.webp){kind=icon}
Kasnite, mi upravo odlazimo, smiju nam se zaposlenice Rajske koje nas zadirkuju dok u grupicama odlaze s posla. Došli smo taman u trenutku kada je radno vrijeme završilo, pa vlada atmosfera nalik onoj na velikom odmoru u školi. No ubrzo se sve smiruje. Dok se penjemo prema uredima na katu za sobom ostavljamo nekoliko tamnoputih radnika iz dalekih zemalja koji su sjeli i prihvatili se mobitela. Uskoro doznajemo kako čekaju prijevoz, autobus koji će ih odvesti do smještaja koji im je pronašao poslodavac.
U Rajskoj koja u svom stakleniku u Svetoj Nedelji proizvodi cherry i druge rajčice zaposleno je stotinjak ljudi, a više od četrdeset njih strani su radnici. No vratit ćemo se na to poslije. Sada idemo potražiti sugovornicu. Jako je vruće, toplina iz staklenika čini svoje i iako vani puše kao ludo, začas su nam uz kamere, stative i ostalu nužnu opremu pune ruke jakni.
Upoznajemo Martinu Gjureković, operativnu direktoricu Rajske, koja nas vodi u središte vrućine – puste staklenike s rajčicama. "Lani smo proizveli preko četiri milijuna paketića", govori nam dok prolazimo širokom stakleničkom avenijom, a pozornost nam kradu crveno-zeleni grozdići rajčica koje smo navikli gledati upakirane na policama trgovina. Ovako kad ih promatramo u njihovu dnevnom boravku, još nesređene za izlazak, zadivljeni smo njihovom prirodnom ljepotom. Svaka loptica je savršena, nema po njima ni blata ni crnih točkica ni ničega, pucaju od zdravlja.
Čitaj više
Sadašnjim usjevima možemo prehraniti i 15 milijardi ljudi, ako se okanimo mesa
Osamdeset posto poljoprivrednih površina namijenjeno je sada za prehranu stoke, rečeno je na Consumer Rules Summitu.
25.04.2023
Hrvatska neće imati problema s gnojivom, ali ima sa zemljišnom politikom
Hrvatskoj je prednost što je naslonjena na EU, pa problema može biti jedino ako baš dođe do nekog velikog globalnog poremećaja.
22.03.2023
'Ratarstvo bi se moglo naći u ozbiljnim problemima'
Pad cijena uroda doveo bi ratarstvo u težak položaj.
21.03.2023
Rimac ih spasio od propasti, a sada Gruntek planira pohod na Beč
U Gruntek je novce uložio i Mate Rimac, nakon poruke na LinkedInu.
17.03.2023
"Nadamo se da će ove godine taj broj biti nešto veći, ali vrijeme nas nije poslužilo na početku ove godine. Bilo je dosta kiše i malo sunčanih dana, tako da smo sada u startu malo u minusu s prinosom", dodaje naša sugovornica.
Staklenik po kojem šećemo konačno je završen 2019. godine, a naši domaćini prilikom uzgoja koriste se hidroponskim metodom uzgoja u kompostnoj podlozi. Cvjetove rajčica oprašuje deset tisuća bumbara koji lete staklenikom, proizvodni proces je automatiziran, no sva se berba i pakiranje obavljaju isključivo ručno. Rajska se savršeno uklapa u europsku viziju budućnosti u kojoj je sve "digitalno i zeleno".
Iako bi po tehnologiji koju koriste za Rajsku mogli pomisliti da postoji tek nekoliko godina, prevarili biste se, ali ne posve. Naime, izvršni direktor tvrtke Zvonimir Belić počeo se uzgojem rajčica baviti 1995. godine, kada je osnovao Zarju, a Rajska je plod rebrandinga koji je nastupio prije nekoliko godina. Tada je modernizirana i proizvodnja, a bilo je i prinova što se tiče sortimenta.
"Uzgajamo šest sorti rajčica, baza su nam sunstream rajčice, tu spada cherry, cocktail rajčice gdje pripadaju campari rajčice i snack rajčice koje se prodaju u plastičnim čašicama, to su ove bumblebee rajčice", pokazuje nam Gjureković gdje što raste, a usput nas podučava što je što. "Sada uvodimo neke sorte koje su popularne u svijetu, poput tamnijih, crnih ili smeđih yoom rajčica. Uzimamo franšizu za njihovu proizvodnju da upoznamo regiju s tim sortama."
Regija je već uvelike upoznata s plodovima koji dozrijevaju u Rajskoj. Rajčice koje se proizvedu u svetonedeljskom stakleniku plasiraju se u trgovačke lance u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Dok tvrtka razmišlja o tome da pokrene izvoz i na tržište Bosne i Hercegovine, jedno sasvim neočekivano tržište otvara se ove godine. Naime, doznajemo da bi Rajska rajčice uskoro trebale krenuti na daleko putovanje i početi osvajati trgovačke lance u Dubaiju. Zasad je to sve što nam mogu otkriti.
Dok otvaraju vrata svijetu, u Rajskoj se bore sa sasvim tuzemnim izazovima. Prošle im je godine poslovanje bilo opterećeno rashodima koji su porasli na krilima inflacije i energetske krize. Na troškove proizvodnje snažno su utjecale cijene repromaterijala, gnojiva, vode, a nadasve struje.
"Trošak struje jako nas je poljuljao jer je sedmerostruko porastao. Ne znam može li si to priuštiti ijedna poljoprivredna proizvodnja. S obzirom na to da nam je prihodovni dio isti, a rashodovni jako raste, mi ne znamo što će biti do kraja godine. Prošle godine smo izdržali, podmirili smo sve, plaće i sve vanredne troškove, a možemo se samo nadati da će tako biti i ove", priča operativna direktorica Rajske koja je jedan od pionira u Hrvatskoj u uvođenju visoke tehnologije u poljoprivredi.
Pokazuju li se to sada nedostatci automatizacije i digitalizacije, pitamo je. Možda bismo u ovakvoj situaciji našu ovisnost o električnoj energiji i mogli nazvati manom, priznaje Gjureković. Struja im je neophodna za navodnjavanje, grijanje, za rad kolica za berbu, ventilaciju, za gotovo sve procese u proizvodnji. U praksu se mogu uvesti neke sitne preinake za uštedu, poput paljenja strojeva za pročišćavanje vode tijekom noći, kada je tarifa struje jeftinija, ali to je tek djelić rješenja, navodi.
Bloomberg Adria
Voljeli bi da mogu biti energetski neovisniji te nadomjestiti dio električne energije vlastitim solarnim panelima. No na krov staklenika ne mogu ih staviti jer bi tako svojim biljkama zakrili sunce. Solarno polje može se izgraditi na građevinskom zemljištu, a oko njih su prostranstva poljoprivrednog zemljišta. Na tome sada ustrajno rade i nadaju se da će njihovo obraćanje vladi i ministarstvu u neko dogledno vrijeme uroditi plodom.
Prema podacima Fine, Rajska je lani prihode povećala na 6,75 milijuna eura, što je 1,34 milijuna eura više od rezultata ostvarenog 2021. godine. No dobit je lani porasla puno manje od toga, za 57,5 tisuća eura, i iznosila 982 tisuće eura.
Koliko je u proizvodnji rajčica neugodna inflacija pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je to povrće, koje neki kategoriziraju i kao voće, u ožujku poskupjelo 37 posto.
"Ne možemo reći da smo poskupjeli u tom postotku. Ostali smo vjerni svojim kriterijima i kupcima te smo uspjeli zadržati manje-više istu prodajnu cijenu. Pokušavamo smanjiti troškove na nekim drugim stavkama. No tempo poskupljenja nas plaši. Taj rast troškova nekad mora stati jer će balon jednom morati puknuti i onda će se trošak stvarno preliti na krajnje kupce, a to nije rješenje", zabrinuta je Gjureković.
Bloomberg Adria
Prelazimo na neke vedrije teme – planove za budućnost, pa doznajemo da bi Rajska mogla dobiti pojačanje, još jedan staklenik namijenjen zimskoj proizvodnji. S time bi na tržištu mogli biti tijekom cijele godine. Riječ je o višemilijunskom ulaganju te se strpljivo čeka neki EU-ov natječaj ili potpora na koji bi se s tim projektom mogli prijaviti.
"Par godina razmišljamo o tome da napravimo zimsku proizvodnju. Tim obrnutim tipom proizvodnje popunili bismo onaj period u godini kada nas nema na tržištu, konkretnije siječanj, veljača i ožujak. Ljudi uvijek u to doba godine misle da smo nestali i propali. Zapravo se radi o tome da mi sada sadimo u siječnju i prve rajčice dozrijevaju u ožujku i travnju. Zimskom proizvodnjom sadili bismo krajem ljeta, tako da bismo mogli opskrbiti tržište u periodu zime kada rajčica nema na tržištu", s entuzijazmom objašnjava naša sugovornica dok završavamo turu po sad već zbilja sparnom stakleniku.
No razgovor nas nekako odvede na stranu radnu snagu koju smo vidjeli na dolasku. "Imamo velikih problema s radnom snagom. Lokalno stanovništvo ne odaziva se na oglase za posao i prisiljeni smo uvoziti stranu radnu snagu i mogu reći da su poslodavci posve nezaštićeni", žali nam se operativna direktorica.
Bloomberg Adria
Problem je u tome što se tvrtka namuči kako bi dovela radnika, taj proces traje između 100 i 120 dana, a uključuje i mnoga novčana davanja da bi na kraju radnik, nakon vrlo malo rada, otišao iz tvrtke.
"Uvezemo čovjeka u Hrvatsku, platimo za njega sva davanja i Ministarstvu i gradu i raznim agencijama. On dođe, odradi mjesec dana i njemu je otvoreno tržište. On ode iz firme u bilo kojem trenutku, to nam je veliki problem. Mi smo platili da bismo ga doveli u Hrvatsku, a na kraju ne možemo računati na njega. Njemu je to samo usputna stanica", tumači Gjureković.
Dodaje kako bi se u takvim slučajevima trebalo zaštititi poslodavce i poništiti dozvolu stranom radniku. Također, pomoglo bi kada bi poljoprivredni radnici bili tretirani kao deficitarni jer oni to u Hrvatskoj i jesu. Tada bi, navodi, i proces dovođenja radne snage bio kudikamo kraći.
Bloomberg Adria
Komentirajući najave kako izmjene zakona, prema onome što je objavljeno, neće ići baš u tom "zaštitničkom smjeru po poslodavca", izlazimo iz staklenika. Po strane je radnike u međuvremenu došao autobus i odvezao ih kućama. Iako ih je teško sve zadržati, doznajemo kako ipak u svakoj grupi stranih radnika bude i nekoliko onih koji se udomaće, ostanu i postanu dragocjen kadar.
Koliko god da je mukotrpno dovesti strane radnike, i kada se osigura njihov dolazak nije kraj izazovima. U pitoresknom gradiću nadomak Samobora i Zagreba ponestaje dostupnih nekretnina. Ne treba zaboraviti da je to kraj u kojem posluje i Rimac koji privlači mnogo nove radne snage. Također, pandemijski život nadahnuo je cijeli jedan pokret naseljavanja perifernih dijelova velikih gradova.
Bit će tu još mnogo ulaganja, razmišljamo dok sjedamo u auto i za sobom ostavljamo još uvijek uglavnom zelenu Svetu Nedelju koja polako postaje multikulti centar te rajčice koje će ubrzo biti dio kolorita doručaka, ručaka i večera u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
