Kako rasporediti 10.000 eura u ETF-ove i je li S&P 500 zaista Sveti gral

ETF-ovi omogućuju investitorima ulaganje u širok raspon tržišta jednim klikom - uz niske troškove, visoku likvidnost i transparentnost. Koji je balans između rasta i zaštite kapitala te kako raspodijeliti 10.000 eura u ETF fondovima, pitanje je koje je posljednjih mjeseci posebno zaokupljalo male investitore.

Milan Banićević, analitičar burze i profesionalni trgovac, predlaže strategiju temeljenu na četiri glavna polja, a to su: Amerika, Europa i Japan, tržišta u razvoju i zaštita kapitala. U slučaju Amerike naglašava fokusiranje na diverzifikaciju i kvalitetu, Europa i Japan donose dugoročnu perspektivu, za tržišta u razvoju potreban je selektivan pristup, a za zaštitu od volatilnosti tržišta savjetuje okretanje manjim ulaganjima u proizvode koji zadržavaju vrijednost tijekom kriznih razdoblja (npr. zlato).

"Iako sam ranije smatrao ulaganje u ETF-ove koji prate indeks S&P 500 najsigurnijim, danas sam nešto oprezniji zbog dominacije sedam velikih tehnoloških tvrtki (MAG7) u indeksu", objašnjava Banićević, preporučujući alokaciju od 4.000 dolara unutar tog tržišta.

"S obzirom na to da smo već izloženi najvećim tvrtkama kroz ulaganje u VTI, koji pokriva cijelo američko tržište, nema potrebe za dodatnom izloženošću riziku kroz S&P 500 ETF. Kada indeks pokaže znakove rasta u drugim tvrtkama, a njihov rast postane očit, možemo razmotriti dodavanje dijela ulaganja u S&P 500. Trenutno mislim da je izloženost cijelom američkom tržištu kroz VTI bolja opcija", napominje.

Međutim, Mihailo Đurđević, investicijski analitičar u Senzal Capitalu, naglašava povijesnu pouzdanost i popularnost S&P 500 ETF-ova među investitorima, ocjenjujući ovaj indeks kao najpopularniju investiciju za pojedince.

"Tri najveća američka ETF-a: VOO (cca. 800 milijardi USD AUM), IVV (cca. 720 milijardi USD) i SPY (cca. 690 milijardi USD) zajedno upravljaju imovinom od približno 2,2 bilijuna dolara. U Europi je najveći ETF iShares Core S&P 500 UCITS ETF USD (Acc), s približno 120 milijardi eura pod upravljanjem. Za razliku od američkih fondova, registriran je kod UCITS-a i akumulira se, što znači da se dividende automatski reinvestiraju i ne isplaćuju investitorima", ističe Đurđević.

Prema njegovim riječima, i u SAD-u i u Europi, najveći ETF-ovi prate S&P 500.

Budući da rast na tržištima u razvoju nije svugdje isti, Banićević kaže da bismo trebali uzeti u obzir snažan gospodarski rast Indije i slabu perspektivu Argentine pod vodstvom Javiera Mileia. Dodaje da Europa i Japan, unatoč sporijem rastu i demografskim izazovima, i dalje predstavljaju ozbiljne ekonomske snage te predlaže ulaganje 2000 dolara u IDEV ili VEA ETF-ove, koji prate razvijena međunarodna tržišta.

"Vrednovanje tih tržišta znatno je niže nego u SAD-u, što dugoročno može donijeti stabilan rast", dodaje.

Očekivani povrat i rizici

Banićević upozorava da ulaganja u ETF fondove nisu za kratkoročnu dobit. "Minimalno držanje trebalo bi biti pet ili više godina. Tržište je trenutno na cjenovnim vrhuncima, očekuje se korekcija od 15-20 posto, ali dugoročno realna stopa povrata je između sedam i devet posto godišnje."

Drugim riječima, cilj je uravnotežena strategija koja kombinira rast i zaštitu, s dugoročnim fokusom.

"Povijesno gledano, ako pogledamo prethodnih 30, 50 ili 70 godina, S&P 500 je ostvarivao prosječni nominalni godišnji prinos od oko 10 posto, tj. realni (nakon inflacije) prinos od 6,5 do 7,5 posto. Također, indeks se redovito rebalansira - slabije tvrtke ga svake godine napuštaju, dok ih zamjenjuju one s boljim dugoročnim izgledima za rast", zaključuje Đurđević.

Bloomberg

"Gdje idu trendovi, slijede i priljevi u ETF-ove, bilo da se radi o bitcoinu, alternativnim ulaganjima ili širokom tržištu dionica“, tvrdi Roxanne Islam, voditeljica istraživanja sektora i industrije u TMX VettaFi. Investitori uporno povlače novac iz tradicionalnih investicijskih fondova, u korist lakšeg trgovanja i porezne učinkovitosti koju ETF-ovi nude, o čemu je nedavno pisala i Bloomberg Adrija.

Imovina u ETF-ovima diljem svijeta premašila je 15 bilijuna dolara u 2024. godini, a prema procjenama Bloombergovih analitičara, do 2035. mogla bi dosegnuti čak 35 bilijuna dolara.

 

-- Napomena: Sve što pročitate ne predstavlja investicijski savjet, neophodno je da samni napravite istraživanje, Povijesni rezultat ne predstavlja garanciju budućnosti.