Čelični stisak na 13. katu: Kako stil vođenja Ursule von der Leyen paralizira Bruxelles

Na 13. katu zgrade Berlaymont u Bruxellesu, Ursula von der Leyen uspostavila je predsjednički aparat koji nadzire gotovo sve aspekte zbivanja unutar Europske komisije (EK).

Njezina tijesno povezana skupina savjetnika drži u rukama svakodnevno djelovanje izvršnog tijela Europske unije (EU), dok von der Leyen gotovo sve, osim svog najužeg kruga, gura na sporedni kolosijek i do pojedinosti upravlja ovom ogromnom organizacijom. Prema riječima ljudi koji izravno poznaju njezin način rada, veliki je problem u tome što to preopterećuje njezin ured i smanjuje usredotočenost na njezine ključne gospodarske odgovornosti. Posljedično, njezina šira kampanja za oživljavanje europskog projekta zapinje.

U sedam godina na čelu Europske komisije, 67-godišnjakinja je pomogla voditi EU kroz pandemiju covida-19, rat u Ukrajini, ratove na Bliskom istoku te povratak Donalda Trumpa i njegovih trgovinskih carina u Bijelu kuću.

Međutim, postigla je tek skroman napredak u zadaći Komisije da ojača jedinstveno tržište i poveća konkurentnost bloka kako bi on mogao napredovati u sve neprijateljskijem svijetu.

Napetosti koje su tinjale godinama sada počinju izbijati na površinu. Prošlog su mjeseca njezini bivši kolege iz konzervativne zastupničke skupine pod vodstvom CDU-a na zatvorenom sastanku u Berlinu zahtijevali ograničenja, odnosno nadzor nad nadležnostima Komisije, dok joj je delegacija vodećih tehnoloških direktora poručila da se u pitanjima važnima za tvrtke ne kreće dovoljno brzo.

Čak se i unutar ogromne zgrade Berlaymont osjeća nezadovoljstvo jer se povjerenici osjećaju isključenima iz važnih odluka, dok vodeću ulogu preuzimaju njihova šefica i njezin tim.

Priča se temelji na razgovorima s više dužnosnika i diplomata koji su blisko surađivali s von der Leyen i njezinim timom te su zbog raspravljanja o unutarnjim stvarima zamolili za anonimnost. Glasnogovornik je izjavio da povjerenici odluke donose kolektivno, "nakon uključivog procesa donošenja odluka" te da "već sam broj sati provedenih u raspravama" govori sam za sebe.

Zgrada Berlaymont u Bruxellesu u Belgiji. Foto: Simon Wohlfahrt/Bloomberg

Ljudi koji poznaju rad ureda von der Leyen izravno povezuju predsjedničin stil vođenja sa širim nedostacima koji izazivaju nezadovoljstvo među vodećim predstavnicima tvrtki.

Opisuju je kao dužnosnicu opsjednutu dokazivanjem da ima sve pod kontrolom, pri čemu je takvim pristupom otuđila brojne visoke dužnosnike.

Von der Leyen je možda "najmoćnija predsjednica Europske komisije koju je EU ikada imala", izjavio je Mujtaba Rahman, direktor za Europu u Eurasia Group te bivši britanski i europski dužnosnik. "Međutim, primjećujemo sve više pogrešaka njezine male skupine pouzdanih, ali preopterećenih dužnosnika, kao i sve snažniji i neprijateljskiji otpor europskih prijestolnica."

 

 

Relativna moć različitih institucija koje čine EU oscilirala je od njezina nastanka pedesetih godina prošlog stoljeća. Mandat von der Leyen uzdigao je Europsku komisiju na razinu kakva nije viđena od razdoblja Jacquesa Delorsa, koji ju je vodio između 1985. i 1995. godine te potaknuo razvoj europskog jedinstvenog tržišta.

Von der Leyen je sada u nekom smislu postala lice Europe, na što se Trump prošle godine u Bijeloj kući šaljivo nadovezao nakon sklapanja trgovinskog sporazuma između SAD-a i Europe. Kada je primio vođe, među njima njemačkog kancelara Friedricha Merza, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijansku premijerku Giorgiu Meloni, o von der Leyen je rekao: "Uz sve ove države, ne znam, mislim da ste možda moćniji od svih ovih ljudi za ovim stolom."

Snažno centralizirana struktura vlasti i nespremnost na delegiranje uzrokuju uska grla koja usporavaju donošenje važnih političkih odluka.

Nacrt strategije za dovršetak unutarnjeg tržišta bloka, koji je pripremio tim potpredsjednika Europske komisije Stéphanea Séjournéa, bio je spreman još u studenom, a zatim je mjesecima stajao po strani.

Na veljačkom samitu čelnici EU-a pozvali su Komisiju da plan predstavi u ožujku zajedno s ostalim institucijama, no Europski parlament (EP) i države članice dokument nisu vidjeli sve do nekoliko dana prije njegove konačne objave potkraj travnja. Komisija je priopćila da se njezin rad "razvijao" kako bi šire obuhvatio pitanje konkurentnosti te da je sada riječ o "dokumentu bez presedana s jasnim planom".

U međuvremenu, tvrtke vide regiju koja zaostaje i koja je stiješnjena između SAD-a i Kine. Europa, na primjer, još uvijek zaostaje za usporedivim gospodarstvima u iskorištavanju potencijala umjetne inteligencije (AI) i razvoju sektora čipova.

Prošlog je mjeseca oštru ocjenu iznio Roger Dassen, financijski direktor tvrtke ASML Holding NV. Upozorio je da tvrtka, najvrjednija u Europi, u regiji ostvaruje tek jedan posto prihoda: "Tu smo, u Europi. Ne mogu prestati upozoravati da je EMEA s jednim postotkom veliki znak upozorenja za industriju", rekao je dioničarima.

Još jedan primjer bilo je prošloljetno postupanje von der Leyen s dugoročnim proračunom EU-a, spornom temom koja izaziva burne rasprave o prioritetima potrošnje i o tome tko će podmiriti račun. Čak ni tada nacrt plana povjerenicima nije bio dostavljen do posljednjeg trenutka. Zbog nedostatka konzultacija bile su nezadovoljne i države članice EU-a, iako je von der Leyen predložila rekordni plan potrošnje u vrijednosti od gotovo dva bilijuna eura.

Samo nekoliko sati nakon velike prezentacije, Berlin je plan javno odbio. Kancelar Merz bio je posebno nezadovoljan prijedlogom uvođenja poreza za poduzeća jer je to bilo u suprotnosti s njegovim nedavnim obećanjem njemačkim tvrtkama da će smanjiti njihova porezna opterećenja.

Istina je da se Komisija suočava s nemirnim svijetom u kojem Trump ponovno pokušava steći kontrolu nad Grenlandom, a zatim napadom na Iran uzrokuje poremećaje u globalnoj opskrbi energijom. No upravo je to za mnoge koji blisko surađuju s Komisijom bit problema: predsjednica neprestano intervenira u najnovije krize, čak i kada one nisu u njezinoj nadležnosti, umjesto da se usredotoči na ostvarivanje svoje ključne zadaće.

"Europa može lakše prevladati svoju sporost tako da se bavi s manje stvari, ali ih obavi puno bolje", izjavila je Meloni u intervjuu za Bloomberg početkom ove godine. "Vidim da se odluke donose, a zatim ih usporava birokracija za koju se ponekad čini da ima vlastiti plan."

Iako između Komisije i brojnih država postoje napetosti, njemačka je kritika posebno značajna jer su von der Leyen, Merz i Jens Spahn, koji vodi konzervativnu parlamentarnu skupinu, tehnički gledano svi stranački kolege.

Stroga kontrola

Von der Leyen je preuzela vođenje Europske komisije u prosincu 2019., a 2024. godine ponovno je izabrana. O njezinoj posvećenosti od prvog dana nije bilo puno dvojbe. Dio njezina uredskog prostora na gornjem katu zgrade Berlaymont preuređen je u sobu u kojoj spava tijekom tjedna.

Njezini zagovornici kažu da je funkciji udahnula novi autoritet i ojačala ulogu EU-a na svjetskoj sceni.

Neki nemaju problema ni s njezinim stilom vođenja, sve dok se stvari obavljaju. Brojni dužnosnici i diplomati EU-a pak za kočenje rada na unutarnjem tržištu krive države članice jer daju prednost nacionalnim interesima.

Usred međusobnog optuživanja, kontinent riskira da još više zaostane.

Za industriju će jedno od ključnih mjerila uspjeha von der Leyen biti to hoće li uspjeti ostvariti velike najave na područjima kao što su kritične sirovine i računalni čipovi. Poduzeća pozorno prate i planiranu reviziju sustava trgovanja emisijama u bloku, za koju kažu da sputava poslovanje.

Čak i nakon zamašnjaka koji je donijelo odjekujuće izvješće Marija Draghija o konkurentnosti iz 2024. godine, čini se da blok nije u stanju napredovati potrebnom brzinom.

Sam Draghi se požalio na tempo potkraj prošle godine, na obljetnicu svojeg izvješća.

"Naš model rasta blijedi. Ranjivosti se gomilaju. I nema jasnog puta za financiranje ulaganja koja su nam potrebna", rekao je. "Drugačiji put zahtijeva novu brzinu, opseg i intenzitet."