AZU: Studija o vodiku pri kraju, državni poticaji ključni za razvoj infrastrukture

Europska unija pokrenula je pilot-mehanizam za ubrzanje razvoja tržišta za uporabu obnovljivog vodika i očekuje da će već u idućih nekoliko godina vidljivo ojačati potražnju, posebice u industriji i transportu.

Hrvatska, kako ističe predsjednik Hrvatske udruge za vodik Frano Barbir, ima puno potencijala za korištenje zelenog vodika, no podloga za to nije još sjela na pravo mjesto.

Tako je, primjerice, potrebno dovršiti studiju o tome kako postići ciljeve iz strategije za vodik do 2050. godine, a još ne postoji ni zakonski okvir na nacionalnoj razini.

Agencija za ugljikovodike (AZU) je, osim što se bavi naftom, plinom i geotermalnom energijom, zadužena za razradu uvođenja modernih tehnoloških mogućnosti kao što je uporaba zelenog vodika, skladištenje ugljičnog dioksida ili korištenje snage vjetra na moru.

Ona je bila i zadužena za izradu studije o korištenju zelenog vodika, pa smo tamo potražili odgovor dokud se stiglo.

"Kako bi se osigurala brza uspostava gospodarstva zasnovanog na vodiku hrvatska strategija za vodik predviđa razvoj znanstvenog i gospodarskog sektora. Izrada studije ima za cilj razmotriti koje su to mogućnosti  i potencijali gospodarskih aktivnosti vezani uz vodik. Rezultati studije trebali bi pokazati mogućnosti proizvodnje, transporta i distribucije, korištenja i pohrane vodika kao i tehnologije vezane uz vodik, te definirati modalitet suradnje s potrebnim dionicima i partnerima. Izrada studije je u završnoj fazi te će se u skorije vrijeme predstaviti ključni rezultati. Ona ipak predstavlja samo jedan od niza dokumenata koji će poslužiti kao podloge u izradi budućih planova i programa primjene vodika u dekarbonizaciji Hrvatske", pojašnjavaju iz AZU-a.

Jedna od dimenzija će očito biti i izrada posebnog zakonodavnog okvira koji se, logično, izrađuje, usklađuje i prilagođava onome što se događa na razini Europske unije (EU) gdje se u tome smislu dosta uznapredovalo.

"Kako su vodikovi projekti u Hrvatskoj u začetku potrebno je konstantno pratiti razvoj i biti u komunikaciji s dionicima razvojnog lanaca vodika kako bi uvidjeli nedostatke i prepreke s kojima se susreću te na adekvatan način mogli razviti administrativni i zakonodavni okvir koji će potaknuti razvoj velikog broja vodikovih projekata.  Posebno je važno razraditi certificiranje, praćenje, vrednovanje i izvješćivanje kako bi mogli pratiti ostvarenje nacionalnih ciljeva", kažu iz AZU-a u odgovoru koji nam je stigao od voditeljice službe ureda uprave Katje Hlup.

Planovi EU-a već su u zamahu u smislu očekivanja u idućim godinama, pa je pitanje koliko ćemo mi to moći pratiti, odnosno koliko će nam trebati za razradu odgovarajućeg zakonodavnog okvira.

"Kako bi se vodik mogao koristiti potrebno je do kraja definirati neka tehnička pravila korištenja vodika, pravila umješavanja vodika i ostalih obnovljivih plinova u prirodni plin kao i sustav za certificiranje vodika. Europska komisija zadnjim pravilima za unutarnje tržište plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova i vodika predlaže zakonodavni okvir za vodik koji je sličan postojećim pravilima koja se primjenjuju za plinske mreže. Tako se aktima predlažu mrežni kodeksi za vodik, pravila o mehanizmima dodjele kapaciteta, upravljanje zagušenjima, pravila uravnoteženja i pravila o usklađenim tarifama", navodi AZU.

Pritom napominju da razrada domaćeg zakonodavnog okvira za poticanje proizvodnje i uporabe vodika zahtijeva temeljitu analizu, planiranje i suradnju između različitih institucija i dionika, pa pozivaju da se u tom smislu učine dodatni napori kako bi se osiguralo njegovo što brže usvajanje.

 "Jedan od glavnih ciljeva je uspostava tržišta za vodik te stvaranje okruženja pogodnog za ulaganja, razvoj i prenamjena infrastrukture. Tržišna pravila primjenjivat će se u dvije faze, prije i nakon 2030. godine, a posebna će se pozornost primjenjivati pristupu infrastrukturi, razdvajanju djelatnosti proizvodnje i transporta vodika te određivanju tarifa. Naravno, sva pravila i planovi usklađivat će se s integriranim nacionalnim, energetskim i klimatskim planom i s desetogodišnjim planom za razvoj mreže na razini EU", poručuje AZU.

U svakom slučaju, čini se da će ipak trebati vremena da bi se regulatorni okvir adekvatno razvio, pa je stoga teško predviđati koliko će uporaba vodika brzo zaživjeti.

To nije neka utjeha za, primjerice, tvrtku Rasco koja je napravila novo komunalno vozilo na vodik, no fokusira se na strana tržišta jer u Hrvatskoj ne postoji nijedna industrijska ili javna punionica na vodik.

Naravno, kao i u svim infrastrukturnim zahvatima, ključna je zainteresiranost i brzina djelovanja državnih institucija.

Marijan Krpan, predsjednik uprave AZU-a

Europska komisija potaknula je osnivanje Europske banke za vodik i u to je početno uloženo 800 milijuna eura, a proizvođači vodika iz obnovljivih izvora mogu se natjecati za potporu u obliku fiksne premije po kilogramu proizvedenog vodika koja pokriva razliku između proizvodne i tržišne cijene.

Na prvoj dražbi okončanoj u travnju ove godine odabrano je sedam projekata od 132 koliko se natjecalo, a uspješni ponuditelji planiraju ukupnu proizvodnju od 1,58 milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora tijekom deset godina. Ti su projekti planirani u četiri zemlje – Španjolskoj, Portugalu, Finskoj i Norveškoj.

Kako kažu u AZU-u, Europska komisija odabrala je projekte koji su zahtijevali najmanju potporu i aukcija je odobrena za cijenu od 0,48 eura po kilogramu, što je daleko ispod gornje granice u ponudama od 4,50 eura za kilogram proizvedenog zelenog vodika.

"Industrija vodika je u fazi razvoja i zahtijeva potporu za istraživanje i razvoj kako bi se unaprijedile tehnologije i smanjili troškovi. Troškovi proizvodnje obnovljivog vodika trenutačno su još uvijek visoki, a kapaciteti za njegovu proizvodnju nedostatni. Potrebno je uložiti i sredstva za razvoj infrastrukture skladištenja i transporta. To znači da su potrebna velika ulaganja u razvoj kapaciteta, kao i osiguranje stabilnih uvjeta za prodaju obnovljivog vodika po ekonomski isplativoj cijeni, i da je barem u ovoj fazi razvoja potreban poticaj od države za pospješivanje ulaganja u proizvodnju i uporabu vodika. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđena su sredstva za vodikove projekte, kako za ulaganje u infrastrukturu tako i ulaganje u elektrolizatore", napominju iz AZU-a.

Također, u iduće dvije godine iz Programa dodjele državnih potpora predviđeno je izdvajanje 23 milijuna eura kao potpora ulaganju u izgradnju infrastrukture za opskrbu vodikom iz obnovljivih izvora, odnosno punionica za vodik.

Hrvatska strategija za vodik predviđa izgradnju 70 megavata (MW) elektrolizatora za proizvodnju vodika do 2030. godine, no nismo uspjeli dobiti ocjenu AZU-a je li to preambiciozno.

"Kako u Europi tako je i u Hrvatskoj najavljen veliki broj vodikovih projekta koji su na različitom stupnju razvoja. Postizanje cilja od 70 MW ovisit će o više faktora - dostupnim financijskim sredstvima, razvoju tehnologije, nacionalnim i europskim planovima i strategijama kao i regulatornom okviru.  Trenutačno, u Hrvatskoj jedino Ina ima odluku o investiranju i provodi projekt za proizvodnju obnovljivog vodika u riječkoj rafineriji gdje je planirana izgradnja 10 MW elektrolizatora za što je novac osiguran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", navode u AZU-u.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar