.webp){kind=icon}
Domaće banke lani su zasigurno imale svoju najbolju godinu. Okružje visokih kamatnih stopa povećalo im je profite, relativna stabilnost domaće ekonomije garantirala je nisku razinu teško naplativih i nenaplativih kredita i usprkos tome što su hrvatski bankari krajem godine 2023. redovito karakterizirali "izazovnom", sve im je išlo na ruku.
Preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je neto dobit banaka do kraja studenog dosegnula gotovo 1,3 milijarde eura, što je sedamdesetak posto više nego godinu prije. No u središnjoj banci ovih dana upozoravaju da će bankovni profiti ove godine vjerojatno pasti za jednu do dvije petine. Ne isključuju niti pad dobiti od gotovo dvije trećine u odnosu na lanjske rezultate.
Mate Rosan i Bono Beriša, obojica zaposlenici HNB-ove Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost u svojem članku objavljenom na internetskim stranicama središnje banke prognoziraju da će do pada dobiti doći, između ostalog, zbog viših kamatnih troškova.
Glavni dio lanjskih enormnih profita banaka došao je kroz dva kanala. Snažna likvidnost domaćih banaka omogućila im je plasiranje viška novca u središnju banku koja im je isplaćivala izdašnu kamatu sukladno visokim kamatnim stopama. S druge strane, banke su počele podizati kamatne stope na kredite poduzećima i državi, dok je podizanje kamatnih stopa na depozite ponešto zaostajalo.
Beriša i Rosan u svojem članku objašnjavaju kako će profitabilnost bankama ove godine nagrizati smanjenje razlike između kamata koje naplaćuju po kreditima i onih koje odobravaju po depozitima. Snažan porast kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva već im je potkraj trećeg tromjesečja 2023. počeo utjecati na profitabilnost, navode.
"Kamatne stope na oročene depozite stanovništva započele su snažnije rasti od rujna 2023., s vremenskim odmakom u odnosu na stope na oročene depozite poduzeća, koje su snažno porasle još u prvoj polovini prošle godine", objašnjavaju Rosan i Beriša. Tome je dijelom pridonijela konkurencija među bankama, ali i izdanja državnih vrijednosnih papira ponudom prilagođenih stanovništvu.
Intenzitet po kojem će se smanjiti dobit domaćih banaka ovisit će o brzini prelijevanja depozita s tzv. a vista računa na oročene depozite. Unatoč višim stopama na nova oročenja, kamatni troškovi banaka dosad su tek blago porasli jer su stope na a vista depozite i dalje vrlo niske, dok je oročenih depozita još uvijek razmjerno malo u odnosu na najviše zabilježene razine.
Petar Santini/Bloomberg
Kod kompanija udio oročenih u ukupnim depozitima porastao je lani sa 6,8 posto na 23,9 posto. To je i dalje znatno ispod razine udjela iz razdoblja visokih depozitnih stopa koje je trajalo do prije deset godina, tumače u središnjoj banci. "S druge strane, udio oročenih u ukupnim depozitima kućanstava tek je nedavno počeo blago rasti i krajem prošle godine dosegnuo je 27 posto, čime je tek počeo zatvarati jaz prema maksimalnih 80 posto zabilježenih u prvoj polovini prošlog desetljeća", dodaju Beriša i Rosan.
Bankarski dvojac drži da su se kamate na nove oročene depozite u ovom ciklusu dosad primaknule maksimalnim razinama koje se mogu očekivati, oko tri posto za građane i 3,5 posto za kompanije. Sada samo valja čekati kako bi se vidjelo koliko će to biti privlačno klijentima i koliko će brzo prebacivati novac u oročene depozite. "S obzirom na to da smo u prethodnom desetljeću zabilježili isključivo smanjenje udjela oročenih depozita (...) što se postupno događalo pod utjecajem pada kamatnih stopa, zapravo nemamo iskustva s obratnim procesom", upozoravaju.
Zbog toga su u svojoj simulaciji kretanja bankovnih profita razmotrili prilično širok raspon mogućih scenarija. U srednjem rasponu promatranih scenarija dobit banaka mogla bi se smanjiti za jednu do dvije petine, dok bi se u rubnom scenariju povratka udjela oročenih depozita na povijesno najviše vrijednosti mogla spustiti i za gotovo dvije trećine.
Lanjski rezultati za pojedine hrvatske banke već su poznati. Prema objavama njihovih krovnih grupacija, Zagrebačka banka je lani ostvarila neto dobit od 406 milijuna eura, PBZ od 397, a Raiffeisen banka od 105 milijuna.
Čak i uz sadašnje razine oročenih depozita dobit banaka bi ove godine trebala pasti za petnaestak posto, pokazuje simulacija Beriše i Rosana. Naravno, na samom početku godine nemoguće je procijeniti što bi sve moglo utjecati na konačne rezultate, ali podaci iz središnje banke svakako ukazuju na to da će menadžeri i ovu godinu moći prozvati izazovnom.
Dospijeća kredita
Za razliku od očekivanog rasta oročenih depozita koji bi trebali srezati profit, u prilog bankama će ići dospijeća starih kredita odobrenih po nižim kamatnim stopama. Njihovo zanavljanje će se provoditi po aktualnim, višim, kamatama. Uz to i porast kamata na kredite s varijabilnim stopama bi mogao donekle ublažiti očekivani pad, ali "nije izgledno da bi ga mogli u potpunosti nadoknaditi", tumače u središnjoj banci.
Prva ovogodišnja anketa među bankarima pokazala je kako u prvom tromjesečju očekuju pad potražnje za korporativnim, a rast potražnje za potrošačkim kreditima. Makroekonomski podaci o nastavku rasta domaće potrošnje i procjene relativno suzdržanog gospodarskog rasta za ovu godinu također ukazuju na takav razvoj događaja. Slavlje lanjskih rezultata u bankama, izgleda, neće dugo trajati koliko god da je možda bilo burno.
