Analitičari Bloomberg Adrije objavili su novi detaljni pregled lanjskog poslovanja bankovne industrije u Europi i regiji. Uz glavnu poruku kako se ponavljanje lanjskog skoka profitabilnosti ne može očekivati uskoro, glavni analitičar Andrej Knez u nastavku detaljnije komentira izglede regionalnih banaka za ovu godinu, ali i što se može očekivati od europske bankovne industrije. Cjelokupna analiza dostupna je ovdje.
Banke izlistane na europskim burzama generirale su investitorima u europske dionice, u usporedbi s drugim industrijama, među najvišim povratima od kraja 2022. godine. Porast cijena tih dionica od 30 posto ne iznenađuje kada vidimo da su banke u istom razdoblju ostvarile sjajne poslovne rezultate, i to porastom neto kamatnih marži na 1,9 posto, što je najviša razina u barem 20 godina. Povrati na kapital su, u odnosu na godinu ranije, porasli za pet postotnih bodova na 14 posto, odnosno najvišu razinu od 2007. godine, a i prosječno isplaćena dividenda iznosila je 45 posto dobiti, što je najviše od 2018. godine.
Najveće europske banke, poput nizozemskog ABN Amro Banka, španjolskog Banco Santandera, njemačkih Deutsche Banka i Commerzbanka, engleskog HSBC Holdingsa te švedske grupacije Svenska Handelsbanken, ostvarile su skok neto kamatnog prihoda za 13 posto u odnosu na 2022. godinu, a to trebaju najviše zahvaliti stezanju središnjih banaka. Neto prihod od naknada, koji najviše raste s gospodarstvom i tim povezanim brojem platnih transakcija, porastao je tek četiri posto jer se ekonomska aktivnost hladila. Da je monetarno stezanje glavni faktor u prošlogodišnjem rastu neto kamatnog prihoda, dodatno se potvrđuje beznačajnim rastom portfelja kredita od tek jedan posto, što je najmanje još od 2016. godine.
Rast profitabilnosti
Porast profitabilnosti u 2023. svejedno je bio izraženiji u bankama Adria regije u odnosu na velike banke izlistane na europskim burzama. Primjerice, neto kamatne marže su porasle većinom za jedan postotni bod kod banaka Adria regije, više nego dvostruko više od velikih europskih banaka. Isto je bilo s povratima na kapital, koji su najviše porasli u Sloveniji, za 10 postotnih bodova, i Hrvatskoj, za njih sedam, dok je porast kod velikih europskih banaka bio pet postotnih bodova.
Povrat na europske dionice | Bloomberg
Povrati u Adria regiji su tako danas vrlo respektabilnih 15 do 20 posto, dakle prosječno iznad prosjeka europskih banaka od 15 posto. A osjećaj uspjeha za regionalne banke još je i veći kada se u obzir uzme kako zbog prirode poslovanja na rizičnijem tržištu moraju imati više kapitala nego velike europske banke.
Poskupljenje zaduživanja, stroža kreditna pravila te slabije srednjoročne prilike za investiranje već dovode do smanjenja kreditnih portfelja banaka u Njemačkoj i Italiji. Iako međugodišnje povećanje kreditnih portfelja usporava u Adria regiji kao i šire u srednjoistočnoj Europi, ipak se hlađenje kreditne aktivnosti u zemljama Adria regije odvija sporije i blažim intenzitetom.
Razlog leži prvenstveno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje na međugodišnjoj razini kreditni portfelji još uvijek rastu srednje jednoznamenkastim stopama. Klijenti banaka u tim zemljama zadužuju se po nižim kamatama nego, primjerice, u Njemačkoj i Italiji.
Ključni indikatori profitabilnosti | Bloomberg, središnje banke, BBA Analytics
Dok su u potonjim zemljama stope na korporativne kredite od kraja 2021. godine porasle za četiri i više postotnih bodova, u Hrvatskoj je zaduživanje poduzeća danas skuplje za 3,7 postotnih bodova, a u Bosni i Hercegovini tek jedan postotni bod. U regiji su najgore prošli korporativni klijenti banaka u Srbiji, koji za novi kredit danas moraju platiti gotovo pet postotnih bodova višu kamatnu stopu nego prije dvije godine.
Razlika u porastima kamatnih stopa najbolje se zrcali u stanju likvidnosti bankovnih sustava. Banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini su najlikvidnije u regiji s odnosom kredita i depozita klijenata na 74, odnosno 76 posto. Višak likvidnosti u tim zemljama se postepeno gradio kroz prošlo desetljeće kada se privatni sektor razduživao, a uz to su gotovo sve središnje banke tiskale novac. Od susjednih zemalja je po omjeru kredita i depozita njima najbliža Sjeverna Makedonija, čiji je omjer na 83 posto, a Slovenija se smjestila taman između Italije i Njemačke s omjerom kredita i depozita na 86 posto.
Likvidnosni uvjeti su najskučeniji u Srbiji, gdje od svakog eura prikupljenog depozita tek sedam centi ostaje neiskorišteno, odnosno neplasirano u kredite. Na tom je tržištu kreditna aktivnost godinama premašivala trendove u susjednim zemljama, pa se rezerva neiskorištenih sredstava nije punila istom dinamikom.
Valuacije banaka
Valuacije europskih banaka izlistanih na burzama su s odnosom cijene dionica i trenutne dobiti oko 7×, što je ispod 10-godišnjeg prosjeka od 11×. Investitori očigledno smatraju da dobit bankama u bliskoj budućnosti neće rasti kao u 2023. godini, ako uopće. Poslovanje banaka u nastavku godine obilježit će nekoliko glavnih čimbenika, a dio će ih se preliti i na 2025. godinu.
U velikim državama eurozone kamatne stope na kredite više neće rasti, barem ne značajno, jer je dosadašnji porast bezrizičnih kamatnih stopa u potpunosti prenesen na kredite klijenata. U zemljama Adria regije možemo očekivati još poskupljenja zaduživanja, ali primarno u državama koje su dosad bilježile manje poraste stopa, dakle BiH, Slovenija i Hrvatska. U cijeloj Europi će banke još i ove godine morati povećavati kamatne stope na depozite, a u spomenutim zemljama Adria regije banke će dodatnim poskupljenjem kredita barem donekle braniti profitabilnost, osobito kako će kreditna aktivnost nastaviti slabjeti.
Kamatne stope na kredite kućanstvima i kompanijama | središnje banke, BBA Analytics
Kamatne stope na oročene depozite nastavit će rasti, jer u cijeloj Europi klijenti banaka zahtijevaju svoj dio kolača od monetarnog stezanja. Dosad su u Adria regiji najbolje prošli deponenti banaka u Srbiji, gdje je preneseno gotovo 74 posto monetarnog stezanja u kamatne stope na depozite. U hrvatskim bankama taj prijenos je na 68 posto, u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji oko 40 posto, a najmanji je u BiH na 32 posto.
Gospodarska perspektiva je solidna, što znači da banke u regiji ne bi trebale vidjeti značajnije slabljenje kvalitete kreditnog portfelja. Skuplje zaduživanje će svejedno dodatno slabjeti potražnju za kreditima, pa će se kreditni portfelji zadržati oko trenutnih razina.
U eurozoni je (ne)izravna izloženost banaka vrijednosti komercijalnih nekretnina sve toplija tema. Te banke su kroz kredite za financiranje projekata komercijalnih nekretnina ili one osigurane komercijalnim nekretninama izložene u vrijednosti od 2,6 bilijuna eura, što je gotovo 12 posto svih kredita u eurozoni.
Smanjivanje kamata
ECB će krenuti sa smanjivanjem kamatnih stopa u ljetnim mjesecima, i to za ukupno jedan postotni bod do kraja godine. Time bi se tromjesečni Euribor trebao spustiti prema tri posto do kraja 2024. godine. Usporedno s time će ECB nastaviti s istiskivanjem viška likvidnosti u sustavu, ali taj proces će, ovisno o ambicijama ECB-a, trajati između tri i devet godina. Dok će to početi smanjivati neto kamatne marže kod većine banaka u eurozoni, banke u Adria regiji sa snažnijom likvidnosti moći će braniti profitabilnost sporijim porastom kamatnih stopa na depozite.
U svijetlu kopnjenja rasta profitabilnosti, banke će nastaviti s optimizacijom troškova. Ne bi li se održao organski rast, banke će trebati i dalje ulagati značajna sredstva u tehnološka rješenja. U takvom će scenariju optimizacija troškova podrazumijevati (dodatnu) racionalizaciju izdataka za zaposlenike, najčešće kroz kanal smanjenja njihova broja.
