Puno slušamo o klimatskim pozivima na buđenje. Evo jednog koji ne smijemo zanemariti: Antarktika je imala najekstremniji toplinski val ikada zabilježen.
U ožujku 2022. istočna Antarktika zabilježila je temperature do 38,5 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka za to doba godine. Takozvana "atmosferska rijeka" donijela je topli zrak i vlagu iz Australije u srce zaleđenog kontinenta, podižući temperature na -10°C s norme od -50°C. Da je toplinski val u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022. godine u kojem je zemlja prvi put premašila 40°C bio toliko jak, temperature bi dosegle 60°C.
To je samo jedan od mnogih ekstremnih događaja objedinjenih u novom izvješću objavljenom u časopisu Frontiers in Environmental Science. Neizvjesno je kako izgleda budućnost Antarktika, ali jedno je sigurno. Kontinuirano izgaranje fosilnih goriva izlaže najjužniji kontinent na svijetu povećanom riziku od katastrofalnih kaskada. Ekstremne vrućine 2022. godine, na primjer, dovele su do površinskog zagrijavanja kopnenog leda, lomljenja morskog leda i kasnijeg urušavanja ledene ploče Conger, što je smrznuta platforma veličine Rima.
Ostali zabilježeni događaji uključuju rekordno niske razine leda na moru, morske toplinske valove i topljenje površine bez presedana. Što se tiče veličine morskog leda, ova je godina bila posebno neobična. Razine morskog leda u srpnju bile su tri puta više od ikad zabilježenog prosjeka. Ti su događaji štetni za legendarni divlji svijet Antarktike: između 2018. i 2022. godine je 42 posto kolonija carskih pingvina vjerojatno doživjelo potpuni ili djelomični neuspjeh razmnožavanja zbog brzog loma leda u najmanje jednoj godini.
Ovo su nedvojbeno klimatske prekretnice, odnosno prelasci točke bez povratka koje se već događaju na Južnom polu. Kada vidimo da se velike sante leda odsijecaju od kontinenta i urušavaju te da se površina morskog leda smanjuje, nezahvalno je misliti da se te stvari mogu lako ili uopće popraviti. Anna Hogg, koautorica i izvanredna profesorica na Školi za Zemlju i okoliš na Sveučilištu u Leedsu, kaže da nikada u životu nismo svjedočili oporavku ledene platforme.
Nenadoknadivi gubici u jednom od najdragocjenijih i najjedinstvenijih područja na Zemlji su razarajuće i ružno nasljeđe za našu djecu. To je dovoljan razlog da se spriječi daljnja degradacija gdje je god to moguće. No postoji još jedan razlog za brigu. Kao što je Jane Rumble, koautorica studije i voditeljica Odjela za polarne regije britanskog Ministarstva vanjskih poslova i Commonwealtha, rekla novinarima prije objave izvješća: "Ono što se dogodi na Antarktici, ne ostaje na Antarktici. To ima globalne posljedice.”
Uzmimo, na primjer, razine mora. Danas, zahvaljujući izgaranju fosilnih goriva, antarktički ledeni pokrivač doprinosi oceanu šest puta većom masom nego prije tri desetljeća. Rezervoar leda na ledenoj ploči Antarktike golem je, a kad bi se potpuno otopio, što znanstvenici ne očekuju u skorije vrijeme, to bi globalnu razinu mora u prosjeku podiglo za 57 metara. Za razliku od ledenjaka koji bi se otopili i zatim prestali pridonositi dizanju razine mora, Antarktika bi nastavila postavljati izazove koji bi mogli biti egzistencijalni za neke niske regije i obalna naseljena središta, od Jakarte do Miamija.
Drugi strah je da Antarktika prestaje biti hladnjak našeg planeta i počinje se više ponašati kao radijator. Trenutačno led na Antarktiku reflektira veliku količinu Sunčeva zračenja natrag u svemir, pomažući da se svijet ohladi.
Trenutno je samo 0,2 do 0,4 posto kontinenta izloženo iznad leda, ali taj će se udio vjerojatno povećati s daljnjim zagrijavanjem. To smanjuje refleksiju površine i povećava toplinu koju planet apsorbira. To je učinak koji već vidimo na Arktiku, koji se sada zagrijava četiri puta brže od ostatka planeta. Ako se Antarktika počne ponašati kao Arktik, to bi imalo ozbiljne posljedice.
Možda je daleko tisućama milja, ali možete se kladiti da ćemo svi osjetiti učinke promjenjive Antarktike. Samo još jedan razlog više da se što hitnije krene u hrabru klimatsku akciju.