Europa dviju brzina: energetika i banke cvjetaju, automobili i luksuz tonu

Europa je vidjela bolja vremena. Gospodarstvo eurozone u travnju se smanjilo prvi put nakon gotovo godinu i pol dana, dok su poduzeća istovremeno podigla cijene najbrže u posljednje tri godine, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje PMI indeksa tvrtke S&P Global.

Ništa bolja situacija nije ni na korporativnom polju, gdje završava sezona objavljivanja poslovnih rezultata. Dok su američke tvrtke zaključile rekordno tromjesečje, a indeks S&P 500 svaki tjedan postavlja novi rekord, Europa u mnogim pogledima stagnira. Paneuropski indeks Stoxx Europe 600 od početka godine porastao je za svega 2,68 posto. Indeks S&P 500 ove je godine, primjerice, porastao za 7,88 posto.

"Rast dobiti indeksa S&P 500 u prvom je tromjesečju znatno premašila očekivanja i ubrzala se na 25 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Iako je i europska sezona objavljivanja poslovnih rezultata bila bolja od očekivanja, niti rast niti premašivanje prognoza nisu se približili američkim brojkama", napisali su analitičari Deutsche Banka (DB) Maximilian Uleer, Carolin Raab i Francesca Mazza.

Prijetnje za europske tvrtke dolaze s više fronta. One uključuju sve veću konkurenciju iz Kine, više cijene energije zbog rata na Bliskom istoku, pad povjerenja potrošača uz rastuću inflaciju te ponovne carinske prijetnje iz Bijele kuće. Uz ove prijetnje, očekuje se da će Europska središnja banka (ECB) u lipnju također povećati kamatne stope.

Unatoč tome, sezona poslovnih rezultata na starom kontinentu bila je prilično solidna. Neočekivano dobri poslovni rezultati omogućili su europskim burzama brz oporavak od najnižih vrijednosti zabilježenih izbijanjem iranskog rata.

Rast dobiti u prvom tromjesečju za indeks MSCI Europe iznosio je 5,6 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, što je premašilo tržišna očekivanja od 2,6 posto, pokazuju podaci Bloomberg Intelligencea. No oporavak je selektivan, izvještava Bloomberg.

Prodaja se u prvom tromjesečju smanjila za dva posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine te za jedan posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, što je uglavnom posljedica pada u automobilskom sektoru, navode analitičari Deutsche Banka.

Europa dviju brzina

Oporavak europskih dionica posljednjih je tjedana bio iznimno uzak jer je za većinu rasta i korekcija dobiti zaslužno tek nekoliko dionica. Energetski sektor bio je vodeći, a još nekoliko izvrsnih tvrtki bilo je u sektoru poluvodiča, infrastrukture i umjetne inteligencije, kao što su ASML, Nokia i ABB.

Glavni europski dobitnik rata na Bliskom istoku uvjerljivo je energetski sektor. Dobiti u tom sektoru u prvom su tromjesečju porasle za 27 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, nakon što su u svakom od prethodnih šest tromjesečja padale.

Energetski sektor bio je među pokretačkim silama prvog tromjesečja u Europi | Bloomberg Mercury

Dobro je išlo i bankarskom sektoru jer su europske banke premašile procjene dobiti već trinaesto tromjesečje zaredom, ali je stopa premašivanja ponovno pala jer su očekivanja porasla nakon snažnih prošlih rezultata. Unatoč tome, financijske tvrtke bez banaka postigle su najbolje rezultate među svim sektorima jer su njihove dobiti rasle dvoznamenkasto, napisali su analitičari DB-a.

Rekordnom tromjesečju za najveće europske banke pridonijeli su trgovanje, rast kreditiranja poduzeća i širenje poslovanja. Švicarski UBS u prvom je tromjesečju ostvario 3,04 milijarde dolara neto dobiti, što je iznad tržišnih očekivanja. Sličnu pozitivnu sliku pokazao je Deutsche Bank, koji je u prvom tromjesečju premašio očekivanja u pogledu dobiti i prihoda. Neto dobit iznosila je 2,2 milijarde eura, a prihodi 8,7 milijardi eura.

Na sjeveru Europe švedske banke SEB i Swedbank također su premašile očekivanja, prvenstveno zbog rasta kreditiranja poduzeća. Španjolski Santander u međuvremenu je nastavio sa snažnim rezultatima te je u prvom tromjesečju ostvario 5,5 milijardi eura neto dobiti, što je premašilo očekivanja analitičara.

U ostalim sektorima slika je drugačija: dobiti u tehnologiji počele su se oporavljati, zdravstvo zbog negativnih utjecaja deviznih tečajeva ostaje slabo, a automobilska industrija po rastu je ostala na dnu ljestvice.

Luksuzni i automobilski sektor u problemima

Najveće razočaranje priredile su luksuzne kompanije, proizvođači automobila i hotelske grupe. Dobit po dionici za indeks MSCI Europe Consumer Discretionary (trajna dobra široke potrošnje) u prvom je tromjesečju pala za više od 12 posto, pokazuju podaci Bloomberg Intelligencea. To je znatno lošije od očekivanog pada od 2,4 posto, dok je širi indeks MSCI Europe Index ostvario rast bolji od očekivanog – 5,7 posto, navodi Bloomberg.

Iako je rat s Iranom omeo poslovanje i pogoršao izglede za brojne grane, sektor osobne potrošnje za neobvezna dobra "još je negativnije reagirao na konflikt zbog rizika da će se potrošnja preusmjeriti s luksuznih i neobveznih dobara, kao i zbog smanjenog turističkog prometa", izjavio je analitičar Deutsche Banka Adam Cochrane.

Sektor luksuznih dobara je u škripcu | Bloomberg

Osim rata s Iranom, automobilskom sektoru dodatni je udarac zadao američki predsjednik Donald Trump svojom travanjskom najavom da će uvesti 25-postotne carine na automobile i kamione iz Europske unije ako blok uskoro ne ratificira dugo odgađani trgovinski ugovor. Povrh svega, proizvođači automobila suočavaju se i s kineskom konkurencijom.

Stellantis se suočio s pitanjima investitora o održivosti oporavka poslovanja u SAD-u, dok je Ferrari zabilježio rast dobiti, ali i pad isporuka u prvom tromjesečju jer su bogati kupci s Bliskog istoka odgodili kupnju. Mercedes-Benz očekuje jaču drugu polovicu godine zbog novih modela i snažne potražnje, a BMW stabilnu profitabilnost, dok je Porsche, nakon velikog preokreta i odmaka od električnih vozila, uspio ostvariti solidnu dobit.

Kakve su prognoze?

Projekcije rasta dobiti u Europi visoke su i neprestano se poboljšavaju. Konsenzus predviđa skok od 11 posto u 2026. godini i 10,2 posto u 2027. godini, izvijestio je Bloomberg. To znači da se većina ovogodišnjeg rasta mora dogoditi u iduća tri tromjesečja.

"Naše su brige više usmjerene na drugo, treće i četvrto tromjesečje", rekao je za Bloomberg Roland Kaloyan, voditelj strategije za europske dionice u Societe Generaleu. "Očekivanja su puno veća, iako postoji rizik da će se negativni utjecaj rata na opskrbne lance, troškove energije ili sirovina vjerojatno osjetiti tek kasnije."

Prognoze se razlikuju od sektora do sektora. Za najproblematičnije sektore – dakle luksuzne proizvode, automobilsku industriju i hotele – analitičari su pesimistični. "Bez jasnih znakova skorog preokreta, rizici za europske luksuzne brendove, proizvođače automobila i hotelske tvrtke ostaju pretežno usmjereni prema dolje", ocjenjuju Laurent Douillet i Simbarashe Gumbo iz Bloomberg Intelligencea.

Iako tržišta očekuju relativno brz kraj rata s Iranom, cijene energije će, prema procjenama, ostati visoke zbog štete na naftnim i plinskim postrojenjima u Zaljevu te iranskih zahtjeva za suverenitetom nad Hormuškim tjesnacem. Goldman Sachs, primjerice, procjenjuje da će cijena barela nafte brent do kraja godine ostati na oko 100 dolara.

Slično procjenjuju i analitičari Deutsche Banka, koji su napisali da su se rizici razmjene udaraca između Irana i SAD-a povećali te će trajati "još nešto duže". Zbog toga su analitičari revidirali prognozu rasta dobiti za energetski sektor na 30 posto s prethodnih 20.

U skladu sa srednjoročnim poskupljenjem energenata, analitičari snižavaju prognozu rasta dobiti za nekoliko makroekonomski i energetski osjetljivih sektora, kao što su građevinarstvo, automobilska industrija, turizam i roba široke potrošnje. "Ostajemo pri prognozi rasta dobiti indeksa Stoxx Europe 600 u visini između osam i deset posto. U slučaju veće ponovne eskalacije, rast dobiti mogao bi se čak ponovno prebaciti u negativno područje", dodatno procjenjuju analitičari.