Sadašnjim usjevima možemo prehraniti i 15 milijardi ljudi, ako se okanimo mesa

Korištenje tehnologije u poljoprivredi ima veliki učinak na prinose i profitabilnost proizvodnje hrane, no vrijeme je za korjenite promjene. Na svega 20 posto poljoprivrednih površina uzgaja se hrana za ljude, a preostalo je rezervirano za prehranu životinja. To je neodrživo, moglo se čuti u utorak na konferenciji Consumer Rules Summitu u zagrebačkom Hilton Garden Innu.

Dorian Macovei, financijski direktor rumunjske tvrtke Verdino Green Foods, koja na tržište stavlja biljne alternative mesa, ribe i sira, istaknuo je tu činjenicu na klimatskom panelu na kojem se raspravljalo pomaže li Zeleni plan povećanju EBITDA-e. "Osamdeset posto poljoprivrednih površina namijenjeno je za prehranu stoke, samo 20 posto koristi se za proizvodnju hrane za ljude. To je vrlo neefikasno i neodrživo, pogotovo u kontekstu toga da vlada zabrinutost hoće li biti dovoljno hrane za svjetsku populaciju", komentirao je Macovei.

Ujedinjeni narodi procjenjuju kako će do 2050. godine populacija doseći deset milijardi ljudi, a proizvodnja hrane porasti za gotovo 70 posto. Budući da proizvodnjom hrane globalno nastaje oko 25 posto emisija ugljičnog dioksida, jedan od najvećih izazova u postizanju ugljične neutralnosti je iznaći načine da se proizvede više hrane s postojećim resursima, a da se pritom smanji ugljični otisak.

Šef financija Verdino Green Foodsa ustvrdio je kako su oni pronašli rješenje – prelazak na prehranu temeljenu na proteinima iz biljaka. "Tako bi sa sadašnjim usjevima mogli prehraniti i populaciju od 15 milijardi ljudi", iznio je impresivnu brojku.

Također, precizna poljoprivreda u kojoj se koristi tehnologija pomaže poljoprivrednicima da proizvedu više koristeći manje resursa. Stefan Bucataru, korporativni direktor rumunjskog Agricover Holdinga, kazao je kako iz prve ruke može potvrditi da digitalizacija poljoprivrede ne djeluje pozitivno samo na okoliš, već se njome povećava i profitabilnost proizvođača hrane. "Sada proizvodimo 50 posto više na istoj površini zahvaljujući tehnologiji", rekao je pa dodao kako će opamećivanje poljoprivrede pomoći prehraniti rastuću svjetsku populaciju.

Međutim, smatra kako je potrebno ubrzati digitalizaciju poljoprivrede, i to lakšim pristupom financijskim potporama, prilagodbom regulativa te obrazovanjem uzgajivača. Budući da su u posljednjih deset godina uvelike povećali poljoprivrednu proizvodnju i uvrstili se među najveće izvoznike hrane, rumunjski poljoprivrednici su, smatra, izvrstan primjer kako su takve promjene moguće.

Uštede i izdaci

U posljednje četiri godine, digitalizacijom na poljoprivrednim površinama tvrtka Al Dahra sa sjedištem u Abu Dhabiju smanjila je uporabu gnojiva i goriva za deset posto, a sada uvode navodnjavanje na deset tisuća hektara, ispričao je Dušan Radičević, izvršni direktor Al Dahre za Srbiju. Istaknuo je kako ta tvrtka koja se bavi poljoprivredom i stočarstvom u Europi ima 80 tisuća hektara zemlje. "Lani je bilo vrlo teško zbog klimatskih uvjeta, bile su visoke temperature, no pomoću tehnologije uspjeli smo održati vlagu tla te ostvariti iste prinose kao prije 15 godina, kada je klima bila normalna."

Na panelu je sudjelovao i Zvonimir Sedlić, osnivač i izvršni direktor hrvatske tvrtke Nutris, koja većinu svojih izolata proteina, vlakana i škrob iz boba i krumpira izvozi. Biznis su pokrenuli prije četiri godine, a tvornica im prati pravila kružne ekonomije i održivosti. "Kapitalni izdaci za implementaciju novih tehnologija visoki su i to je izazovno, ali održivost shvaćamo ozbiljno", komentirao je poduzetnik koji je u tvornicu u Novom Senkovcu kod Slatine uložio 220 milijuna kuna (29,2 milijuna eura).

Proteini iz boba često se koriste za izradu mesnih proizvoda, naravno, na biljnoj bazi. Prema nekim procjenama, plant based industrija do 2025. godine mogla bi doseći vrijednost od 77,8 milijardi dolara.

Alternativne sirovine

U potrazi za novim, alternativnim sirovinama za svoja gnojiva su i u Elixir Groupu, potvrdio je potpredsjednik korporativnog razvoja Matthias Predojević. Istaknuo je kako su cijene sirovina i energije za proizvodnju gnojiva visoke te da su svjesni kako je kružna ekonomija ključna za budućnost njihove industrije. Stoga već godinama rade na zbrinjavanju industrijskog otpada koji će uskoro i energetski iskoristiti za proizvodnju toplinske energije u svom industrijskom kompleksu u Prahovu.

Predojević je najavio i solarne parkove, kao i ulaganja u ljude, njihovo obrazovanje te daljnju dekarbonizaciju. "Ključno se okrenuti novim dostupnim tehnologijama", zaključio je.

Jan Mally, suvlasnik Eso Tron Groupa, koji se bavi sakupljanjem otpadnih jestivih ulja i organskog otpada u Srbiji i Sloveniji, kazao je kako pokušavaju pronaći vrijednost za ono što nam više ne treba. Kuhano ulje koriste za proizvodnju biodizela, a organski otpad za proizvodnju bioplina. "Sve kompanije trebale bi iskoristiti svoje znanje i know-how da pronađu svrhu onome što nam više ne treba. To je pokretač rasta EBITDA-e", konstatirao je Mally.

Nova strategija

U uvodnom govoru Natalya Zhukova, direktorica u sektoru poljoprivrede u EBRD-u, istaknula je kako se radi na novoj poljoprivrednoj strategiji u kojoj će biti obuhvaćeni neki od najvećih suvremenih rizika kao što su disrupcije dobavnih lanaca, strah od nestašica hrane, zdrava prehrana, upravljanje otpadom, potreba za dekarbonizacijom te klimatske promjene.

"Europa može udvostručiti poljoprivrednu proizvodnju. Promatramo sektor i pokušavamo shvatiti kako dobiti održiv i inovativan pristup da povećamo produkciju hrane i očuvamo prirodne resurse", rekao je Zhukova.

Program Consumer Rules Summita 2023 je u utorak otvorio Miljan Ždrale, regionalni direktor sektora poljoprivrede u EBRD-u za Centralnu i Jugoistočnu Europu, sumiravši najvažnije zaključke od prethodnog dana. Skup je pozdravila i Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-a za Srednju i Jugoistočnu Europu, koja se osvrnula na važnost obnovljivih izvora energije te istaknula solarno-termalni projekt u Prištini te plutajuće solarne panele koji nastaju u Albaniji kao dio rješenja energetskih problema s kojima se Europa suočava.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar