Dvije najveće domaće banke će iz lanjske dobiti svojim vlasnicima, odnosno krovnim bankovnim grupama, isplatiti 820 milijuna eura dividende. Na glavnoj skupštini Zagrebačke banke održanoj u srijedu donesena je odluka o isplati 448 milijuna od 450 milijuna eura lanjskog profita. Privredna banka Zagreb je svoju glavnu skupštinu sazvala za ponedjeljak, a među predloženim odlukama nalazi se i ona o isplati 371 milijuna eura dividende. Druga po veličini domaća banka lani je ostvarila profit od 435 milijuna eura.
Dobit koju su banke ostvarile na hrvatskom tržištu bit će isplaćena većinskim vlasnicima ovih banaka, talijanskim grupama UniCreditu te Intesi Sanpaolo. UniCredit kontrolira 96,2 posto dionica Zagrebačke banke, a ostatak je najvećim dijelom raspoređen između domaćih fondova i bivšeg menadžmenta Zagrebačke banke. Intesa Sanpaolo je kroz svoju luksemburšku tvrtku jedini dioničar PBZ-a.
Ukupna dobit koju je dvadesetak hrvatskih banaka ostvarilo lani bila je 13 posto viša nego godinu prije i dosegnula je 1,53 milijarde eura, pokazuju privremeni nerevidirani podaci središnje banke. Zadrže li najveće domaće poslovne banke svoju politiku isplate dividendi dobar dio tog rekordnog profita završit će na računima dioničara.
Čitaj više

Banke predvode tržište kapitala i nastavljaju snažan rast i u 2025.
Europske banke ostvarile su rast od 27 posto zahvaljujući snažnom kreditiranju.
25.03.2025

Kako zaraditi više nego duplo u odnosu na štednju
Dividende banaka donose do tri puta veće prinose od depozita, a rizik nije proporcionalno veći, poručuje analitičar Mihael Blažeković.
21.03.2025

Da banke lani nisu naplatile niti jedan cent naknada i dalje bi zaradile 656 milijuna eura
Iz bankovnih krugova stižu primjedbe na prijedlog regulative kojom bi se ograničile naknade u poslovanju, no banke su i uz to profitabilne.
05.03.2025

Dobit domaćih banaka lani dodatno porasla na rekordnih milijardu i pol eura
Profit je narastao za 13 posto u odnosu na 2023. godinu kad je dobit iznosila 1,36 milijardi eura.
03.03.2025
Među šest najvećih domaćih banaka pet ih je u stranom vlasništvu. Za razliku od Zagrebačke banke i PBZ-a, namjere oko lanjske dobiti nekih drugih nisu tako lako vidljive iz dostupnih dokumenata. No ako je suditi po prethodnim isplatama i one će znatne iznose isplaćivati svojim inozemnim vlasnicima.
Treća domaća banka po visini aktive, Erste banka, je lani isplatila 121 milijun eura. Godišnji izvještaji za OTP i Raiffeisen banku za 2024. godinu u ovom trenutku još nisu javno dostupni, ali banke su ranijih godina također isplaćivale znatne iznose dobiti: OTP banka u 2023. godini 75 milijuna eura, a Raiffeisen banka čak dvostruko više, no iz akumulirane dobiti od nekoliko godina. I ove tri banke su lani vrlo uspješno poslovale. Dobit OTP banke skočila je za 17 milijuna na 152 milijuna eura, Erste banke za šest na 225 milijuna eura, dok je Raiffeisen banka 2024. godinu završila s pet milijuna eura nižom dobiti nego godinu prije, ali s još uvijek visokim 91 milijunom eura.
Isplate izdašne dividende, barem kad su u pitanju dvije najveće banke, u suprotnosti su s nedavnim proklamiranim strahom domaćih poslovnih banaka za vlastitu profitabilnost u slučaju da se prihvate predložene promjene zakonske regulative oko naplate bankovnih naknada. Tijekom javne rasprave o regulativnim promjenama iz Hrvatske udruge banaka upozorili su kako bi prihvaćanje zakonskih promjena moglo ugroziti profitabilnost domaćeg bankovnog sektora. No kako je vidljivo, banke lanjsku dobit nisu odlučile zadržati kao rezervu za moguće buduće rizike, već je isplaćuju kroz dividendu. To je jasan znak kako menadžment banaka nije zabrinut za profitabilnost.
Dioničari hrvatskih banaka svakako su radosni radi uspješnog lanjskog poslovanja i isplate dividendi. Na to je nedavno upozorio Mihael Blažeković, voditelj analiza u Bloomberg Adriji. Blažeković je istaknuo kako bi potrošači u Adria regiji umjesto držanja novca na depozitnim računima uz minimalne kamate, mogli razmisliti o izravnom ulagnju u dionice samih banaka i profitirati kroz dividende.
Tradicionalno upravljanje
Za hrvatske potrošače, većinom sklonije samo tradicionalnom upravljanju novcem, to ipak može biti izazov. Od vodećih domaćih banaka na Zagrebačkoj su burzi izlistane jedino dionice Zagrebačke i Hrvatske poštanske banke. Broj dionica Zagrebačke banke u slobodnoj trgovini je prilično ograničen jer prvih deset dioničara, među kojima su UniCredit te fondovi, drže 97,4 posto vlasništva. Tek je nešto bolje stanje s dionicama HPB-a gdje deset najvećih ulagača drži 92,8 posto dionica.
U Zagrebačku bi banku hrvatski investitori, osim na domaćem tržištu, mogli investirati kupnjom dionica matične UniCredit grupe koja je izlistana na burzi u Milanu. Isto vrijedi i za one koji bi poželjeli investirati u PBZ; dionicama Intese Sanpaolo se također trguje na milanskoj burzi.
Kad su u pitanju matične grupe Erste i Raiffeisen banaka, a i nešto manje Addiko banke, njihove dionice su izlistane na burzi u Beču. Investiranje u OTP banku bi pak iziskivalo kupnju dionica matične OTP grupe na burzi u Budimpešti.
Naravno, u svim tim slučajevima bi trebalo voditi računa o tome kako se ne ulaže izravno u dionice domaćih banaka već u dionice matičnih grupa, a njihova vrijednost ovisi o poslovanju cijele grupe, a ne samo njihovih banaka u Hrvatskoj. O tome, sukladno, ovise i eventualne isplate dividendi.
Pogled na podatke o kretanju dionica spomenutih bankovnih grupa koje su vlasnici najvećih hrvatskih banaka pokazuju kako se na njima u proteklih pet godina moglo vrlo dobro profitirati. Cijene su im porasle od stotinjak, u slučaju Raiffeisen grupe, pa do više stotina posto u slučaju UniCredita. Čak i uz visoku inflaciju, prinosi su bili odlični. Bankovnoj profitabilnosti, ilustriraju to izdašne dividende, ne prijete baš nekakvi rizici.