Iran i SAD postigli dogovor o prekidu sukoba, ponovnom pokretanju transporta nafte

Iran i Sjedinjene Američke Države objavili su kako su postigli privremeni sporazum za otvaranje Hormuškog prolaza, prekidajući time rat u kojem su ubijene tisuće ljudi te postavljajući temelje za 60 dana pregovora oko budućnosti iranskog nuklearnog programa.

Dužnosnici dviju zemalja trebali bi se sastati 19. lipnja u Švicarskoj kako bi formalno potpisali sporazum, ali ta odluka sugerira kako pojedini aspekti dogovora nisu riješeni do kraja. Niti jedna strana nije objavila tekst dogovora pa su sporne točke ostavljene za iduću fazu pregovora.

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je obećao kako će dogovor biti postignut do nedjelje – njegovog 80. rođendana – stvarajući pritisak da se sporazum dovrši.

"Ovaj značajan sporazum će donijeti mir i sigurnost cijeloj regiji", objavio je Trump u poruci na društvenim medijima. Izjavio je kako će se prolaz otvoriti 19. lipnja nakon što se potpiše sporazum i uklone morske mine.

Prije blokade kroz Hormuški tjesnac prolazila je oko petina nafte za svjetsko tržište koje konzumira oko 100 milijuna barela dnevno. U Perzijskom zaljevu usidreno je oko 600 brodova koji čekaju prolaz, dok se s druge strane nalaze još dodatne stotine njih, pokazuju podaci analitičke kuće Kpler.

Američka kapitulacija

Sporazum je prvi objavio pakistanski premijer Šehbaz Šarif, a nakon njega su ga potvrdili Trump i iranski državni mediji koji su ga prikazali kao američku kapitulaciju. Iranski dužnosnici poručili su kako će tekst sporazuma biti objavljen prije potpisivanja.

"Iran je službeno prisilio američko-izraelskog neprijatelja na završetak rata na svim frontovima", izjavljeno je na iranskoj državnoj televiziji.

Cijena nafte pala je nakon objave postignutog sporazuma iako još nisu objavljeni svi detalji. Barel Brent nafte pao je za više od četiri posto prema razini od 83 dolara nakon što je prošlog tjedna zaključen na najnižoj razini u posljednja tri mjeseca. Indeks azijskih dionica skočio je za više od tri posto zahvaljujući rastu u cijeloj regiji, a japanski Nikkei 225 se približio rekordnoj razini.

Kreatori monetarnih politika diljem Azije razmatraju dizanje kamatnih stopa, a privremeni sporazum mogao bi ojačati argumente onih koji se tome protive na predstojećim sastancima središnjih bankara u Tajvanu, Indoneziji i Filipinima, poručuju ekonomisti Barclays banke u svojoj poruci klijentima.

Oživljavanje sukoba

Sporazum bi trebao smanjiti strah od oživljavanja sukoba koji je donio kaos na globalna tržišta energenata i podigao rizik ubrzavanja inflacije. Dogovor bi trebao i smanjiti dio političkog pritiska na Trumpa prije američkih izbora u studenom. Ankete pokazuju kako je rat vrlo nepopularan među Amerikancima.

Usprkos tome što je slavio sporazum, Trump je u razgovoru za New York Times u nedjelju kazao da bi mogao obnoviti napade ako ne dođe do dogovora oko iranskog nuklearnog programa.

Američki predsjednik Donald Trump | Jim Lo Scalzo/EPA/Bloomberg

 

Obje strane su sporazum prikazale u različitom svjetlu čim je objavljen – podcrtavajući time tvrdnje da će biti teško postići dogovor oko preostalih spornih točaka. Iz Irana su poručili kako će nadzor nad brodovima koji prolaze kroz tjesnac provoditi Iran i Oman – sugerirajući tako da će Teheran zadržati dio kontrole nad prolazom.

Iz Irana su poručili i kako će tijekom 60 dana pregovora tražiti "uklanjanje svih primarnih i sekundarnih sankcija, kao i rezolucija protiv Irana". Bilo kakav takav potez bi s američke strane trebao odobriti Kongres koji je i donio neke od najstrožih sankcija, a to bi zasigurno izazvalo i snažne reakcije američkih političara koji ne vole Iran i koji strahuju da bi Trump mogao ispustiti američku prednost.

Financijska podrška

Nejasno je i kakva se financijska podrška sprema za Iran. Viši američki dužnosnik koji je razgovarao s novinarima u petak je izjavio kako obje strane kruže oko dogovora u kojem bi Iranu stigla ekonomska nagrada svaki puta kad bi ispunio neki od američkih zahtjeva. Mogao bi postojati i element u kojem Iran prima američku pomoć za obnovu nakon američko-izraelskih bombardiranja u kojima su stradale tisuće ciljeva diljem zemlje.

SAD i Iran i dalje si međusobno ne vjeruju, i postoje duboke sumnje oko toga mogu li postići širi dogovor. Dodatna kompliakcija je Izrael, čija je vlast premijera Benjamina Netanyahua ugrozila potpisivanje novim napadima na Libanon.

Trumpu bi se mogli usprotiviti američki neprijatelji Irana koji brinu kako samo odgađa dogovor oko rješenja na probleme poput iranskog nuklearnog i balističkog programa koji su bili razlogom za pokretanje rata.

 

No Iran je zatražio i pristup milijardama dolara u zamrznutim računima u inozemstvu, kao i dugotrajno skidanje sankcija. Iz nekoliko europskih država, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Italiju, poručili su u nedjelju da su spremni podići sankcije ako se dovrši sporazum.

Objava je rezultat nekoliko tjedana neizravnih pregovora koji su se odvijali između Washingtona i Teherana od proglašenja primirja početkom travnja, iako su povremeni sukobi ugrožavali diplomatske napore za završetak rata.

Iran je blokirao Hormuški prolaz odmah nakon što su Amerikanci i Izraelci započeli rat i time prekinuo promet tjesnacom kroz koji inače prolazi petina svjetske ponude nafte i ukapljenog prirodnog plina. Kritična točka kroz koju brodovi ulaze i izlaze iz Perzijskog zaljeva i dalje je zatvorena, a kroz nju prolazi samo vrlo mali broj brodova u odnosu na prijeratnu razinu.

 

--- Dopunjeno dodatnim pojašnjenjima i ažurirano novim informacijama u cijelom tekstu.