Dolar slabi – euro jača unatoč smanjenju kamata

Američki dolar započeo je lipanj padom na najnižu razinu u šest tjedana, pritisnut obnovljenim strahovima od carina SAD-a. Istovremeno, euro pokazuje iznenađujuću snagu. Analiza koju donosi Reuters ukazuje na složenu situaciju na globalnim financijskim tržištima gdje trgovinski sporovi i monetarna politika kroje sudbinu valuta poput dolara i eura te kapitalnih tijekova.

Pritisci na američki dolar

Američka valuta našla se na udaru nakon što su se ponovno rasplamsale zabrinutosti oko carina SAD-a, posebice nakon najava predsjednika Donalda Trumpa o udvostručenju carina na uvozni čelik i aluminij na 50 posto. Dodatni pritisak na dolar stvorile su i optužbe Pekinga da je prekršio sporazum o isporukama kritičnih minerala.

Tržišta su i dalje nervozna zbog elemenata fiskalnog zakona SAD-a koji administraciji daju mogućnost oporezivanja tvrtki i ulagača iz zemalja s "nepravednim stranim porezima", što dolar čini ranjivim na bijeg stranog kapitala.

S druge strane Atlantika, član odbora Saveznih rezervi (Fed), središnje banke SAD-a, Christopher Waller izjavio je kako su smanjenja kamatnih stopa moguća u drugoj polovici godine, sugerirajući da bi Fed mogao "progledati kroz prste" privremenim učincima carina na inflaciju.

Euro prkosi očekivanjima: razlozi jačanja

S druge strane Atlantika, euro je predvodio rast, unatoč tome što se očekuje da će Europska središnja banka (ECB), glavna financijska institucija eurozone, u četvrtak ponovno smanjiti kamatne stope. Trgovinski pregovori između Europe i Amerike bit će pod posebnim povećalom tijekom posjeta novog njemačkog kancelara Friedricha Merza Washingtonu.

Dok Europska središnja banka nastavlja sa smanjenjem kamatnih stopa, euro nezaustavljivo jača. Očekuje se da će ECB u četvrtak smanjiti svoju glavnu kamatnu stopu na dva posto, što je upola manje od vrhunca prije godinu dana i znatno niže od ekvivalenta američkih Saveznih rezervi. Zapanjujuće je da je nakon osam uzastopnih smanjenja kamatnih stopa ECB-a, euro ojačao više od deset posto u odnosu na dolar u samo četiri mjeseca i pet posto u odnosu na košaricu glavnih svjetskih valuta.

Bloomberg

Analitičari kao glavne krivce za taj trend jačanja eura navode carinske ratove Donalda Trumpa, strah od bijega kapitala iz dolarske imovine zbog zabrinutosti oko politika SAD-a te povijesni fiskalni poticaj Njemačke koji je transformirao izglede kontinenta. Ako se čak i dio bilijuna dolara europskog investicijskog kapitala iz SAD-a vraća kući, Europska središnja banka suočava se s neobičnom zagonetkom: kako upravljati dezinflacijskim učincima brzog rasta valute uz istovremeno poticanje domaće potražnje?

Čini se da niže kamatne stope imaju mali utjecaj na euro. Štoviše, ako se veći dio repatrijacije kapitala odnosi na dionička ulaganja, niže stope ECB-a mogle bi čak ubrzati odljeve iz SAD-a poboljšanjem izgleda za rast jeftinijih dionica u Europi. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde prošlog je tjedna istaknula da postoji prilika za "globalni trenutak eura", gdje bi jedinstvena valuta postala održiva alternativa dolaru. Ipak, snažan tečaj eura izaziva zabrinutost među velikim izvoznicima u regiji, posebice usred trgovinskog rata.

Globalne neizvjesnosti i utjecaj na tržišta

Vikend su obilježile značajne geopolitičke napetosti. Ministar obrane SAD-a Pete Hegseth upozorio je na stvarnu i potencijalno neposrednu prijetnju iz Kine, pozivajući saveznike u Indo-Pacifiku na veća ulaganja u vlastitu obranu. Rat u Ukrajini ne jenjava, a sukob u Gazi ne pokazuje znakove smirivanja. Velike zemlje ubrzano se naoružavaju, pa će tako Velika Britanija proširiti svoju flotu podmornica na nuklearni pogon. U takvom okruženju, cijena zlata zabilježila je blagi rast. Cijene nafte skočile su za otprilike tri posto nakon što je skupina proizvođača iz kartela OPEC+ odlučila zadržati povećanje proizvodnje u srpnju na istoj razini kao i prethodna dva mjeseca.

Podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) SAD-a ove su godine bili zbunjujući zbog iskrivljenja uvoza povezanih s carinama. Nakon kontrakcije u prvom tromjesečju, sada se očekuje značajan oporavak rasta u drugom kvartalu, pri čemu model GDPNow Feda iz Atlante predviđa rast realnog BDP-a od čak 3,8 posto.

Međutim, postoji oprez jer se čini da tvrtke ne obnavljaju zalihe. U međuvremenu, proizvodna aktivnost u Kini smanjila se drugi mjesec zaredom u svibnju, u skladu s očekivanjima. Dionice u Poljskoj pale su dva posto nakon pobjede nacionalističkog oporbenog kandidata Karola Nawrockog u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Globalna tržišta ostaju na oprezu, suočena s neizvjesnošću koju donose carinske politike SAD-a i potencijalni trgovinski ratovi. Dok Europska središnja banka razmatra daljnje ublažavanje monetarne politike i smanjenje kamatnih stopa, suočava se s paradoksom snažnog eura koji bi mogao dodatno jačati povratkom kapitala. U takvom okruženju, gdje dolar trpi pritisak, malo tko s pouzdanjem može predvidjeti kretanja, a središnje banke i ulagači navigiraju kroz iznimno kompleksne i nepredvidive uvjete.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar