.webp){kind=icon}
Prema podacima DZS-a, cijena kvadratnog metra novoizgrađenog stana u Hrvatskoj je u 2022. bila 20 posto veća u odnosu na 2021. godinu, dok je u Zagrebu poskupljenje u spomenutom razdoblju iznosilo čak 32,4 posto. Na hrvatskom tržištu zasad je vidljivo samo blago usporavanje tržišta: smanjenje broja kupoprodaja i povećanje razlike između traženih i realiziranih cijena (15 posto). Trebamo li očekivati pad cijena nekretnina u Hrvatskoj, pogotovo na ključnim tržištima poput Zagreba i na jadranskoj obali?
Gosti emisije ZoomIN bili su Lana Mihaljinac Knežević, vlasnica agencije za kupoprodaju nekretnina Zagreb West, i Želimir Bodiroga, vlasnik građevinske tvrtke BBR Adria.
Iako se slaže da su cijene na vrhuncu, Knežević tvrdi da ne vidi pad cijene nekretnina u Hrvatskoj u idućih godinu dana, iz jednostavnog razloga: "Potražnja je i dalje velika, a ponuda nedovoljna. U Zagrebu cijena kvadratnog metra novogradnje trenutačno iznosi najmanje 2.500 eura", pojašnjava naša sugovornica i dodaje da se cijena povećava ovisno o lokaciji i kvaliteti zgrade.
Čitaj više
Počinje uvođenje reda među nekretninama u državnom vlasništvu
Središnji registar državne imovine koji Vlada planira izraditi bit će temelj za širu inventuru.
15.06.2023
Broj izdanih građevinskih dozvola u travnju pao za 3,3 posto
Ukupan broj izdanih dozvola od siječnja do travnja 2023. veći je za 8,3 posto.
14.06.2023
Slabi potražnja za stanovima, hoće li doći i do pada cijena
Krajem prošle godine u Hrvatskoj je pala potražnja za nekretninama, trend se nastavlja i ove godine.
13.06.2023
Država daje u zakup atraktivne prostore diljem zemlje – pogledajte što se nudi
Poslovni prostori oglašeni su u Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Bakru, Umagu, Karlovcu, Bjelovaru i Osijeku.
25.05.2023
Unatoč potražnji koju generira visoka inflacija, jak interes stranih i domaćih investitora, ali i državne subvencije putem APN-a, Knežević priznaje da na tržištu ima i ponešto psihološkog efekta. Točnije, hypea koji nerealno visokim traženim cijenama "pumpaju" prodavatelji i agencije, a onda o njima izvještavaju i mediji. Primjer ovakvog trenda je luksuzna stambena zgrada u središtu Zagreba, gdje se za kvadrat traži 8.000 eura. Ipak, značajan dio stanova u toj zgradi već dulje vrijeme stoji neprodan. "Mikrosegment luksuznih stanova predstavlja statističku pogrešku na tržištu", objašnjava Knežević.
Građevinski poduzetnik Bodiroga ističe problem manjka radnika kao jedan od ključnih. Rješenje ne vidi u masovnom uvozu stranih radnika iz Nepala, Pakistana i sličnih zemalja. Fokusiran je na radnike iz Hrvatske, Srbije, BiH i Kosova. "Domaćih radnika ima, ali dobrog majstora treba platiti puno više od 700-800 eura, koliko građevinari plaćaju Nepalce", poručuje svojim kolegama Bodiroga.
Oboje naših sugovornika slažu se da Hrvatska jako kasni s uvođenjem institucionalne stambene politike. Jedan od prioriteta bio bi model priuštive stanogradnje, ali i projekt priuštivog najma – između ostaloga i putem aktivacije golemog broja neiskorištenih državnih nekretnina, a potom i projekti socijalnog stanovanja.
