.webp){kind=icon}
Razvoj agrosunčanih elektrana pobuđuje sve veći interes poljoprivrednika i investitora budući da se razvija svijest o tome da solarni paneli pružaju zaštitu od vremenskih nepogoda te omogućavaju neometanu proizvodnju hrane uz dodatnu zaradu proizvodnjom električne energije, poručili su iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) nakon nedavnih olujnih udara koji su izazvali popriličnu štetu u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Kako razvoj takvih pogona na obnovljivi izvor u Hrvatskoj praktično tek počinje, OIEH smatra da je potrebno kvalitetnije informirati zainteresiranu javnost o ključnim pitanjima vezanim za takve investicije.
"Olujni udari s kojima se hrvatska poljoprivreda suočava posljednjih tjedana uzrokovali su nemjerljivu štetu, prvenstveno na trajnim nasadima. Naleti vjetra i tuče uništavali su stabla i plodove stvarajući gubitke u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U Europi su se kao inovativno i ekološki prihvatljivo rješenje ovog problema nametnuli agrosolari", objašnjavaju iz OIEH-a.
Čitaj više
Solida grupa prva u Hrvatskoj spojila uzgoj ovaca i agrosolare
Grupa u prvu agrosolarnu elektranu u Hrvatskoj investira 10 milijuna eura.
01.06.2023
Stručnjaci objasnili zašto su agrosolari kao stvoreni za Hrvatsku
Solari snižavaju temperature unutar poljoprivrednih nasada i čuvaju zalihe vode u tlu.
01.06.2023
Poljoprivrednici i ulagači nisu oduševljeni idejom o solarima na poljima
Investitor u prvu agrosunčanu elektranu u Hrvatskoj smatra da će novo zakonsko rješenje obeshrabriti ulagače.
01.06.2023
Nova pravila priključenja na mrežu razbjesnila ulagače u obnovljive izvore
OIEH smatra da će nova pravila poticati uvoz, a ne domaću proizvodnju.
19.07.2023
Također ističu kako agrosolari omogućuju inovativni pristup proizvodnji hrane i čiste energije na istom mjestu, odnosno dvonamjensko korištenje tla, što onda bitno nadmašuje tradicionalne metode proizvodnje. No, kako kažu, važnost agrosolara ne očituje se samo u dvostrukoj proizvodnji, njihov je doprinos mnogo širi.
"Agrosolarni sustavi djeluju kao agrotehnička mjera i pružaju fizičku zaštitu poljoprivrednih nasada. Prepoznavanje agrosolara kao snažnog alata u borbi protiv klimatskih promjena, ali i kao ključnog elementa zaštite poljoprivredne proizvodnje moglo bi dovesti do revolucionarnih promjena u načinu na koji gledamo na poljoprivredu", kažu iz udruženja.
Robusna struktura solarnih panela može biti odlična zaštita protiv oluja i jakih vjetrova jer su ti paneli najčešće testirani na brzinu vjetra od oko 225 kilometara na sat. Njihovo postavljanje tako sprečava oštećenja i uništavanje biljaka.
Slično vrijedi kad je riječ o obilnim padalinama ili tuči.
"Agrosolarni sustavi mogu pomoći u reguliranju količine padaline koja dospijeva izravno na tlo. Na taj način pomažu u održavanju cjelovitosti tla i sprječavaju nakupljanje vode. Također, agrosolari doprinose i smanjenju utjecaja na klimatske promjene. Naime, degradacija tla dovodi do smanjenja organske tvari u njemu, što izravno utječe na smanjenje kapaciteta tla za pohranu ugljika", navode iz OIEH.
Štoviše, dodaju, sustav se može dizajnirati tako da usmjerava ili akumulira višak kišnice, čime se osigurava da se voda ne rasipa, već optimalno koristi u sušnim razdobljima. To predstavlja i mogućnost za razvoj pametnih rješenja za navodnjavanje.
OIEH početkom rujna kani predstaviti studiju o potencijalu iskorištavanja sunčeve energije u poljoprivredi i uzgoju slatkovodne ribe u Hrvatskoj.
OIEH
Na nedavnoj konferenciji o mogućnostima razvoja i ulaganja u sferi agrosolara, istaknuto je da bi Hrvatska mogla proizvoditi oko 4500 gigavatsati električne energije godišnje iskorištavanjem tek jedan posto postojećih poljoprivrednih površina.
Agrosolarne elektrane su prvi put definirane nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, a najčešće se koriste u sinergiji sa stočarstvom te na površinama na kojima se uzgajaju jednogodišnje kulture.
"Stoga bi trebalo omogućiti postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivredne oranice, trajne travnjake i ostale vrste zemljišta, a ne ograničavati ih samo na površine pod trajnim nasadima", rekao je predstavnik Udruženja obnovljivih izvora pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Ivan Strunje.
Solida grupa
U nedavnom razgovoru za Bloomberg Adriju, Strunje je kazao da Ministarstvo poljoprivrede nije razumjelo da je u agrosolarima velika ulagačka prilika za poljoprivredu, pa se nije zauzelo za taj koncept koji može donijeti nova velika ulaganja. Ocijenio je da je prevladao strah da će poljoprivredne površine biti preplavljene solarima.
Tako da sada ostaje vidjeti hoće li poljoprivrednici vidjeti priliku i prednost u postavljanju agrosolara i izvršiti dodatni pritisak na institucije kako bi se ta vrsta investicija prepoznala kao rješenje, a ne problem, i time ubrzalo njezino širenje.
