Hrvatske banke u impresivnom su stilu započele 2024. godinu, barem ako je suditi po svježim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) objavljenim u utorak. Prema preliminarnim privremenim brojkama, neto dobit domaćeg bankovnog sustava samo u prvom mjesecu iznosila je čak 442 milijuna eura. Brojka je gotovo pet puta viša u odnosu na lanjski siječanj kad je profit bio 90 milijuna.
Iznos je svakako potrebno uzeti s dozom opreza jer jednomjesečni podatak, posebno u prvom mjesecu godine, može sadržavati razne jednokratne stavke koje su knjižene u jednom trenutku, a računovodstveno bi se mogle raspodijeliti i na ostatak godine. Iz objavljene statistike HNB-a nije moguće razlučiti što točno leži iza iznenađujuće visokog iznosa, a uzme li se u obzir to da je cjelokupna lanjska – rekordna dobit svih banaka bila 1,36 milijardi eura, vrlo je teško očekivati da je u samo jednom mjesecu već ostvarena trećina tog profita.
Na dobit banaka, koja je u cijeloj 2023. skočila za 92 posto u odnosu na 2022. godinu, prošle je godine vrlo povoljno utjecalo okruženje visokih kamatnih stopa unutar kojeg su poslovale. Velike svjetske središnje banke, među kojima se nalazi i Europska središnja banka, restriktivnom se monetarnom politikom već godinu i pol bore protiv inflacije i u tome su podizale referentne kamatne stope.
Čitaj više
Saznajemo: Alta Pay Group kupuje 30 posto dionica Addiko banke
Alta Pay grupa namjerava postati najveći pojedinačni dioničar.
30.03.2024
Analiza BBA: Jake i slabe točke UniCredita, Intese, Erstea i Raiffeisena
Raiffeisen i dalje s ruskog tržišta donosi visoku dobit, dok investitori Intesu Sanpaolo smatraju najvrjednijom.
03.04.2024
Analiza BBA: Teško da će se banke ove godine kupati u profitu kao lani
Zahvaljujući visokim kamatnim stopama, 2023. je bila vrlo profitabilna za banke u Europi, no dolazi do zaokreta.
02.04.2024
Miodrag Kostić puca visoko, želi kupiti još 17 posto udjela u Addiko grupi
U ponudi Agri Europea, koji banku procjenjuje na 341 milijun eura, nudi se cijena od 17,5 eura po dionici s dividendom.
25.03.2024
Domaće banke iskoristile su šansu koju im je dala vlastita visoka likvidnost i dobar dio novca kojim raspolažu deponirale su kod središnje banke koja im je na to isplaćivala izdašnu kamatu. Situaciju dobro ilustriraju brojke iz siječnja. Krajem tog mjeseca domaće su banke kod HNB-a imale deponiranih 16,5 milijardi eura, što predstavlja čak 40 posto ukupnog iznosa koji su kod njih na tekućim i štednim računima držali građani, tvrtke i država.
Uz kamate od središnje banke, profite banaka dižu i kamatni prihodi koji su porasli zahvaljujući većem obujmu kreditiranja i višim kamatnim stopama. Vrijednost odobrenih kredita domaćih banaka krajem siječnja bila je 45,2 milijarde eura, 11 posto više nego godinu prije.
Glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez u najnovijem je komentaru upozorio kako se ipak ne može očekivati da će se banke, kako u svijetu tako i u regiji, ove godine kupati u profitu kao i lani. Kamatne stope na kredite više neće rasti, ili će rasti tek minimalno u pojedinim državama gdje su dosad kaskale. Istovremeno, "u cijeloj Europi će banke još i ove godine morati povećavati kamatne stope na depozite", objašnjava Knez glavne razloge za skromnija očekivanja bankovnih profita.
Banke su lani povećavale kamatne stope na oročene depozite kako bi pokušale novac klijenata zadržati kod sebe, umjesto da se on odlijeva u alternativne oblike štednje. Tome svjedoči i brojka o vrijednosti oročenih depozita od 17,3 milijardi eura krajem siječnja ove godine koja je za čak 33 posto viša nego godinu prije. Naravno, viši iznosi na oročenjima znače i da će banke morati više novca isplatiti klijentima.
Iznenađujuće visoka neto dobit od 442 milijuna eura i uz spomenutu dozu opreza nagovještava kako je zima za banke bila vrlo blaga. Ne dođe li do kakvog financijskog kraha koji bi u potpunosti izokrenuo financijsku klimu, domaće banke i njihovi inozemni vlasnici vjerojatno će krajem godine opet imati razloga biti zadovoljni.