Štern: 'Otkup Ine danas bi bio promašaj'

Politički potres u Mađarskoj, gdje je nakon dugogodišnje vladavine Viktora Orbána na vlast došao Péter Magyar, otvara prostor za redefiniranje odnosa u regiji. Novi mađarski premijer već je najavio "novo poglavlje" u suradnji sa Zagrebom, no ostaje otvoreno pitanje hoće li se iza pomirljive retorike nastaviti ista tvrda politika, posebno u ključnim gospodarskim temama poput toga kako će dva najveća dioničara (MOL i Republika Hrvatska) upravljati Inom.

O tome je li moguće resetirati odnose i što bi Hrvatska trebala učiniti, za Bloomberg Adriju objasnio je energetski stručnjak i bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern.

Na pitanje može li promjena vlasti u Budimpešti smiriti višegodišnje tenzije između Hrvatske i MOL-a, Štern odgovara optimistično, ali s dozom opreza. "Nikad nije ništa zacementirano. Uvijek ima izlaza ako dvije strane hoće", ističe Štern. Nada se da će "novi vjetrovi koji pušu Mađarskom" rasvijetliti i poziciju MOL-a unutar mađarske države.

Otkup INA-e danas je loša ideja

Ideju o otkupu Ine, koju je prije nekoliko godina najavio premijer Andrej Plenković, Štern danas smatra promašenom. Prema njegovim riječima, prvi korak Hrvatske ne bi trebao biti otkup, već dubinska analiza vlastitih interesa.

"Ne vjerujem da otkup može donijeti puno sreće jer Ina više nije ono što je nekad bila. Ona je ogoljena, na neki način je atrofirala u odnosu na onu koja je bila", objašnjava Štern. Argumentira to činjenicama da su rezerve nafte i plina pale, jedna rafinerija je zatvorena, a na tržištu se pojavila jaka konkurencija s bolje pozicioniranim benzinskim postajama. "Prije bilo kakve odluke o nastavku razgovora, Hrvatska mora provesti jednu duboku analizu svojih interesa i što hoće s Inom", zaključuje. Predlaže čak i promišljanje o stvaranju nove energetske kompanije, otvorenije prema obnovljivim izvorima energije jer će uloga ugljikovodika s vremenom slabiti.

Strateška važnost i sudbina Janafa

Jačanje energetske suradnje kroz Jadranski naftovod (Janaf) i pozicioniranje Hrvatske kao ključnog energetskog partnera Mađarskoj ne ovisi samo o dobroj volji Budimpešte. Štern naglašava kako je ključna uloga vanjskih faktora.

"Pitanje je kako će se postaviti Amerika u svemu tome. Naime, ako će se Mađarskoj i dalje dozvoliti da kupuje rusku naftu direktno preko naftovoda Družba, onda bojim se da će tu Janaf biti u problemima", upozorava. U tom bi slučaju, kaže, Janaf "opet došao u situaciju da nema za koga raditi". Najbolje rješenje za Hrvatsku i Janaf bila bi pametna politika MOL-a koja ne bi "stavljala sva jaja u jednu košaru", odnosno koja bi koristila i rusku naftu preko Družbe, ali i naftu neruskog porijekla transportiranu preko Janafa.

Simbolika karata i stvarni problemi

Novi mađarski premijer Péter Magyar pokušao je relativizirati pitanje karata "Velike Mađarske", tvrdeći da one ne znače teritorijalne pretenzije. Šterna, kako kaže, ta simbolika ne brine koliko konkretne akcije.

"Mene pretenzije što se tiče karata ne smetaju. Mene smetaju pretenzije ulaska kapitala, konkretno ono što se u Slavoniji događalo. Kako se Mađarska uklopila u sportski život Slavonije?", pita Štern, podsjećajući da je mađarski poduzetnik blizak bivšoj vlasti i dalje vlasnik NK Osijeka te da se Mađarima koji žive u Slavoniji i Baranji navodno nudilo i mađarsko državljanstvo. "Mene to više smeta nego karta Velike Mađarske", jasan je Štern, dodajući kako se nada da će nova vlast to dovesti na "pravu mjeru" uz više pristojnosti.

Prilika za novi početak u odnosima dviju zemalja je stvorena, no put do rješavanja višedesetljetnih problema, pogotovo onih u energetskom sektoru, zahtijevat će od Hrvatske prije svega jasno definiranu strategiju i proaktivan pristup u pregovorima koji se moraju temeljiti na partnerskom uvažavanju.

 

-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.