Strah dužnika od toga da će im zbog neredovite otplate kredita banka uzeti stan ili neki drugi prostor pod hipotekom uvelike je neopravdan jer banke mrze preuzeti založene nekretnine. U želji da saznamo kako, gdje (i po kojoj cijeni) banke na kraju prodaju nekretnine koje im dospiju u ruke kad netko ozbiljno zapne s otplatom kredita kontaktirali smo s njima i – ostali kratkih rukava.
Banke nas uvjeravaju kako je to iznimno rijedak slučaj, a u prilog im idu čak i brojke. Zalog nekretnine jedan je od uobičajenih kolaterala za osiguravanje otplate kredita. Kod stambenih kredita to je gotovo uvijek nekretnina koja se kupuje ili uređuje, a kod poslovnih kredita to mogu biti razni prostori, od zemljišta preko ureda do tvornica.
Iz Raiffeisen banke su nam, primjerice, odgovorili kako "banka strategiju preuzimanja nekretnina na temelju dospjelih nepodmirenih potraživanja primjenjuje u iznimno rijetkim situacijama".
Čitaj više

Koja banka nudi najnižu kamatu za stambeni kredit?
U državnoj banci EKS je 3,77 posto, dok najskuplje kredite imaju Slatinska i Samoborska banka gdje prelazi 5,7 posto.
06.02.2025

HNB uvodi izvanredne mjere za obuzdavanje kreditiranja građana
HNB će od početka travnja ograničiti iznose duga koje smiju otplaćivati građani u odnosu na njihov dohodak.
22.01.2025

Od ECB-ova rezanja kamata profitiraju samo kompanije, građani na čekanju
Korporativni krediti su najbrže reagirali i kad su kamate rasle.
15.11.2024

Istražili smo koje sve usluge banke nude studentima i mladima
Na mnogim privatnim fakultetima cijena školarina kreće se od četiri pa sve do 18 tisuća eura.
25.09.2024
U Zagrebačkoj banci poručuju kako nemaju praksu "preuzimanja nekretnina na temelju kredita s poteškoćama u otplati još od 2016. godine". Iz PBZ-a su nam pak odgovorili kako nemaju i u protekle dvije godine nisu stjecali "nekretnine po toj osnovi" niti im je to praksa, a u Erste & Steiermärkische banci isto kažu kako je udio nekretnina koje stječu u postupcima prisilne naplate "iznimno (...) mali".
Onima koji su se do ovog trenutka već zlurado poveselili vlastitom nemaru u otplati kredita, kad je nekretnina već sigurna, ipak slijedi hladan tuš. Prije negoli nekretnina dođe na bubanj banka će s klijentom proći kroz cijeli orkestar. Svjedoči o tome i podatak iz Zagrebačke, najveće domaće banke odakle su nam obznanili kako su u 2023. i 2024. prodali samo jednu takvu nekretninu, i to "stečenu u postupku naplate iz 2012. godine".
Banke će s klijentima koji zapnu u poteškoće pri otplati kredita pokušati pronaći bezbroj rješenja. U OTP banci objašnjavaju kako nude "niz instrumenata olakšanja otplate preuzetih obveza kao što je reprogramiranje otplate, konsolidacija duga, moratorij, refinanciranje".
U PBZ-u tvrde kako im nije praksa stjecati nekretnine od loših dužnika | Petar Santini/Bloomberg
Iz Zagrebačke poručuju kako nude "razne mjere olakšanja otplate", a u RBA-i preuzimanje nekretnina smatraju "posljednjom opcijom" naplate.
"Kada god je to primjenjivo, težimo rješavanju nastale situacije s klijentima koji su se zatekli u poteškoćama na druge proaktivne i optimalne načine za obje strane", dodaju u Raiffeisen banci. U Erste banci poručuju da "kada god je to objektivno moguće" nastoje pronaći alternativna rješenja kojima se izbjegava preuzimanje nekretnine.
Ovakva poslovna politika je i logična. Banke već i ovako muku muče s optimizacijom svojeg redovnog poslovanja. Kud bi stigle da se još zasebno bave nekretninama, posebno ako se radi o nekoliko stotina njih. Čak i uz digitalizaciju sudova i gruntovnice, natezanje s česticama i podnescima prilikom prometa nekretninama vježba je samo za one najstrpljivije.
Preuzete nekretnine
Sve to potvrđuju i podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Iz središnje banke su nam poslali podatke o ukupnoj vrijednosti stečenih stambenih i poslovnih nekretnina koje domaće poslovne banke nisu odlučile iskoristiti za svoje potrebe.
Kad su u pitanju stambene nekretnine, u 2023. godini radi se o 1,1 milijunu eura, a lani je to smanjeno na 644 tisuće eura. Slično je i s poslovnim nekretninama: u 2023. godini vrijednost onih koje su banke preuzele zbog neuredne otplate kredita bila je 1,5 milijuna eura, a lani samo 315 tisuća eura.

