.webp){kind=icon}
Domaća slika tržišta rada vidjeli smo iz izvještaja Bloomberg Adrija analitike, nije toliko bajna. Još je manje bajna demografska slika koja pokazuje da je građana Hrvatske sve manje i da su sve stariji. S demografom Stjepanom Štercom razgovarali smo o tome gdje spomenuti trendovi vode Hrvatsku.
Zašto ova tema neprestano prolazi ispod radara?
Mirnoća promatranja tih demografskih negativnosti sad se pokazuje u najvećem intenzitetu. Rekao bih čak da je ovo posljedica usputnog promatranja tih trendova, a bez obzira na dosadašnja upozorenja znanstvenika, nećete vjerovati, čak prije 40-50 godina kad su rađene projekcije i kad se najavljivalo nedostatak radne snage. No, zašto se to događa? Zato što politika ima sasvim drugačiji interes koji se definira prema onim djelatnostima gdje postoji osobni interes. Ovo je opći interes od kojeg nitko osobno nema neke dirketne izravne koristi.
Čitaj više
U Hrvatskoj je svaki deseti radnik stranac, problemi na tržištu rada sve akutniji
Sve zemlje bilježe dvoznamenskasti rast plaća, a Hrvatska i bilježi 11 posto stranaca u ukupnoj radnoj snazi.
04.09.2023
Porezna politika brzo bi i efikasno riješila kaos na tržištu nekretnina
Klara Matić, voditeljica odjela tržišta kapitala u Colliersu, zna kako promijeniti sumornu sliku domaćeg tržišta.
08.08.2023
Emigracija iz Hrvatske lani na pragu rekordne 2017.
Državu napustilo 46,3 tisuće ljudi, dok ih je 2017. otišlo 47,4 tisuće.
27.07.2023
Hrvatski mirovinski sustav neodrživ, trebat će raditi duže i uplaćivati više
Istraživanje Allianza pokazalo da je hrvatski mirovinski sustav u donjem domu od ukupno 75 promatranih.
19.04.2023
Da, ali ako vi imate u državi veći broj stranih radnika, ako plaće ne prate životne troškove, ako imate ovakav prirodni prirast, ako imate prenapregnuti mirovinski sustav... To će se odraziti i na politiku.
Upravo to. Sad se odražava praktički na sve djelatnosti i na temeljne sustave na kojima počiva država, a na koncu odražava se i na nacionalnu sigurnost. Sad kad krene predizborna kampanja, upravo će ta problematika biti u središtu najava nekakvih futurističkih i znanstveno-fantastičnih varijanti. Ali čim se dođe na vlast, onda se staje.
Ima li brzog recepta?
Ima. Jedan od brzih recepata jest selektivna imigracija i to u pravilu u migracijama u kojima sudjeluje mlado stanovništvo i mlade obitelji s djecom. Kad razvijete poticajne modele prema njima, onda takva revitalizacija počinje odmah.
Tko i od kuda?
Hrvatska je jedna od zemalja koja ima više stanovnika s jednim oblikom identiteta izvan državnog prostora nego u državnom prostoru, kao na primjer iz Južne Amerike. S obzirom na to da smo na Fakultetu Hrvatskih studija otvorili Studij demografije hrvatskog iseljeništva, imamo te informacije i javljaju nam se ljudi, posebno iz Južne Amerike, gdje se procjenjuje da je imigracijski je potencijal prema Hrvatskoj između 30 i 40 tisuća ljudi, Ali, on se mora temeljiti na poticajnom useljeničkom modelu.
Strani radnici koje viđamo sve više i više ne ulaze u tu priču?
Oni isto ulaze. Trebamo raščistiti situaciju. Dakle, neselektivnom imigracijom i prisilnom migracijom se neće riješiti problem radne snage u ni Hrvatskoj niti u Europi. To se može riješiti samo racionalnom planskom i selektivnom imigracijom u interesu populacije koja dolazi i iz prostora država u koje treba populacija doći.
Zavirite malo u budućnost. Kako će se demografski minus reflektirati na sustave poput mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog?
S ovakvim negativnostima i ovakvom neselektivnom, stihijskom imigracijom ugrožavat će se svi temeljni sustavi u državi. Mirovinski, sasvim sigurno. Prosjek godina hrvatskog stanovništva se približava gotovo dobi od 50 godina. Do popisa 2031. godine imat ćemo preko 30 posto stanovništva starijeg od 65 godina. To će biti stanovništvo koje će biti u mirovinskom sustavu. I postavlja se pitanje tko će puniti taj mirovinski sustav? To je potpuno logično i opravdano pitanje. Odrazit će se na zdravstveni sustav jer ne može biti isti zdravstveni sustav s populacijom koja je prosječne starosti 30 godina ili 50 godina. Odrazit će se i na obrazovni sustav. Dogodit će se nestanak škola, prvašića, učenika osnovnih i srednjih škola. Moja je procjena da će ta problematika u sljedećem formiranju izvršne vlasti u Hrvatskoj nakon izbora morati biti ključna strateško-nacionalna problematika.
Koliko je Hrvatska uopće konkurentna? Vi govorite o selektivnoj imigraciji, zašto bi se netko tko je već generacijama negdje drugdje vratio?
Analitički smo dokazali da u hrvatskom iseljeništvu koje je brojno, prema procjeni negdje više od četiri milijuna ljudi, postoji nevjerojatni idealizam prema Hrvatskoj. On čak nije vezan za materijalni financijski aspekt, nego naprosto idealizam prema zemlji. Međutim, povratak tih ljudi neće se dogoditi samo zato što ćemo mi ih zvati i reći im: "Vratite se vi, pa ćemo vam mi dati 200 tisuća kuna". On mora ići kroz investicije hrvatskog iseljeništva u Hrvatskoj. Taj takozvani irski model, prema kojem se svaka investicija mora osloboditi poreza na dobit na deset godina. Zahvaljujući tome kreće, između ostalog, osnivanje firmi, zapošljavanje itd. To potpuno mijenja sliku.
Ako sam Vas dobro shvatio, porezna politika je ta koja bi mogla dati glavni poticaj.
Temeljna. Poticajni porezni sustav se mora usmjeriti na cijelu demografsku problematiku i na užu migracijsku problematiku i mora se konačno shvatiti da je jedini model povratka poticajni model, a temelj poticajnog modela je porezni sustav.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
