Birokracija konačno popušta, u Hrvatskoj sve više obnovljivih megavata

Hrvatska je deklarativno već godinama zagovornik ulaganja u obnovljive izvore, no istodobno komplicirane ili nedovoljno razrađene procedure za izdavanje potrebnih dozvola te predugi rokovi sve su samo ne pratili nominalno iskazanu ambiciju koja bi trebala pokazati da znamo kako najbolje upravljati vlastitim resursima, u ovom slučaju energetskim.

Je li možda došao trenutak određenog zaokreta u tom raskoraku, ne znamo, ali put je na neki način sada ipak, čini se, proširen da više projekata brže i lakše može proći kroz administrativni filter.

Naime, nakon donošenja novog zakona o tržištu električne energije krajem 2021. godine, trebalo je godinu i pol da se, temeljem zakona, usvoji i važan podzakonski akt, odnosno odgovarajuća uredba o kriterijima za dodjelu energetskih odobrenja koja su ključan preduvjet da bi neko ulaganje u obnovljive izvore zaživjelo, odnosno bez čega nema mogućnosti dobivanja potrebnih dozvola. Istodobno, država dobiva jasniji pregled oko toga koji se projekti spremaju, odnosno koji projekti imaju realnu šansu za realizaciju.

Štoviše, osim uredbe vezane za energetske dozvole, pred ljetnu stanku je promijenjen i zakon o prostornom uređenju te donijeta nova uredba o poticajima za projekte temeljene na obnovljivim izvorima, što bi moglo značiti da se nekakvom ozbiljnijem iskoraku u ulaganjima u obnovljive izvore možda doista može nadati.

Znamo da je nakon usvajanja aktualnog zakona o tržištu električne energije na poziv za iskazivanje interesa za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja početkom 2022. godine prijavljeno 216 projekata s ukupnom priključnom snagom od 5953,5 megavata (MW), no razumno je ustvrditi da nisu baš svi realistični. Među njima se njih uvjerljivo najviše ticalo sunčanih elektrana.

Bloomberg

Kako stvari stoje godinu i pol dana kasnije?

U 2022. godini Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo je ukupno 27 rješenja o energetskom odobrenju za izgradnju vjetroelektrana, hidroelektrana, postrojenja za skladištenje električne energije, kogeneraciju i sunčane elektrane.

Do donošenja aktualne uredbe vezane za kriterije dodjele energetskih odobrenja, ona su izdavana temeljem takozvanih prijelaznih i završnih odredbi zakona o tržištu električne energije.

Vjetroelektrana Korlat | HEP

U dosadašnjem tijeku ove godine, prema podacima koje je Bloomberg Adriji dalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, izdana su ukupno 44 rješenja o energetskom odobrenju za izgradnju vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Pomak u odnosu na 2022. godinu je vidljiv.

Ukupna instalirana snaga proizvodnih postrojenja za koja su izdana rješenja o energetskom odobrenju u prošloj i dosadašnjem tijeku ove godine obuhvaćaju 475,8 MW vjetroelektrana, 4,5 MW kod hidroelektrana, 66 MW u slučaju postrojenja za skladištenje električne energije, 250 MW kogeneracija te 1199,8 MW za sunčane elektrane.

Prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), u srpnju ove godine imali smo 25 vjetroelektrana u pogonu s ukupnom instaliranom snagom od 834,15 MW i odobrenom snagom priključenja od 824,85 MW. U probnom pogonu još su dvije vjetroelektrane ukupne instalirane snage od 281 MW te odobrene priključne snage od 267 MW.

Bloomberg

Kako navodi ministarstvo gospodarstva, do kraja lipnja ove godine u Hrvatskoj je izgrađeno i na elektroenergetsku mrežu spojeno oko 330 MW sunčanih elektrana. Od toga se oko 130 MW odnosi na proizvodnju električne energije za prodaju, 154 MW otpada na kategoriju krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom, a 46 MW na korisnike postrojenja za samoopskrbu.

"Ako se (…) navedeni podaci usporedbe s podacima od istog razdoblja 2022. godine, vidljiv je znatan porast sunčanih elektrana koje su priključene na elektroenergetsku mrežu. Naime, godinu dana ranije na elektroenergetsku mrežu je bilo priključeno oko 175 MW sunčanih elektrana. Od tog ukupnog broja, oko 76 MW se odnosilo na proizvodnju električne energije za prodaju, dok se preostalih oko 87 MW odnosilo na kategoriju krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom te oko 12 MW na kategoriju korisnika postrojenja za samoopskrbu", navode iz ministarstva za Bloomberg Adriju.

Zbroje li se megavati vjetroelektrana i sunčanih elektrana u pogonu, dođemo do brojke od nekih 1450 MW u instaliranoj snazi pogona na sunce i vjetar.

Bloomberg

Nova energetska odobrenja, a posebice ona izdana ove godine, trebala bi uočljivo podebljati tu brojku, a posebice kad je riječ o sunčanim elektranama za koje su izdana energetska odobrenja u kapacitetu koji prelazi 800 MW.

Štoviše, iz Ministarstva gospodarstva ističu da trenutačno postoji još oko 30 iskazanih interesa za dobivanje energetskih odobrenja za koje se utvrđuju činjenice temeljem kojih se, ako su svi kriteriji ispunjeni, mogu donijeti odluke o provođenju javnog natječaja za izdavanje energetskih odobrenja.

"Realno je očekivati da će se do kraja ove godine provesti svi preostali javni natječaji po iskazanom interesu, kao i da će se izdati rješenja o energetskom odobrenju do kraja ove godine", procjenjuju u Upravi za energetiku u ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

No da sve nije tako sjajno ukazuje s druge strane udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske koje je kritiziralo nedavno donesena nova pravila priključenja na mrežu navodeći da su ona korak unatrag koji će neizbježno negativno utjecati na ulaganja. 

Izvjesno nećemo dugo čekati kako bismo vidjeli svjedočimo li doista ubrzanju povećanja proizvodnih kapaciteta na obnovljive izvore, posebice kad je riječ o suncu i vjetru, ili je ovo još samo još jedan trenutak uzaludne nade.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar