Von der Leyen najavila velike promjene: Europa mora postati neovisnija

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u godišnjem govoru o stanju Unije najavila je niz mjera kojima Europska unija želi ojačati gospodarstvo, smanjiti ovisnost o uvoznoj energiji i Kini te povećati vlastite kapacitete u obrani i umjetnoj inteligenciji, dok se istodobno priprema za sve izraženije posljedice klimatskih promjena.

Von der Leyen je stanje Europske unije opisala kao snažnije nego ikada, ali istodobno i nesigurnije nego ikada prije. Europa se, prema njezinim riječima, nalazi u svijetu obilježenom ratovima, borbom za industrijske kapacitete, tehnološkim promjenama i pritiscima na demokraciju.

Istaknula je da je Europa posljednjih godina smanjila ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, postala najveća svjetska trgovinska sila i povećala izdvajanja za obranu gotovo 80 posto u posljednjih pet godina.

Gospodarstvo glavni prioritet

Među središnjim temama govora bilo je europsko gospodarstvo. Von der Leyen rekla je da je ono posljedice ratova na Bliskom istoku podnijelo bolje nego što se očekivalo, dok je nezaposlenost blizu rekordno niskih razina. Ipak, više cijene energije i skuplje zaduživanje pogađaju građane i kompanije.

“Ponovno pokretanje europskog gospodarstva naš je prioritet broj jedan”, rekla je.

Komisija želi do kraja iduće godine dovršiti reformu jedinstvenog tržišta u sklopu plana One Europe, One Market. Najavila je i dodatno ubrzavanje izdavanja dozvola te smanjivanje administrativnog opterećenja za kompanije i mala i srednja poduzeća.

Prema njezinim riječima, 12 omnibus-prijedloga smanjit će administrativno opterećenje za oko 17 milijardi eura godišnje. Von der Leyen pritom je pozvala države članice da ne uvode dodatne nacionalne zahtjeve povrh europskih pravila.

Komisija će predložiti i novi bankarski paket usmjeren na pojednostavljenje i smanjenje rascjepkanosti europskog bankarskog sustava. Cilj je kompanijama olakšati pristup kapitalu, dok se paralelno razvija Unija štednje i ulaganja. Europski deep-tech startupovi na putu su da ove godine privuku rekordna ulaganja rizičnog kapitala.

Europa zbog fosilnih goriva platila dodatnih 90 milijardi eura

Energija ostaje jedan od ključnih problema za europsku konkurentnost.

“Europa ne može ostati industrijska sila ako su joj cijene energije strukturno previsoke”, rekla je von der Leyen.

Nakon što je Rusija prekinula opskrbu plinom, Europa je diversificirala izvore opskrbe i povećala ulaganja u domaću čistu energiju, uključujući obnovljive izvore i nuklearnu energiju. No zatvaranje Hormuškog tjesnaca ponovno je, prema von der Leyen, pokazalo cijenu ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima. Od početka sukoba njihov je uvoz Europu stajao dodatnih 90 milijardi eura.

Komisija zato želi ubrzati elektrifikaciju Europe. Cilj je do 2040. udvostručiti udio električne energije, čime bi se godišnji račun za uvoz fosilnih goriva mogao smanjiti za 260 milijardi eura.

Prošle je godine instalirano više od 80 gigavata kapaciteta iz obnovljivih izvora, ali šest puta veći kapacitet još čeka priključenje. Komisija zato želi ubrzati ulaganja u elektroenergetske mreže, priključivanje novih kapaciteta i razvoj sustava za pohranu energije.

Trgovinski deficit s Kinom milijardu eura dnevno

Posebno upozorenje odnosilo se na gospodarske odnose s Kinom. Trgovinski deficit EU-a s tom zemljom dosegnuo je milijardu eura dnevno.

“Neki kažu da se približava drugi ‘kineski šok’. Ali on je već ovdje”, rekla je von der Leyen.

Njegove se posljedice, dodala je, već osjećaju u zajednicama i tvornicama diljem Unije te pridonose deindustrijalizaciji europskih industrijskih središta. Komisija zato od razgovora s Pekingom očekuje konkretne rezultate u ponovnom uspostavljanju ravnoteže u trgovini.

“Riječi su dobre. Ali djela su bolja”, poručila je.

Drugi problem je europska ovisnost o Kini za kritične sirovine. EU o toj zemlji ovisi više od 80 posto kada je riječ o mnogim kritičnim sirovinama, a kod pojedinih rijetkih zemnih elemenata čak 90 posto.

Komisija će zato osnovati novu Europsku korporaciju za kritične sirovine koja bi trebala pomoći u nabavi i stvaranju zaliha materijala potrebnih za električne automobile, čipove i baterije, čiste tehnologije i obranu.

Požari u Hrvatskoj kao upozorenje na sve veće klimatske rizike

Klimatskim promjenama von der Leyen posvetila je značajan dio govora, a pritom je izrijekom spomenula i Hrvatsku.

“Ovo je ljeto bilo ljeto istine”, rekla je, opisujući posljedice ekstremnih vremenskih prilika diljem kontinenta. Požari su, kako je navela, harali “od irskih planina do otoka Grčke i Hrvatske”.

Diljem Europe izgorjelo je 660.000 hektara površine, a izgubljeno je oko 12 milijuna tona usjeva. Tijekom toplinskih valova zabilježeno je više od 35.000 dodatnih smrtnih slučajeva.

Von der Leyen upozorila je da se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka te poručila da EU ostaje pri svojim klimatskim ciljevima. Istodobno želi snažnije ulagati u prilagodbu klimatskim promjenama i pripremljenost za ekstremne vremenske događaje.

 

Komisija će sljedeći mjesec predstaviti novi okvir za klimatsku otpornost u sklopu kojeg će identificirati 100 najranjivijih europskih područja, procijeniti rizike i odrediti na kojoj se razini njima treba upravljati.

Osnovat će i Savez za klimatsko osiguranje. Privatno osiguranje trenutačno pokriva samo oko četvrtine gubitaka nastalih u katastrofama u Europi, zbog čega teret prečesto završava na nacionalnim proračunima.

Komisija priprema i Europski plan za toplinske valove, koji bi trebao obuhvatiti bolje sustave ranog upozoravanja, zdravstvenu pripremljenost, prilagodbu i hlađenje gradova te pomoć najranjivijim skupinama.

Najavljena je i nova europska inicijativa za vodu. Von der Leyen upozorila je da se kroz europske vodovodne sustave gubi gotovo svaka četvrta litra vode.

Nakon ovogodišnjih požara Komisija razmatra i stvaranje buduće europske protupožarne flote. Skupina iskusnih europskih vatrogasaca i pripadnika hitnih službi trebala bi predložiti kako poboljšati prevenciju i spremnost te koje su nove sposobnosti potrebne Europi.

EU želi ostati u utrci za AI

Druga velika prijelomna točka, prema von der Leyen, jest umjetna inteligencija, koja ubrzano postaje temeljni dio gospodarstva i sigurnosti.

Europa želi iskoristiti AI za povećanje produktivnosti i kvalitete života, ali istodobno ograničiti rizike koje donosi razvoj sve naprednijih modela. Von der Leyen upozorila je da će modeli koji se trenutačno razvijaju omogućiti hakiranje na dosad nezamislivoj razini te ukazala na rizike modela koji se mogu samostalno poboljšavati.

“Moramo ostati u utrci. Jer je to ključno za našu neovisnost”, rekla je.

EU zato želi snažno povećati vlastite računalne kapacitete te razviti nove načine korištenja javnog i privatnog kapitala za ulaganja u najperspektivnije europske startupove i kompanije.

Poseban fokus bit će na primjeni industrijskog AI-ja u zdravstvu, prometu, poljoprivredno-prehrambenom sektoru, naprednoj proizvodnji te obrani i svemiru. Komisija će u studenome predstaviti nove inicijative za tih pet sektora.

“Umjetna inteligencija mora osnažiti naše liječnike. Ne ih zamijeniti”, rekla je von der Leyen.

Bez društvenih mreža za mlađe od 13 godina

Jedna od konkretnijih najava odnosi se na djecu i društvene mreže. Komisija će predložiti EU Kids Act, kojim želi uvesti različite razine zaštite ovisno o dobi.

“Bez društvenih mreža za mlađe od 13 godina. Bez osobnog računa za mlađe od 15 godina”, rekla je von der Leyen.

Djeca između 13 i 15 godina mogla bi koristiti samo ograničene račune koje postavljaju i nadziru roditelji, uz ograničene funkcije i vremenska ograničenja. Za korisnike između 15 i 18 godina platforme bi morale osigurati siguran dizajn.

“Europa ima moć djelovati. Mi određujemo svoja pravila, a ne velike tehnološke kompanije”, poručila je.

Komisija najesen planira predložiti i širi Akt o digitalnoj pravednosti kojim želi odgovoriti na probleme poput dizajna digitalnih proizvoda koji potiče ovisničko ponašanje.

Novi sigurnosni okvir za Europu

Von der Leyen najavila je i novu europsku sigurnosnu strategiju, navodeći kibernetičke napade, sabotaže, podmetanje požara i upade dronova kao prijetnje za koje Europa mora biti spremnija.

Predložila je uspostavljanje svojevrsnog europskog ekvivalenta NATO-ovu članku 4., odnosno hitnog sigurnosnog protokola. Ako bi ga aktivirala jedna država članica, okupile bi se sve članice kako bi koordinirale europski odgovor, spriječile daljnju eskalaciju i ublažile posljedice.

Komisija će predstaviti i ideje za uspostavljanje Europskog sigurnosnog vijeća, u čijem bi radu uz članice EU-a sudjelovali partneri poput Kanade, Norveške, Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva.

U području obrane najavljen je novi Europski instrument za strateške kapacitete, potpuno usklađen s NATO-om. Trebao bi obuhvatiti ključne sposobnosti poput protuzračne i proturaketne obrane, strateškog transporta, nadopune goriva u zraku, svemirskih i kibernetičkih kapaciteta.

“Europa će braniti svaki pojedini četvorni metar svojeg teritorija”, poručila je von der Leyen.

Komisija želi dodatno produbiti i odnose s Kanadom. Von der Leyen rekla je kanadskom premijeru Marku Carneyju da želi raditi na otvaranju vrata Kanadi kao prvoj pridruženoj članici EU-a.

EU i Kanada trebali bi razvijati i Savez za budućnost, s jačom suradnjom u naprednoj proizvodnji, obrambenoj industriji, energetici, kritičnim mineralima i baterijama te umjetnoj inteligenciji, kvantnim tehnologijama, kibernetičkoj i gospodarskoj sigurnosti.