.webp){kind=icon}
Kako domaće tržište kapitala diše usred neizvjesnih makroekonomskih okolnosti i špekulacija o recesiji, kako to da vrijednosti dionica domaćih turističkih kompanija ne odražavaju euforiju oko rekordnih turističkih brojki i zašto bi natjecanje države s bankama u privlačenju novca građana moglo završiti s neželjenim posljedicama, otkriva nam Danijel Delač, partner u investicijskoj kući InterCapital.
S obzirom na najavu nastavka monetarnog stezanja i od Feda i ECB-a, s obzirom na recesiju, odnosno stagnaciju i u Njemačkoj i u Kini, je li nekakva tehnička recesija upravo postala izglednija i u Hrvatskoj ili ne?
Činjenica da Fed i ECB komuniciraju da im je fokus i dalje na borbi s previsokom inflacijom, recesija je neko nužno zlo koje se može usput dogoditi, ali nije trenutačno toliko u fokusu. Hrvatska ekonomija je usko vezana uz Njemačku. Njemačka trenutačno stagnira, tema je tehnička, ne i prava duboka recesija. Ipak, ostaje činjenica da je Kina jedan od najvećih trgovinskih partnera Njemačke i da bi ozbiljnija recesija u Kini negativno utjecala na Njemačku, a onda i na Hrvatsku. Činjenica je da u odnosu na 2008., kada smo imali duboku i dugu recesiju, bankarski sustav je puno stabilniji i snažniji, turizam je bolje pozicioniran na europskoj karti, kao ekonomija nismo toliko zaduženi kao tada, dio smo eurozone i sve to nam daje dozu povjerenja da će recesija, ako se i dogodi, biti kraća u odnosu na mrcvarenje od 2008. do 2015. Nemojmo se zavaravati, recesija će se sigurno uvesti u Hrvatsku ako se dogodi u Njemačkoj. Stoga trebamo biti razumni, koristiti EU-ove fondove i proračun, graditi stabilniju i uravnoteženiju ekonomiju.
Čitaj više
Josip Glavaš: Neke su domaće dionice podcjenjene
Josip Glavaš, CEO Erste Asset Managementa, ističe da mali ulagači zaziru od ulaganja u dionice.
24.08.2023
Turističke dionice: Sezona? Koja sezona?
Dionice turističkih kompanija ne odražavaju euforičnost turističkih brojki.
21.08.2023
Narodne obveznice u prodaji, građani imaju tjedan dana za lov na 3,25% kamate
U srijedu, od 8 sati započeo je upis državnih obveznica namijenjenih građanima.
22.02.2023
Europska komisija želi ojačati sustav zaštite štediša
Prijedlog Europske komisije ima za cilj još čvršću bankovnu uniju unutar EU-a.
19.04.2023
Domaće tržište kapitala je slabo likvidno. Često se može čuti da domaće ulagače više zanimaju strane burze. Je li to točno i kako Zagrebačku burzu učiniti atraktivnijom?
Glavni problemi domaćeg tržišta kapitala su nedostatak investitora, povjerenja i kulture investiranja. Nekretninski balon se i dalje napuhuje, a Hrvati ne shvaćaju prednosti dugoročnog investiranja i štednje putem dionica. Lokalna burza stagnira i zanemarena je, pa je sve veći fokus na inozemnim burzama, pogotovo američkim. Američke burze nude ulagačima veći izbor i perspektivu. Nedostaje nam novih velikih stranih tvrtki na domaćoj burzi, ali nedostaje nam i investitora. Tu najviše može napraviti država, u smislu ulistavanja novih kompanija. Izmjenama poreznog sustava moglo bi se potaknuti i tržište. Cilj svega toga nije Zagrebačkoj burzi podići likvidnost, nego razviti tržište kapitala kao alternativu bankarskom investiranju. Ne kaže se bez razloga da je razvijena burza jednaka razvijenoj ekonomiji.
Zašto vrijednosti dionica domaćih turističkih kompanija ne odražavaju sveopću euforiju oko rekordnih brojki u hrvatskom turizmu? Primjerice, dionice Valamara i Arena grupe su sada jeftinije sada nego na početku sezone?
Činjenica je da naše turističke kompanije rade dobro do odlično, ali vraćamo se na problem nedostatka investitora. Manjina Hrvata koji ulažu u dionice itekako ulažu i u turističke dionice, samo problem je što većina ne ulaže uopće. Cijene dionica na burzi dobrim dijelom ovise o očekivanjima. Dobri rezultati domaćih turističkih kompanija nisu neka tajna i novost ili iznenađenje. Često se priča o tome da će strani investitori potaknuti rast cijena dionica, ali trebamo biti svjesni da takvih investitora nema previše i da oni teško mogu ulagati na ovako malim i nelikvidnim burzama poput naše. Ako zamislimo domaću burzu kao piramidu, onda takvi strani investitori mogu biti vrh piramide. Baza moraju biti domaći investitori.
Ministar financija najavljuje novo izdanje trezorskih zapisa, spominje da će opet omogućiti sudjelovanje retail sektoru, odnosno građanima, umjesto da novac oroče u bankama po nižoj kamati. Znamo da je predizborna godina i to treba uzeti u obzir, ali kako tumačite taj potez u tržišnom smislu?
Niz je tehničkih problema vezanih uz prirodu izdanja trezorskih zapisa. Glavni je što se oni izdaju na dražbama na kojima kupci nude ponude za kupnju, pa onda Ministarstvo financija određuje hoće li i po kojim uvjetima i koliko prodati tih trezoraca. Kad s jedne strane imamo Ministarstvo financija, a s druge manji broj institucionalnih investitora, te dražbe mogu funkcionirati. Ja stvarno ne vidim kako bi funkcionirala dražba na kojoj bi stotine tisuća hrvatskih građana bili sudionici dražbe. Zato mislim da će Ministarstvo financija eventualno ići na izdanje jednogodišnjih (narodnih) obveznica i na taj način pružiti građanima mogućnost novog investicijskog instrumenta.
Nedavno je bila jedna dražba trezorskih zapisa, u kojima ih država nije izdala, pa je to jedan signal smjera u kojem će Ministarstvo ići. Postavlja se pitanje je li državno izdanje narodnih obveznica ili trezorskih zapisa konkurencija bankama i ostatku financijskog sustava ili je to samo obogaćivanje trenutne ponude investicijskih instrumenata na burzi. Ako je to samo širenje ponude i davanje dodatne alternative investitorima, onda je to pozitivna stvar. Ali ako država krene sve više ulaziti na to tržište i postane nelojalna konkurencija domaćem financijskom sustavu, mogu se dogoditi negativne posljedice koje smo viđali u nekim zemljama u okruženju. Ako je država ta koja ima i škare i sukno, odnosno određuje pravila igre i postavlja financijski sustav, nikako ne želimo doći u situaciju da je država ta koja radi direktnu konkurenciju domaćim bankama, a posebno ako nema jasnu svrhu što će napraviti sa sredstvima prikupljenim na ovaj način.
Cijeli razgovor možete pogledati u videu.
