Zašto Kina gomila zlato i kupuje agencijske obveznice?

Američki predsjednik Donald Trump u petak je putem društvenih mreža žestoko napao Kinu. "Kina je, što nekima možda nije iznenađenje, POTPUNO PREKRŠILA SPORAZUM S SAD-om. Toliko o tome da je gospodin PRIJATELJ!", napisao je Trump na svom profilu na mreži Truth Social, pritom aludirajući na kineskog predsjednika Xi Jinpinga koji je, navodno, prekršio odredbe nedavnog dogovora u Švicarskoj, gdje su se dvije zemlje tek dogovorile da neće prekidati komunikaciju.

Trumpov ispad izazvao je pitanja među stručnjacima o kakvom je trgovinskom sporazumu riječ, s obzirom na to da iz Ženeve nije bilo konkretnih informacija, pa nije jasno ni što bi točno Kina mogla prekršiti. Jasno je jedino da je Trumpova ljutnja dio vanjskopolitičke i ekonomske agende čija je jedina konstanta demoniziranje Kine. Sve ostalo je stvar improvizacije koja najviše šteti upravo američkom gospodarstvu i upravljanju državnim dugom.

"Trump nema strategiju", odgovorio je Tomaž Deželan na pitanje o američkoj taktici prema Kini.

Političar i koordinator doktorskog studija američkih studija na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani smatra da Trump vodi strategiju ludila, što znači da u pozadini zapravo nema nikakve strategije. To pokazuje i potpuna nekoordiniranost i neinformiranost njegovog užeg kruga koji samo prati i prilagođava se njegovim postupcima. "Kasnije i sam često pobija ono što je prethodno rekao", dodaje. Upravo je to Trump učinio i u ovom slučaju.

Hegseth: Ja sam ovdje, gdje je kineski ministar?

Tko je glavni negativac u Trumpovom crno-bijelom svijetu, pokazao je i žestok govor njegovog ministra obrane na nedavno održanoj konferenciji Shangri-La, najvećem azijskom sigurnosno-obrambenom forumu.

"Kina gradi vojsku kakva joj treba za invaziju Tajvana", rekao je Pete Hegseth na forumu koji je Aziji ono što je Minhenska konferencija Europi. "Nema razloga da uljepšavamo situaciju. Prijetnja koju Kina predstavlja stvarna je i može biti izravna", dodao je čelnik Pentagona. Tim govorom SAD jasno poručuje da Europu sigurnosno i geopolitički prepuštaju samoj sebi i ruskim ambicijama dok se fokusira na Daleki istok.

No zaokret prema Aziji koji SAD provodi još od administracije Baracka Obame, Trump je svojim kaotičnim pristupom izokrenuo. Dok je Hegseth prijetio katastrofalnim posljedicama po Kinu u slučaju agresije na Tajvan, Kina nije, protivno dosadašnjoj praksi, poslala svog ministra obrane u Singapur na sigurnosni susret.

Iako je Hegseth komentarom "ja sam došao, a oni nisu" pokušao osnažiti povjerenje azijskih saveznika da će im SAD stati uz bok, Peking je svojom nepojavnošću na razini ministara želio poslati poruku da ne želi konfrontaciju i da ne želi da Indo-Pacifik, odnosno Tajvan, postane nova Ukrajina.

Najavljuje li SAD financijski kolaps?

Što Kina nudi drugim državama zauzvrat? Xi koristi priliku koju mu je Trump pružio trgovinskim ratom s azijskim ekonomijama. Kako je za Bloomberg Adriju rekao ekonomist Marko Jaklič: "Kina izgleda sve spremnija za uspostavu alternativnog financijskog sustava, ali još je daleko od toga da zamijeni SAD."

Da će investitori umjesto američkih tržišta tražiti prilike drugdje, primjerice na kineskom tržištu koje je posljednjih godina podcijenjeno s obzirom na svoj potencijal, između redaka poručio je i čelnik JP Morgan Chasea.

Jamie Dimon u posljednjem je intervjuu izjavio da SAD-u zbog trgovinskog rata i loše fiskalne politike prijeti kolaps tržišta obveznica pa čak i gubitak dominacije dolara. "Ljudi mi govore da smo vrlo otporni. Slažem se. No mislim da je ovaj put drugačije. Moramo se uozbiljiti i to brzo", rekao je Dimon, ističući Kinu kao glavnog američkog suparnika.

"Iako je Kina nestabilna autokratska država, i SAD je trenutno autokratski, samo bez razuma", ocijenio je nedavno Jaklič. Upravo se tako Kina posljednjih mjeseci pokušava pozicionirati u odnosu na SAD: militarizacijom pod vodstvom Xija i okretanjem prema nacionalizmu, što se vidi i u njezinim agresivnim teritorijalnim zahtjevima. SAD je, naime, carinama najviše naštetio vlastitim partnerima i saveznicima u Aziji, uvođenjem carina od 46 posto primjerice na robu iz Vijetnama.

Kina to koristi kako bi svoje geopolitičke ciljeve prikazala kao ideju o "velikoj azijskoj obitelji" koja živi u harmoniji trgovine i gospodarske suradnje utemeljene na pravilima WTO-a, dok istovremeno, suprotno međunarodnom pravu, prisvaja otoke u Južnokineskom moru.

Kako kaže politolog Marko Hočevar, Kina je velesila, uskoro najveće gospodarstvo na svijetu, tehnološki najnaprednija zemlja koja želi trgovati i surađivati. "Takvu zemlju je bolje imati barem kao neutralnog partnera, a ne protivnika", smatra, dodajući da američka geopolitička reorijentacija može samo ubrzati taj proces.

Gubitak povjerenja

Ozbiljan problem i veliki rizik za SAD u nadmetanju s Kinom upravo je ono na što upozorava Dimon. Suprotno Trumpovim najavama da će carinama napuniti državnu blagajnu i servisirati državni dug, učinak je bio suprotan. SAD je izgubio najbolji kreditni rejting, ali i povjerenje obvezničkih tržišta, koja za držanje američkog duga traže sve veće premije.

Najvažniji izvozni proizvod SAD-a je dolar, koji se zatim kroz kupnju obveznica vraća u američki državni dug. Tako je SAD izgradio svoj dugovni imperij, koji sada premašuje 36 bilijuna dolara. Države i središnje banke koje posjeduju američki dug daju mu vrijednost povjerenjem. Kako bi taj sustav funkcionirao, američka vlada mora po svaku cijenu čuvati njegovu vjerodostojnost i povjerenje.

Trump, u nadmetanju s izvozno moćnom Kinom, ubrzano troši to povjerenje, dok se Kina istovremeno štiti. Narodna Republika Kina sada je treći najveći vlasnik američkih obveznica, nakon što ju je Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno preteklo. Vrijednost obveznica u kineskom vlasništvu pala je krajem ožujka na 765 milijardi dolara, s 784 milijarde dolara mjesec dana ranije.

 

Što Kinezi znaju o SAD-u?

Špekulira se da Peking to čini s ciljem dodatne destabilizacije američkih financija. No stručnjaci tvrde da je riječ o dugoročnom procesu koji traje još od 2011. kada je kinesko vlasništvo nad američkim obveznicama doseglo vrhunac od 1,3 bilijuna dolara.

Matej Mazi smatra da Kina prodajom duga želi veću financijsku autonomiju i snažniji međunarodni položaj juana. No upozorava i na negativnu makroekonomsku sliku, tj. pad cijena nekretnina, slabu potrošnju i visoku nezaposlenost mladih, zbog čega Kina jača unutarnju stabilnost i smanjuje ovisnost o vanjskim šokovima.

Slično razmišlja i Teo Ternovec iz Generali Investmentsa, koji kaže da je Kina još za prvog Trumpova mandata počela ulagati svoje rezerve u druge instrumente. "Kada je postalo jasno da slijede napetosti između velikih sila, Kina je počela ulagati u fizičko zlato", objašnjava. Udio zlata u kineskim deviznim rezervama porastao je s dva na šest posto.

Diversifikacija je postala još očitija nakon početka rata u Ukrajini, kada su zapadne zemlje zamrznule rusku imovinu. To je za Kinu bila jasna poruka što se može dogoditi ako napadne Tajvan. Financial Times je nedavno objavio da Kina upravo zato, a ne zbog Trumpova trgovinskog rata, ulaže u hipotekarne vrijednosne papire koje jamče poludržavne agencije Fannie Mae i Freddie Mac. Iako iza tih papira i dalje stoji američka vlada, ona na njih nema izravan (negativan) utjecaj kao kod državnih obveznica.

Financial Times dodaje da Kina ne želi financijski rat, nego traži način postupne preraspodjele, što je proces koji opisuje izrazom tengnuo, što znači "vješto održavanje ravnoteže hodom po uskoj žici".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar