Rat bijesni, a Europa i Ukrajina pokušavaju spasiti obraz zbog ruskog plina

Europski dužnosnici vode pregovore kako bi održali protok plina kroz ključni rusko-ukrajinski plinovod, dok se utrkuju spriječiti da rat koji vodi Moskva dodatno ne ugrozi opskrbu energijom na kontinentu.

Europa se pokušala osloboditi ruskog plina, ali nekoliko istočnoeuropskih država i dalje ga dobiva iz plinovoda koji prolazi kroz Ukrajinu. Sporazum koji pokriva taj tranzit istječe do kraja ove godine. Zbog rata koji je i dalje u tijeku, većina tržišnih promatrača očekuje da će plin konačno prestati teći.

No europski dužnosnici i predstavnici kompanija pregovaraju s kolegama u Ukrajini o tome kako održati protok plina i sljedeće godine, navode izvori upoznati s tim razgovorima, koji su željeli ostati anonimni.

Jedna od opcija koja se razmatra je da europske kompanije kupe i ubace plin iz Azerbajdžana u ruske plinovode koji idu prema Europi, navode pojedini izvori. Takav aranžman bi omogućio Europi da izbjegne sramotu kupovine ruskog plina u trenutku kada pokušava smanjiti prihode Moskvi.

Europske referentne cijene plina pale su za čak 2,2 posto u utorak nakon što je Bloomberg izvijestio o pregovorima.

Ideja uzima maha kako postaje jasno da bi Ukrajina bila za to. Prihodi od tranzita iznosili su oko milijarde dolara 2021. godine, pružajući ključna sredstva za gospodarstvo pogođeno ratom. Postoji i zabrinutost da bi neiskorištene cijevi mogle postati vojni ciljevi ili propasti, što bi dovelo do velikih troškova.

"Dva faktora uvijek treba imati na umu", rekao je Oleksij Černišov, generalni direktor ukrajinskog državnog Naftogaza, za Bloomberg News. "Jedan je da Ukrajina ima nevjerojatnu infrastrukturu tranzita i skladištenja plina, koja bi se trebala koristiti, a drugi je da je Ukrajina predodređena koristiti tu infrastrukturu jer donosi mnoge prednosti".

Isključio je bilo kakav plan koji bi uključivao suradnju s ruskim Gazpromom i rekao da donošenje plina iz Azerbajdžana "možda ima neku budućnost".

Azerbajdžanska državna energetska kompanija Socar nije odgovorila na zahtjeve za komentar. Ministarstvo energetike u Bakuu, koje je više puta pokušavalo povećati izvoz u Europu, nije moglo odmah komentirati te navode. Ruska vlada i Gazprom nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Plan da se koristi azerbajdžanski plin u teoriji bi mogao koristiti Rusiji, ako bi bio postavljen kao razmjena koja bi omogućila Moskvi da svoj plin pošalje drugdje. Rusija se muči pronaći dovoljno novih kupaca za gorivo jer je njena infrastruktura postavljena da opskrbljuje Europu, a Kina postavlja teške uvjete. Ideja o razmjeni nije strana tržištima nafte i plina i koristi se kada nije moguće fizički dostaviti gorivo s jedne lokacije na drugu. Azerbajdžan već koristi svoj plinovod prema Europi punim kapacitetom.

Pritisak zbog krajnjeg roka

Pregovori su u ranoj fazi, a kako navode izvori upoznati s tim pitanjem, odluke se očekuju tek krajem ove godine, kada zbog isteka roka i početka europske zime dođe do većeg pritiska. Mnogi detalji još trebaju biti razrađeni i nije jasno hoće li se postići dogovor. Razvoj situacije na bojištu također može biti jedan od faktora koji će utjecati na ishod.

Uniper, div u plinskom sektoru koji je Njemačka nacionalizirala kada je energetska kriza uništila njegov poslovni model, uključen je u te pregovore, navode neki izvori. Glasnogovornik Unipera odbio je komentirati te navode. Glasnogovornica njemačkog ministarstva gospodarstva rekla je da vlada vodi razgovore unutar Europske unije.

Slovačka je jedna od ključnih zemalja koja bi mogla imati koristi od takvog sporazuma, a premijer Robert Fico je o toj mogućnosti govorio prošlog mjeseca nakon posjeta Azerbajdžanu, ali nije iznio dodatne detalje.

"To sada ovisi o pregovorima između kompanija poput ruskog Gazproma, azerbajdžanskih, ukrajinskih i drugih kompanija, koje trebaju dogovoriti ekonomske i cjenovne uvjete", rekao je Fico novinarima u svibnju. "Ako to učine, Slovačka bi mogla uvoziti plin iz Azerbajdžana, pri čemu bi dio ostao u Slovačkoj, a dio bi prolazio prema drugim zemljama".

Plinsko kompresorsko postrojenje u Sudži u Rusiji | John Guillemin/Bloomberg

Glasnogovornik slovačke vlade odbio je dati druge komentare. Ministarstvo energetike Austrije, još jedne od zemalja koja bi mogla imati koristi od dogovora, nije odgovorilo na zahtjeve za komentar.

Rusija i dalje preko Ukrajine godišnje isporučuje oko 15 milijardi kubičnih metara plina u Europu, pretežno u Slovačku i Austriju, gdje Rusija i dalje dominira kao dobavljač. U Austriji, ruski plin pokrivao je više od 80 posto austrijske potrošnje pet uzastopnih mjeseci. Europa također uvozi ruski LNG brodom, i unatoč čestim debatama o tome treba li to činiti, nikada nije sankcionirala ruski plin.

Europska komisija vjeruje da će blok moći izdržati kraj ruskog tranzita preko Ukrajine bez značajnih sigurnosnih rizika. Njen plan je osloniti se na alternativne dobavljače i provoditi ambicioznu klimatsku strategiju, koja podrazumijeva i više obnovljivih izvora i uštede energije.

Neke članice EU-a su manje optimistične i strahuju od ponavljanja energetske krize. To ih usklađuje s interesima Ukrajine.

"Radim sve što je u mojoj moći da pronađem rješenje da ukrajinski sustav za transport plina nastavi biti operativan jer je to velika prednost i netko bi trebao biti kupac", rekao je Černišov. "U suprotnom će doći do gubitaka".