Nakon što su pregovori o dogovoru na visokoj razini između UniCredita i Commerzbanka propali, talijanski zajmodavac svoju ponudu iznosi izravno dioničarima.
Rukovanje 26. ožujka bilo je srdačno. Nakon više od godinu dana sve ogorčenijih prepirki, Andrea Orcel, glavni izvršni direktor UniCredit SpA-a, i Bettina Orlopp, njegova kolegica iz Commerzbank AG-a, konačno su se sastali kako bi razgovarali o tome kako bi potencijalno spajanje moglo izgledati.
Tijekom dva sastanka, od kojih je svaki trajao više od dva sata, Orcel je naznačio da želi da se Commerzbank više usredotoči na Njemačku i Poljsku te smanji kreditiranje u drugim dijelovima svijeta, što je smatrao rizičnim, tvrde osobe upoznate s temom. Orlopp se nije složila s brojkama koje je iznio Talijan i usprotivila se njegovu prijedlogu o zajedničkim radnim skupinama za rješavanje razlika, oprezna oko davanja previše informacija suparniku koji je već ranije iznenadio dioničare banke, rekli su izvori.
Čitaj više
Evo zašto domaći ulagači ne smiju ignorirati hrvatske banke
Na Zagrebačkoj burzi izlistano je šest banaka, a po valuacijama one i dalje izgledaju jeftino. Donosimo analizu.
prije 4 sata
Kevin Warsh: Bankar koji će Trumpu izboriti 'čudesnu' gospodarsku pobjedu
Danas u Senatu grozničavo saslušanje kandidata za novog predsjednika Feda Kevina Warsha.
prije 2 sata
Panda i dim sum obveznice - regionalni kanal za širenje investitorske baze
Financiranje u kineskim juanima nikada nije bilo popularnije nego danas, pri čemu sve veći broj država i stranih kompanija koristi kinesko tržište za zaduživanje, što potvrđuje da ambicija Pekinga o internacionalizaciji valute daje rezultate.
prije 3 sata
Dionice protiv obveznica - zašto matematika pobjeđuje nagađanja
Za razliku od dionica čiji je oporavak neizvjestan, obveznice imaju ugrađen mehanizam "povratka na nominalu" sve dok izdavatelj ne bankrotira.
prije 3 sata
Ako je i postojao osjećaj da obje strane mogu pronaći zajednički jezik, on je brzo ispario. U ponedjeljak ujutro, Orcel je oštro kritizirao Commerzbank kao "priču o lošim operativnim rezultatima" koja će vjerojatno morati proći kroz još jedno bolno restrukturiranje bez postignutog dogovora. Orlopp, koja je neuspjeh pregovora proglasila već ranije u travnju, uzvratila je navečer; Commerzbank je izdao priopćenje u kojem je Orcelov prijedlog restrukturiranja nazvao "spekulativnim pokušajem demontiranja" njihovog "uspješnog poslovnog modela".
Zaoštravanje stavova priprema teren za odlučujuću fazu u bitci za neprijateljsko preuzimanje koja je započela prije gotovo dvije godine, ali čiji korijeni sežu mnogo dalje u prošlost. Orcel, koji je prikupio nešto manje od 30 posto dionica Commerzbanka i prošlog mjeseca objavio nisku ponudu od 35 milijardi eura, nada se da će u konačnici izvesti jednu od najvećih akvizicija banaka u Europi ikada i rijedak prekogranični posao koji bi mogao preoblikovati financijski krajolik Unije. Spajanje bi pretvorilo UniCredit u dominantnu silu u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu te potencijalno potaknulo niz drugih transakcija.
Orlopp je do sada uspijevala držati Talijana na odstojanju, uz pomoć glasne podrške njemačke vlade, koja je UniCreditov pristup odbacila kao "neprihvatljiv" i kritizirala način na koji je Orcel izgradio udio UniCredita. Ipak, s obzirom na to da se praktički sva dobit Commerzbanka sada isplaćuje investitorima, a povoljni uvjeti visokih kamatnih stopa slabe, ključno je pitanje koliko će još dugo njezina obrana funkcionirati i što, ako išta, vlada može učiniti kako bi spriječila dogovor.
Orcel je "već u poziciji u kojoj može nastaviti povećavati pritisak tijekom vremena, povećavajući udio, obraćajući se dioničarima i učinkovito iznuđujući ishod", rekao je Cole Smead, koji vodi investicijsku tvrtku Smead Capital Management, ulagača u UniCredit. "Ovo neće nestati. To postaje neprestani pritisak na upravu sve dok se struktura ne promijeni."
Andrea Orcel | Hollie Adams/Bloomberg
Ovaj izvještaj o bitci za preuzimanje i stavovima obiju strana temelji se na intervjuima s osobama upoznatim s temom koje su tražile anonimnost radi rasprave o privatnim razgovorima. Glasnogovornici Commerzbanka i UniCredita odbili su komentirati.
Orcelova najnovija potjera za Commerzbankom datira barem iz 2024. godine, kada je UniCredit potiho izgradio udio, a zatim iskoristio vladinu aukciju kako bi ga povećao. No njegov interes za njemačkog zajmodavca seže mnogo dalje, četvrt stoljeća unatrag, u vrijeme kada je bio mladi investicijski bankar u Merrill Lynchu.
Godine 2001. Orcel je imao neformalnu ulogu savjetnika tadašnjeg izvršnog direktora UniCredita, Alessandra Profuma, o potencijalnom spajanju s njemačkom bankom. Nakon mjeseci pripremnog rada, viši rukovoditelji oba zajmodavca okupili su se kako bi testirali ideju, ali pregovori su brzo zastali. Ubrzo nakon toga, teroristički napadi na SAD 11. rujna odjeknuli su tržištima i posao je nestao s dnevnog reda.
U godinama koje su uslijedile, ideja o spajanju UniCredita i Commerzbanka povremeno se iznova pojavljivala, često u prezentacijama investicijskih bankara. Konkretniji pokušaj uslijedio je 2017. godine, kada je tadašnji izvršni direktor UniCredita Jean Pierre Mustier otvorio pregovore, da bi oni ponovno propali.
Nakon što je Orcel naslijedio Mustiera 2021. godine, brzo je oživio tu ideju. Otprilike godinu dana nakon stupanja na dužnost, Orcel je napravio prvi korak, stupivši u kontakt s tadašnjim izvršnim direktorom Commerzbanka Manfredom Knofom. UniCredit je u to vrijeme čak izgradio udio od oko pet posto, rekle su osobe upoznate s temom, što je potez o kojem se ranije nije izvještavalo. Orcel je, međutim, promijenio smjer jer je ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala tržišta i prioritete.
Do 2024. godine UniCredit je ponovno počeo kružiti. Rasla su očekivanja da će njemačka vlada nastojati prodati svoj preostali udio. U tom kontekstu, Orcel je održao niz sastanaka s Knofom koje je UniCredit protumačio kao podržavajuće, prema osobi upoznatoj s temom. Bivši izvršni direktor suočio se s pitanjima zbog sastanka s Orcelom ubrzo nakon dogovora u rujnu 2024., navodno bez znanja odbora i uprave Commerzbanka.
Knof nije odgovorio na upit za komentar.
Te godine UniCredit je tijekom ljeta potiho počeo graditi poziciju od oko pet posto, a zatim je iskoristio vladinu aukciju kako bi je povećao. Kada je u rujnu 2024. objavljeno da posjeduje oko devet posto dionica Commerzbanka, pri čemu je potpuno preuzimanje jedna od potencijalnih opcija koje se razmatraju, reakcija je bila trenutna. Vlada je izjavila da je iznenađena i kritizirala je taj potez kao nepoželjan, kao što je učinio i Commerzbank. Knofa je zamijenila Orlopp, bivša glavna financijska direktorica Commerzbanka.
Berlinu bi takvo povezivanje bilo teško opravdati biračima zbog potencijalnog gubitka radnih mjesta. Sindikati strahuju da bi u Commerzbanku moglo biti ukinuto više od 10.000 radnih mjesta, uz dodatni rizik za poslove u UniCreditovoj jedinici HypoVereinsbank sa sjedištem u Münchenu, koju je talijanski zajmodavac kupio prije otprilike dva desetljeća. UniCredit je u ponedjeljak priopćio da bi smanjio broj zaposlenih u Commerzbanku u Njemačkoj za oko 7.000, a znatno manje u slučaju spajanja dviju banaka.
Vlada, koja još uvijek posjeduje više od 12 posto banke sa sjedištem u Frankfurtu, također zazire od gubitka utjecaja nad tvrtkom koja se smatra ključnom za financiranje državnog "Mittelstanda" – malih i srednjih poduzeća koja su okosnica gospodarstva zemlje. Mnoga od njih još su u obiteljskom vlasništvu i više se oslanjaju na bankarsko financiranje nego na tržišta kapitala.
"Da, trebamo velike banke u Europi, ali to ne znači da je svaki oblik ili vrsta preuzimanja dobrodošla u Njemačkoj", izjavio je kancelar Friedrich Merz u ponedjeljak na skupu Udruženja njemačkih banaka u Berlinu. Bez izričitog imenovanja Commerzbanka, jasno je dao do znanja da se referira na "nedavne događaje".
Orcelov potez se s više naklonosti promatra u Rimu, koji je otvoren za korake koji jačaju talijanski bankarski sektor i donose tješnje veze s njemačkim tržištem, kako su ranije naveli izvori upoznati s temom. Taj se korak također doživljava kao način da se Orcelov fokus na sklapanje poslova odmakne od domaćeg tržišta.
Bettina Orlopp | Krisztian Bocsi/Bloomberg
Rukovodstvo Commerzbanka u međuvremenu tvrdi da njihov preokret dobiva na zamahu te da bi dogovor podcijenio njihove izglede. Orlopp je okupila zaposlenike oko svoje strategije samostalnog nastupa, što joj je omogućilo brzo ukidanje radnih mjesta, povećanje profitabilnosti i podizanje isplata investitorima.
Dionice ovog zajmodavca porasle su za oko 190 posto otkako su u rujnu 2024. prvi put objavljene vijesti o UniCreditovom pristupu, u usporedbi s 88 posto za UniCredit, iako talijanski zajmodavac i dalje ima bolji omjer cijene i knjigovodstvene vrijednosti. Iako rast dionica Commerzbanka čini akviziciju skupljom, to je UniCreditu omogućilo knjiženje dobiti na vlastiti udio, što naglašava ugodnu poziciju u kojoj se Orcel nalazi.
U najnovijem preokretu svoje višegodišnje potjere, Orcel je prošlog mjeseca predstavio ponudu za ostatak dionica Commerzbanka, iako gotovo bez ikakve premije. Očekuje se da će ponuda potisnuti udio UniCredita iznad 30 posto, razine koja bi prema njemačkom zakonu zahtijevala ponudu za preuzimanje svih dionica, zadržavajući se pritom tik do potpune kontrole. Umjesto toga, ideja je pružiti Orcelu fleksibilnost da inzistira na promjenama i potencijalno kupi više dionica na tržištu.
Govoreći na konferenciji Morgan Stanleya u ožujku, Orcel je opisao ponudu kao taktički korak usmjeren na prekidanje onoga što je nazvao "neizvjesnom", "nagrizajućom" i u konačnici "suboptimalnom" pat-pozicijom koja se oteže mjesecima. Čak i ako ne dođe do dogovora, proces bi i dalje bio dobitna kombinacija (win-win) jer bi razjasnio pozicije nakon mjeseci ograničenog napretka.
Orcel je u ponedjeljak uzvratio oštrom kritikom strategije koju provodi Orlopp, rekavši da ona pati od "strukturnih slabosti" koje su samo "maskirane povoljnim financijskim trendovima". Commerzbank bi se trebao usredotočiti na Njemačku i Poljsku te smanjiti svoje međunarodno poslovanje, izjavio je dok je iznosio različite ishode ponude za preuzimanje, koja bi trebala započeti početkom sljedećeg mjeseca i trajati četiri tjedna.
Najizgledniji kratkoročni scenarij, prema riječima izvršnog direktora, jest taj da UniCredit završi s udjelom od oko ili tek nešto iznad 30 posto, bez kontrole. U tom slučaju, ostao bi značajan dioničar, ali bi preuzeo proaktivniju i javniju ulogu u poticanju Commerzbanka prema onome što vidi kao snažniji rast, bolju disciplinu rizika i poboljšane marže.
Scenarij bi se mogao zakomplicirati ako regulatori odluče da UniCredit već ima de facto kontrolu, čak i ako je ona manja od 50 posto jer obično ne koriste svi dioničari svoja glasačka prava. Zajmodavac je u pregovorima s Europskom središnjom bankom (ECB) u vezi s tim pitanjem, što bi moglo rezultirati strožim kapitalnim tretmanom za njegov udio u Commerzbanku, rekli su izvori upoznati s temom.
Drugi scenarij predviđa da UniCredit preuzme kontrolnu poziciju, pri čemu bi provedbu vodila njegova njemačka jedinica HVB, dok najambiciozniji ishod ostaje potpuno spajanje. U potonjem scenariju, neto dobit spojenog subjekta mogla bi dosegnuti oko 21 milijardu eura 2030. godine, objavio je UniCredit u ponedjeljak.
Kakav god bio ishod UniCreditove ponude, ovaj zastoj povećava izglede za konfliktniji put u budućnosti, pri čemu UniCreditovi prijedlozi efektivno pretvaraju banku u aktivističkog investitora. Orcel bi također mogao koristiti postupno povećanje udjela, kasniju ponudu za povlačenje s burze te, u konačnici, zakonsko spajanje kako bi stekao kontrolu, navode stručnjaci za arbitražu pri spajanjima.
"Odbijanje ne čini problem nestalim", izjavio je Nicolas Marmurek, suvoditelj za posebne situacije u tvrtki Square Global Markets.
- U pisanju članka pomogao je Kamil Kowalcze
.webp){kind=icon}
