.webp){kind=icon}
U ponedjeljak se u Belgiji održava samit devet europskih zemalja na kojem bi trebale potvrditi zajednički plan o povećanju kapaciteta vjetroelektrana na Sjevernome moru, što je golem industrijski izazov za ubrzanje dekarbonizacije kontinenta.
Bit će prisutni čelici sedam zemalja Europske unije, glavnih financijera projekta – Francuska, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Irska, Danska i Luksemburg, te Norveške i Velike Britanije. Na dnevnom redu skupa u Ostendeu bit će, među ostalim, razvoj polja vjetroelektrana, priključne infrastrukture i industrijskih mreža te projekti zelenog vodika.
Zajednički cilj u vezi s energijom vjetra na Sjevernom moru je 120 gigavata do 2030. i barem 300 gigavata do 2050. Sadašnji skupni kapaciteti su oko 30 GW. Ukupni troškovi mogli bi biti kolosalni: krajem 2020. Bruxelles je ocijenio da mu do 2050. godine treba 800 milijardi eura.
Čitaj više
Pučinske vjetroelektrane u procijepu između ambicija i realnosti
Povećanje subvencija ili veći računi za potrošače jedini su način na koji bi se investicije u pučinske vjetroelektrane ubrzale.
11.03.2023
Danska obustavlja izdavanje dozvola za vjetroelektrane zbog EU zakona
Zabrinuti su kako se time krši zakon Europske Unije.
12.02.2023
Sve veće vjetroelektrane počinju zabrinjavati bankare i osiguravatelje
U posljednje je vrijeme porastao broj kvarova i urušavanja novih vjetroturbina.
29.01.2023
Uspjeh vjetroelektrana ujedno je postao i najveća prijetnja poslovanju
Više kamatne stope gutaju povrat iznad cijene kapitala.
22.01.2023
"Vjetroelektrane na moru bit će glavni izvor proizvodnje obnovljive energije, daleko više od solarne energije i vjetroelektrana na kopnu", poručili su iz Elizejske palače.
U Sjevernome moru, koje nije toliko duboko, vjetroelektrane se mogu postaviti u velikom broju nedaleko obale, u uvjetima gdje vjetar omogućuje proizvodnju velike količine zelene energije po iznimno konkurentnoj cijeni, dodao je isti izvor.
No da bi se ostvarili ciljevi iz Ostendea, "potrebna su nova velika ulaganja u proizvodne kapacitete i u pomoćnu infrastrukturu (…). Planirane politike zasad nisu dovoljne", reagiralo je u zajedničkom priopćenju stotinjak kompanija u tom sektoru.
