Mogu li ulaganja u bioraznolikost dostići klimatske investicije

Više od milijun vrsta potencijalno će nestati u moguće je najvećem izumiranju otkako je asteroid izbrisao dinosaure. Pa ipak, napori da se privatni kapital uključi u borbu za zaštitu bioraznolikosti Zemlje jedva da su se pomaknuli s mrtve točke. Jedan očiti model je financijska infrastruktura razvijena za borbu protiv klimatskih promjena koja je privukla milijarde dolara ulaganja. Učiniti isto za bioraznolikost nije baš tako jednostavno. Ugljični dioksid može se mjeriti, može mu se odrediti cijena i njime trgovati. Međutim, kako odrediti cijenu močvari ili novootkrivenoj žabi koja oprašuje cvijeće? O izazovima na tržištu govorilo se u kolovozu kada Gabonova "zamjena duga za prirodu" nije uspjela pridobiti ulagače.

Što je biološka raznolikost?

Raznolikost vrsta unutar regije. Gdje god se populacije raznih oblika života roje, kao što je to slučaj s tropskim prašumama i koraljnim grebenima, jača se stabilnost ekosustava. Suprotno tome, područje kojim dominira mala skupina organizama ranjivije je na iznenadne promjene okolišnih uvjeta. To je jedan od razloga zašto znanstvenici biološku raznolikost i klimatske promjene promatraju kao isprepletene krize. Kada se tropske kišne šume spale kako bi se proširilo poljoprivredno zemljište, uništavaju se staništa bogata vrstama i oslobađa se ugljični dioksid; u godinama koje slijede, sve češći i intenzivniji šumski požari haraju degradiranim šumama, dodatno uništavajući staništa i oslobađajući još više ugljičnog dioksida.

Kako je ugrožena?

Budući da se broj ljudi otprilike udvostručio između 1970. i 2022. godine, sve veća potražnja za hranom, gorivom i očišćenim zemljištem smanjila je zajedničku populaciju drugih vrsta kralježnjaka za 69 posto, prema Indeksu živog planeta, projektu Svjetske zaklade za prirodu i Zoološkog društva u Londonu. Znanstveni panel Ujedinjenih naroda predviđa kako bi milijun vrsta moglo izumrijeti, neke i unutar nekoliko desetljeća. Prema njihovim prognozama, deset posto različitih vrsta kukaca i 25 posto biljaka i životinja je u opasnosti. Tako golema erozija bioraznolikosti predstavlja prijetnju prirodnim procesima na kojima se temelji velik dio društva. Svjetska banka procijenila je da bi šteta na takozvanim prirodnim uslugama koje podržava bioraznolikost, poput oprašivanja usjeva, filtriranja vode i održavanja ribarskih fondova, mogla smanjiti gospodarsku aktivnost 2030. godine za čak 2,7 bilijuna dolara godišnje, što je gotovo iznos bruto domaćeg proizvoda Francuske.

Što se čini?

Na konferenciji Ujedinjenih naroda 2022. godine u Montréalu, više od 190 zemalja i Europska unija postigli su sveobuhvatan sporazum uključujući i "obećanje 30×30" kojim se obvezuju do 2030. godine uspostaviti programe za zaštitu 30 posto svjetskog kopna i oceana (trenutno se zaštićenim smatra 17 posto kopna i 10 posto oceana) i obnoviti 30 posto degradiranih staništa. Konačni sporazum koji, poput Pariškog sporazuma o klimi, nije pravno obvezujući, poziva na smanjenje subvencija za poljoprivredu, ribolov i korištenje fosilnih goriva koji potiču veliko uništavanje staništa. SAD nije potpisao sporazum jer nikada nije ratificirao UN-ov ugovor koji je bio temelj pregovora, ali je predsjednik Joe Biden izdao izvršnu naredbu postavljajući sličan skup ciljeva. Bogatije zemlje također su se složile da će do 2030. godine prikupiti najmanje 30 milijardi dolara godišnje za novi fond za bioraznolikost, istovremeno radeći na povećanju ukupnih ulaganja i potrošnje iz javnih i privatnih izvora na najmanje 200 milijardi dolara godišnje.

Kako investitori reagiraju?

Bioraznolikost je postala vruća tema u globalnim financijama, a investitori pokušavaju replicirati modele klimatskih ulaganja koji su razvijeni u posljednjih 15 godina. Na konferenciji u Montréalu više od 150 financijskih institucija s više od 24 bilijuna dolara imovine poduprlo je plan kojim se od tvrtki zahtijeva da izvješćuju o svojim "rizicima, ovisnostima i utjecajima na biološku raznolikost". Druga skupina investitora s ukupnim sredstvima od tri bilijuna dolara pokrenula je kampanju za vršenje pritiska na 100 tvrtki sa značajnim utjecajem na staništa.

Koja je privlačnost ulaganja u bioraznolikost?

Ulaganje povezano s klimom i širi pokret poznat kao ESG (koji vodi računa o okolišu, društvu i upravljanju, engl. environmental, social and governance) postao je ogroman i unosan posao za upravitelje fondova, s ukupnom imovinom većom od 2,7 bilijuna dolara. Iako se mnogo raspravlja o stvarnom učinku ESG ulaganja, tvrtke koje se smatraju bolje pozicioniranima za prijelaz na zelenije gospodarstvo privlačnije su ulagačima.

Što to sve uključuje?

Banke i međunarodne agencije predložile su ili uvele nove mehanizme financiranja, uključujući:

• Zelene obveznice, čiji se prihodi dodjeljuju određenim ekološkim projektima, i plave obveznice za rad na očuvanju mora. Svjetska banka i Credit Suisse čak su izdali "obveznicu za nosoroge", prikupivši 150 milijuna dolara za financiranje zaštite crnih nosoroga u Južnoj Africi.
• Zamjene duga za prirodu (engl. debt-for-nature swaps) kojima se oprašta dio vanjskog duga zemljama u zamjenu za lokalna ulaganja u ekološke projekte. Budući da se samo dio tih dugova ulaže u takve projekte, neki poslovi, poput zamjene od 364 milijuna dolara u Belizeu financirane "plavim" obveznicama, izazvali su bijes analitičara koji tu vrstu ulaganja smatraju obmanjujućom. U međuvremenu je dio ulagača odustao od 500 milijuna dolara vrijedne zamjene u Gabonu, prve u Africi, budući da nije uspio stvoriti nikakve stvarne uštede duga za zemlju. Među zemljama koje su osigurale takve zamjene su Barbados i Ekvador.
• Bodovi za bioraznolikost, poznati i kao biocredits, još su jedan mehanizam zaštite bioraznolikosti. Osmišljeni su tako da se njima može trgovati kao i s ugljičnim bodovima, ali ih kupuju tvrtke kako bi nadoknadile štetu koju su prouzročile ili kao pozitivan doprinos projektima vezanim uz prirodu. Kompenzacije su stekle mješovitu reputaciju u financiranju klimatskih promjena jer su mnoge od njih precijenjene.
• Prirodni kapital ili fondovi usmjereni na bioraznolikost usmjereni na ulaganja u tvrtke za koje se smatra da čine više od većine kako bi ograničili svoje utjecaje ili kako pružaju rješenja za krizu bioraznolikosti, poput veganskih proizvođača "mesa" ili programera za kompenzaciju ugljika.

 

Koje su prepreke?

Velika prepreka je nedostatak jasnih metrika koje su razvijene za klimatska ulaganja. Brojne neprofitne i industrijske radne skupine ulaže napore da ih razviju, dok je EU u studenom odobrio nova pravila za tvrtke koje posluju u sektorima koji zahtijevaju otkrivanje podataka o njihovom utjecaju na gubitak bioraznolikosti i na ekosustave.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar