S ukupnom ocjenom 3,7 hrvatski mirovinski sustav nalazi se u donjoj polovici Allianzove tablice 75 mirovinskih sustava. Slaba je utjeha da većina drugih zemalja u regiji ima vrlo slične rezultate, samo su baltičke države i Bugarska nešto bolje.
Demografska prognoza sustava je i dalje pesimistična: omjer ovisnosti u starijoj dobi trebao bi porasti na 54,5 posto do 2050., što je jedan od najviših omjera u regiji. Zbog toga su potrebne daljnje reforme, ističe Allianz u drugom izdanju svojeg Izvješća o globalnim mirovinama.
Analitičari te kuće smatraju da je za održivi mirovinski sustav u Hrvatskoj potrebno uzeti u obzir više stope doprinosa, ali i potencijalno produljenje radnog vijeka osiguranika. S obzirom na snažan drugi stup, mjere bi mogle biti usmjerene na treći stup (privatna štednja) i bolje mogućnosti zapošljavanja za starije zaposlenike.
Čitaj više
Macron poziva na 100 dana hlađenja i jedinstva, prosvjednici se ne slažu
Rekao je kako sa sindikatima želi raditi na promjeni francuskih radnih prava.
18.04.2023
Mnogi stariji Amerikanci nemaju ušteđevinu za mirovinu
Amerikanci stariji od 59 godina nespremniji su za umirovljenje od mlađih kolega, pokazalo je istraživanje Credit Karme.
18.04.2023
Mirovinci u minusima, 2022. bila druga najgora godina u njihovoj povijesti
Rast inflacije, zaoštravanja monetarne politike i posljedica rata u Ukrajini odrazile se na OMF-ove
27.03.2023
Vlada časti, mirovine od siječnja rastu za 5,37 posto
Stopa usklađivanja AVM-a primjenjuje se 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine.
03.03.2023
Allianz je analizirano 75 mirovinskih sustava služeći se vlastitim indeksom mirovina (API). Indeks se sastoji od tri stupa: Analiza osnovnih demografskih i fiskalnih uvjeta kao i određivanje održivosti (primjerice, razdoblja financiranja i doprinosa) te prikladnosti (primjerice, stupnja difuzije i razine mirovina) mirovinskog sustava. Razmatra se ukupno 40 parametara, s vrijednostima od 1 (vrlo dobro) do 7 (jako loše).
Neponderiran ukupan rezultat za sve mirovinske studije uključene u izvješću iznosi 3,6, što je zadovoljavajući rezultat. U usporedbi s posljednjim izvješćem Allianza iz 2020. godine, to je tek malo poboljšanje jer se nakon pandemije, rata i energetske krize fiskalni prostor većine zemalja dodatno suzio.
Francuzi nisu nimalo oduševljeni idejom da rade duže / Bloomberg Mercury
Samo je nekoliko zemalja, poput Francuske ili Kine, uspjelo znatno poboljšati svoj rezultat reformama. Francuska je primjer političke dvojbe takvih reformi jer one okreću uobičajenu političku ekonomiju naglavačke: Umjesto da danas dijele povlastice u zamjenu za kasnije namete, oni zahtijevaju namete danas kako bi izbjegli kasnije rezove.
Nekoliko mirovinskih sustava koji danas dobro funkcioniraju – osobito Danska, Nizozemska i Švedska, s ukupnom ocjenom znatno ispod 3 dijele jednu zajedničku stavku: odredili su smjer održivosti vrlo rano, na vrijeme kad je demografska nestabilnost postala očigledna.
U Allianzu ističu da te zemlje mogu poslužiti kao model za mnoge zemlje u razvoju, koje i dalje imaju priliku stabilizirati svoje mirovinske sustave. U mnogim drugim zemljama, međutim, teško da će to biti moguće bez radikalnih reformi.
Uz tehničke detalje, kao što su razine doprinosa i razdoblje, društvenu vrijednost rada Allianz je naveo kao ključnu u kreiranju održivih i primjerenih mirovinskih sustava.
“Automatizacija, digitalizacija i umjetna inteligencija omogućuju univerzalnu dostupnost obrazovanja, a time i nove koncepte rada. Razrješenje krute dihotomije između zaposlenja i mirovine trenutačno postoji samo za nekolicinu privilegiranih. Mirovinski sustav budućnosti počinje ponovnim promišljanjem svijeta obrazovanja i rada za sve”, istaknuo je Ludovic Subran, glavni ekonomist u Allianzu.
.webp){kind=icon}