Sve u svemu, u dvije godine banke su zbog loših kredita preuzele nekretnine vrijedne 3,5 milijuna eura. Uz sadašnju cijenu kvadrata to je jednako nekom većem luksuznijem stanu.
Dio razloga leži i u tome što je neredovita otplata kredita u Hrvatskoj na povijesno niskoj razini. Udio tzv. teško naplativih i nenaplativih kredita (non-performing loans – NPL) je na razini cijelog bankovnog sustava krajem rujna bio 2,5 posto, a četiri godine ranije iznosio je 5,5 posto.
Posljednji korak
Zapne li klijent banke s otplatom kredita, preuzimanje nekretnine bit će apsolutno posljednji korak koji će poduzeti banka. Zapravo, to će se desiti čak i nakon tog posljednjeg koraka jer na scenu stupaju tvrtke koje od banaka otkupljuju loše kredite.
Banke će, jednostavno, svoja najproblematičnija potraživanja prodati tvrtkama koje se time bave: jeftino kupuju loše kredite odnosno dugovanja u nadi kako će se one ipak uspjeti naplatiti. U 2023. godini banke su prodale dugova u visini 42,5 milijuna eura, godinu prije toga blizu 158 milijuna eura, a u prvih devet mjeseci prošle godine tek 12 milijuna eura – još jedan dokaz kako je urednost otplate kredita u Hrvatskoj na povijesnom maksimumu ili blizu njega.
Kad banka usprkos vlastitoj nevoljkosti završi kao vlasnik stana ili neke druge nekretnine, nema jedinstvenog načina na koji ih prodaje. Nekretninu će ponuditi na sve moguće klasične načine. U OTP banci objašnjavaju kako je postupak prodaje nekretnina "striktno definiran (..) zakonima (...) i sama prodaja provodi se putem elektroničkih javnih dražbi pred Financijskom agencijom", što je dio sudske procedure.
Prodaju oglašavaju "kroz različite kanale i renomirane medije, ovisno o vrsti nekretnine, a na raspolaganju je i mogućnost uključivanja specijaliziranih agencija", tumače u OTP banci. Uz to, "klijent ima i mogućnost samostalnog pronalaska zainteresiranog kupca". U Raiffeisen banci također poručuju kako, ako preuzmu nekretninu "banka će pokušati pronaći rješenje i u dogovoru s prijašnjim vlasnikom nekretnine kad god je to moguće".
Bankovni 'plaćenici'
U Zagrebačkoj banci isto navode kako se nekretnine "prodaju u stečajnim ili ovršnim postupcima pred sudom (...) putem elektroničke javne dražbe" koju provodi Fina, dok u Erste banci to rade putem vlastite tvrtke Erste nekretnine. Ta je banka, treća po visini aktive u Hrvatskoj, u protekle dvije godine stekla sedam nekretnina zajednički vrijednih 1,1 milijun eura.
Vremena kad su domaće banke u svojim portfeljima raspolagale i nekretninama koje ne koriste u svakodnevnom poslovanju očito su davno iza nas. No to ne znači i da se olako može gledati na otplatu kredita s hipotekom.
Banke na raspolaganju imaju brojne druge instrumente i postupke, a na kraju imaju i svoje "plaćenike" u vidu agencija koje od njih kupuju i konačno naplaćuju loše dugove. A podaci o rekordno niskim iznosima loših kredita, što indicira urednu otplatu kredita, u Hrvatskoj pokazuju da su toga itekako svjesni i klijenti.