bolji posao od inženjera u upravljanju znanjem djelomično zbog toga što teže objavljivanju i dijeljenju otkrića u časopisima koje onda ocjenjuju drugi stručnjaci.
Takva vrsta znanstvene kulture nije tako jaka među inženjerima, no to bi u idućoj generaciji trebalo promijeniti, ističe Barabaschi.
Inženjeri koji poznaju znanost i mogu upravljati fuzijskim strojem su kao "zlatna prašina", ustvrdio je čelnik britanske agencije za atomsku energiju Ian Chapman.
.webp){kind=icon}
