Dobre vijesti iz banaka za kredite kompanijama, građani će morati pričekati

Domaći bankari očekuju da će potražnja poduzeća za kreditima tijekom ovog tromjesečja blago porasti, a predviđaju i kako će se ponešto ublažiti kriteriji za njihovo odobravanje. Pokazuju to rezultati redovne kvartalne ankete Hrvatske narodne banke (HNB) među domaćim bankarima o trendovima na domaćem tržištu kredita.

Rast potražnje za korporativnim kreditima predstavlja preokret u odnosu na drugi dio prošle i početak ove godine kad su bankari najavljivali smanjivanje potražnje. Ublažavanje kriterija za odobravanje kredita, i to za dugoročne kredite i zajmove velikim kompanijama, također predstavlja određeni preokret u odnosu na prethodna razdoblja. Tijekom 2023. godine bankari su redovito najavljivali zaoštravanje uvjeta i njihova očekivanja su se počela mijenjati tek krajem godine.

Promjena uvjeta nije veliko iznenađenje nakon što je prestalo zaoštravanje monetarne politike Europske središnje banke (ECB) izazvano borbom protiv inflacije. Tržišta sada očekuju kako će u eurozoni uskoro doći do polaganog postepenog pada novčanih kamatnih stopa, a to će vjerojatno imati odjeka i na domaćem tržištu.

Kako će se polako topiti prilika za lakom zaradom banaka deponiranjem viška likvidnosti kod središnje banke, poslovne banke će morati jače konkurirati na tržištu za kredite, a jedan od načina je i snižavanje kamatnih stopa. No izazov će i dalje biti nesigurnost oko smjera globalnog gospodarstva. Iako se hrvatska ekonomija ponešto pozitivno ističe rastom unutar eurozone, neizvjesnost oko stanja u najvećim ekonomijama, poput njemačke i talijanske, i dalje će biti kočnica za olako odobravanje korporativnih kredita domaćim poduzećima.

Najnovija anketa čije je rezultate u utorak objavila središnja banka pokazuje da će, za razliku od kompanija, stanovnici ipak morati malo pričekati na nešto povoljnije uvjete za kredite. Takve su najave u skladu s proteklim kvartalima kad su se uvjeti za korporativne kredite brže zaoštravali u odnosu na one za kredite građanima. Kamatne stope korporativnih zajmova brže su rasle, a sada će vjerojatno i nešto brže padati u odnosu na stope za kredite stanovništvu.

Guverner HNB-a Boris Vujčić | Bloomberg

HNB svoju anketu provodi "na reprezentativnom uzorku banaka", a upitnik središnje banke popunjavaju "rukovoditelji (...) zaduženi za kreditno poslovanje". Oni sada navode kako ne očekuju da će se tijekom ovog tromjesečja mijenjati standardi za odobravanje kredita stanovništvu.

Ta su očekivanja jednaka onima iz prvog tromjesečja, no odgovori na ostala pitanja u anketi pokazuju kako je do određenog ublažavanja, i kod stambenih i kod potrošačkih kredita, tijekom prvog kvartala ipak došlo. Radilo se o blagom padu kamatnih stopa, rastu iznosa odobravanih kredita te blagom padu naknada.

Hrvatski bankari također smatraju kako će tijekom ovog tromjesečja doći do blagog porasta potražnje za potrošačkim kreditima, dok će potražnja za stambenim stagnirati. Njihova očekivanja vjerojatno se dijelom temelje i na padu aktivnosti na domaćem tržištu nekretnina o čemu se priča posljednjih nekoliko mjeseci.

Ostvare li se očekivanja tržišta o ublažavanju monetarne politike u eurozoni, bankari će ove godine morati jače prionuti svojem tradicionalnom poslu umjesto da uživaju plodove visokih kamata jednostavnim deponiranjem viška likvidnosti. Žele li zadržati visoku profitabilnost ostvarenu 2023. godine morat će poprilično ublažiti uvjete kreditiranja kako bi privukli klijente.

Analitički tim Bloomberg Adrije nedavno je procijenio kako je teško očekivati da će se banke ove godine kupati u profitu kao i lani. Domaće banke su lani ostvarile 1,36 milijardi eura neto dobiti što je čak 92 posto više nego godinu prije.