Banke predvode tržište kapitala i nastavljaju snažan rast i u 2025.

Banke su prošle godine bile pobjednici na tržištu kapitala, a isti trend nastavlja se i u 2025. godini. Trenutno su europske banke u plusu oko 27 posto, što ih čini najuspješnijim sektorom u Europi, poručio je Mihael Blažeković, voditelj analitičkog tima i analitičar tržišta u Bloomberg Adriji na konferenciji Finance & Insurance Industries Trends 2025, koja se održala u utorak u Beogradu.

"Imamo snažan rast kreditiranja, naknade su doživjele procvat, a banke su sve profitabilnije. Odlikuje ih vrlo niska razina loših kredita (NPL), koja u Europi iznosi dva posto. Podsjetimo, nekoć je bila i 10 posto."

Mihael Blažeković, voditelj analitičkog tima i analitičar tržišta u Bloomberg Adriji | Bloomberg Adria

Kako je dodao, bankarski sektor prate osiguravatelji i industrijalci. "Posebno su zanimljivi industrijalci, uključujući obrambenu industriju, s obzirom na to da je Europa najavila ogromna ulaganja u obrambeni sektor. Kada tome pridodamo potencijalnu obnovu Ukrajine, industrijski sektor mogao bi biti jedan od boljih izbora u 2025. godini. Njemačka je predvodnik u tom segmentu."

Blažeković ističe da su glavni pokretači rasta banaka natprosječan povrat na kapital (ROE), koji je dvostruko viši nego prije tri godine, te neto kamatna marža (NIM), koja je porasla za 0,5 postotnih bodova u tom razdoblju. Također, nizak udio loših kredita omogućava bankama manje otpise nego prethodnih godina.

"Kad uzmemo u obzir geopolitičke i makroekonomske čimbenike te temeljne financijske pokazatelje, vidimo da banke imaju još prostora za rast. Sva najavljena ulaganja netko će morati financirati. Omjer cijene i zarade (P/E) iznosi 9×, što je nešto više nego prethodnih godina, dok je omjer cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) na razini 1×. U Adria regiji banke izlistane na burzama nešto su skuplje u prosjeku, ali sliku donekle iskrivljuje Zagrebačka banka, čiji je P/B čak 3× zbog snažnog rasta cijene dionica u posljednjim mjesecima, koji nije pratio rast imovine. Unatoč tome, konsenzus je da banke ove godine neće premašiti rast dobiti iz prošle godine, dok se kod osiguravatelja očekuje rast od oko 10 posto."

Jedan od ključnih razloga dobrog poslovanja banaka je i snažan rast prihoda od naknada. "Iako prihodi od naknada još uvijek čine samo trećinu prihoda od kamata, vidimo snažan rast u protekloj godini, potaknut većim kreditiranjem. U Adria regiji prihodi od naknada rasli su dvoznamenkastim stopama, a postoji dodatni prostor za povećanje naknada i provizija. Kreditiranje u regiji raste brže nego u EU-u, a pojedine zemlje poput BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije nisu imale inflaciju financijskih usluga kao Hrvatska i Slovenija, zbog čega očekujemo da će banke u regiji povećati naknade."

Dodatni pokretač rasta u regiji su gotovinski i nenamjenski krediti, čiji je rast potaknut rastom plaća, koje u Adria regiji rastu brže nego u ostalim zemljama srednje i istočne Europe (CEE). "Plaće su u regiji nominalno porasle više od 10 posto, dok je u Sloveniji rast bio ispod pet posto, s obzirom na to da je Slovenija na 90 posto razvijenosti EU-a, pa nema značajnijeg prostora za daljnji rast. U Srbiji je, primjerice, nominalni rast plaća iznosio 14 posto."

Nenamjenski krediti prate taj rast plaća te su u 2025. godini porasli u prosjeku 11 posto, što se pripisuje većoj potražnji za trajnim potrošnim dobrima poput automobila, što potvrđuju i podaci iz maloprodaje, napominje Blažeković.

Blažeković ističe da ulaganje u banke može donijeti tri puta veći prinos kroz dividendu nego što bi donijelo ulaganje u bankovne depozite.

"Da, rizik je veći, ali sigurno ne tri puta veći. Također, bolja alternativa od depozita su i državne obveznice, koje u prosjeku nude 1,8 postotnih bodova veći prinos od depozita. No s obzirom na to da je naša regija poznata po tome da višak sredstava ulaže u depozite i nekretnine, teško je očekivati značajan rast potražnje za dionicama banaka i državnim obveznicama."