Balansiranje kreativnosti i financija najveći je izazov mladih dizajnera

Da ih morate nabrojati, ne biste se mogli sjetiti svih poznatih dizajnera iz Hrvatske, a kamoli iz cijelog svijeta. Modna industrija izuzetno je konkurentna, dizajnera ima mnogo pa je etablirati svoju poziciju težak zadatak za svakog novog tko pokuša ući na tržište.

Kada je u pitanju hrvatsko tržište, situacija nije ništa jednostavnija. Tim više, mladi dizajneri u Hrvatskoj imaju izazov malog i zatvorenog tržišta, moraju balansirati između vlastite estetike i komercijalnih zahtjeva te istovremeno moraju pronaći publiku koja prepoznaje njihovu jedinstvenost.

No to ne znači da mladih i novih modnih entuzijasta nema. Mnogi imaju i viziju i talent, a do sada su se uspjeli boriti s tržišnim pravilima koja nisu uvijek naklonjena inovativnim ili drugačijim pristupima.

Težak put do publike

Helen Kelen i Vicko Racetin primjeri su toga. Posljednjih se godina probijaju na domaćoj modnoj sceni, a ne skrivaju koliko je industrija puna izazova. Što je u cijeloj priči najteže? Racetin ističe da su izazovi s jedne strane povezani s kreativnim aspektom dizajniranja, a s druge strane s poslovnom stranom industrije.

Za Bloomberg Adriju objašnjava da mladi dizajneri često žele balansirati između svojih osobnih estetskih preferencija i tržišnih zahtjeva, što može biti izuzetno izazovno, posebno jer je tržište još uvijek prilično konzervativno i teško prihvaća rad koji odudara od mainstreama.

Vicko Racetin | Privatna arhiva

"Iako je moguće stvoriti fantastičan proizvod, bez adekvatne promocije i identifikacije s ciljanom grupom, teško je ostvariti prodaju. Publika se mora graditi postepeno jer mnogi mladi brendovi počinju s malim brojem obožavatelja i potencijalnih kupaca", ističe Racetin, koji za svoj stil kaže da proizlazi iz osobnih iskustava i emocija te ističe da želi stvarati odjeću koja se osjeća poput priče – povezujući prošla vremena s modernim svijetom.

Da je dolazak do publike izazovan, slaže se i Helen. "Mladi brendovi moraju pronaći način kako se izdvojiti i stvoriti svoju publiku u konkurenciji velikih brendova i masovne mode", za Bloomberg Adriju kaže dizajnerica koja u svojoj odjeći spaja techno i rave kulturu s upcycling pristupom.

Pretvaranje dizajna u novac

No problemi ne staju samo na pitanju publike. Iako bi, prema Statisti, prihodi na tržištu mode ove godine trebali dosegnuti 881 milijarde dolara, financijski aspekt je za mlade dizajnere poseban izazov.

Svatko od njih bori se s time kako preoblikovati kreativni rad u komercijalni proizvod, odnosno, kako kaže Racetin, kako dizajn pretvoriti u nešto što će ljudi biti spremni platiti?

Upravo zato Helen financijsku održivost smatra najvećim izazovom. Razloga za to je više, no uglavnom se sve vraća na činjenicu da je hrvatsko tržište malo, velik dio kolača uzimaju veliki brendovi brze mode, a kako kaže Helen, ulaganje u materijale, proizvodnju i promociju je skupo.

Helen Kelen | Privatna arhiva

"Osim toga, nedostatak proizvodnih kapaciteta i logističkih rješenja unutar Hrvatske otežavaju skaliranje brenda", dodaje.

Važna uloga društvenih mreža

Zbog svega, Helen ističe da su društvene mreže postale važan alat za prezentaciju brenda, iako priznaje da u posljednje vrijeme na njima nije toliko aktivna koliko bih možda trebala biti.

"Smatram da je važno biti prisutan, ali vođenje PR-a uz samostalan rad na dizajnu i šivanju oduzima puno vremena", dodaje.

I Racetin smatra da su mreže danas ključne za dosezanje publike, pogotovo jer mladi dizajneri nemaju veliki budžet za tradicionalnu reklamu.

"Ove platforme omogućuju dizajnerima da direktno komuniciraju s potencijalnim kupcima, izgrade zajednicu i stvore osobnu povezanost s pratiteljima. Za mene osobno, društvene mreže su više od marketinškog alata - one su način za usmjeravanje i oblikovanje brenda, ali i stvaranje osobne priče koja rezonira s publikom", objašnjava.

Također, važan segment je i to da omogućuju dizajnerima da pokrenu online trgovine i direktno prodaju proizvode bez posrednika, kaže Racetin, a to predstavlja veliku prednost u odnosu na tradicionalni maloprodajni model.

"Mnogi mladi brendovi uspijevaju postići značajan uspjeh upravo zahvaljujući društvenim mrežama jer omogućuju brzu promociju i bolju interakciju s krajnjim potrošačima", dodaje.

Racetin ističe da želi stvarati odjeću koja se osjeća poput priče | Privatna arhiva

Zašto je teško organizirati reviju?

A dok društvene mreže preuzimaju sve veću ulogu, modne revije su sve veći zalogaj. Iako revije jesu jedan od najatraktivnijih načina na koji se predstavljaju dizajneri, predstavljanje na modnoj pisti je skup iskorak koji mladi dizajneri teško mogu samostalno ostvariti.

"Organiziranje vlastite revije predstavlja veliki logistički i financijski izazov, posebice za mlade dizajnere koji možda još nemaju dovoljno iskustva u event managementu ili poslovnim povezivanjima", kaže Racetin.

Naime, revije su kompleksni događaji za koje je potrebno osigurati prostor, modele, produkciju i styling, "a sve to može biti teško kada iza brenda stoji samo jedna osoba ili mali tim", objašnjava Kelen.

Postoji li u cijeloj priči rješenje? Da. I to ono koje je potpuno uobičajeno u svijetu, a to su skupne revije, modni događaji, tjedni mode… upravo su neki od tih događaja izrodili neke poznate svjetske dizajnere. Iako je njih u Hrvatskoj malo, Helen i Racetin u njima vide brojne mogućnosti. Primjerice, oni su svoje kolekcije imali prilike predstaviti na ovogodišnjem Bipa FASHION.HR-u, a navode da je najveći značaj takvih događanja to što dizajnerima daju platformu i infrastrukturu za prezentaciju kolekcija, što im znatno olakšava posao.

Prihodi na tržištu mode bi ove godine trebali dosegnuti 881 milijarde dolara | Depositphotos

"Modna događanja poput tjedana mode i drugih grupnih izložbi za mlade dizajnere postaju neprocjenjivo važna jer im omogućuju da budu prepoznati, predstave svoj rad širem krugu ljudi i povežu se s drugim profesionalcima u industriji", kaže Racetin.

Borba s velikim lancima

Čeka li male dizajnere, ali i cijelu industriju još izazova? Vrlo izgledno je da – da. Prema predviđanjima McKinseya, cijelu modnu industriju očekuje posebno burna i neizvjesna godina jer je došlo do usporavanja. Najveći razlog za toga su visoke cijene i pritisci na budžete ljudi, a upravo se iz te perspektive malim dizajnerima teško boriti s lancima brze mode i raznim aplikacijama koji nude niske cijene i brojna sniženja.

I Helen ističe da mali brendovi, posebno u zemlji poput Hrvatske, teško mogu konkurirati velikim lancima brze mode, no smatra i da to zapravo više i nije usporedivo.

"Brza moda dominira tržištem jer je široko dostupna i cjenovno pristupačna, dok su ručna izrada i dizajn puno skuplji procesi koji zahtijevaju drugačiji pristup. Kupovna moć opada, a s porastom inflacije odjeća je često postala jeftinija od osnovnih životnih namirnica. U tom kontekstu, dizajnerski komadi su luksuz koji si ne može svatko priuštiti, ali zato su i namijenjeni onima koji prepoznaju vrijednost ručnog rada, unikatnog dizajna, kvalitete i održivosti", ističe.

Helen u svojoj odjeći spaja techno i rave kulturu s upcycling pristupom | Privatna arhiva

Racetin tome dodaje i rastući interes za održivost i etički proizvedenu odjeću zbog čega potrošači sve više cijene individualnost i autentičnost, pa se slaže da se prostor za male dizajnere širi.

"Iako tržište može biti vrlo izazovno, smatram da uspjeh nije nužno mjeren brojkama ili masovnom proizvodnjom, već sposobnošću da stvorimo nešto što odražava našu osobnu kreativnost i vrijednosti. Za mene, uspjeh trenutno znači imati barem jednog kupca koji prepozna vrijednost mojih proizvoda, iako to još uvijek nije dovoljno da bih mogao u potpunosti živjeti od dizajniranja. Ipak, razvoj i rast brenda često zahtijevaju paralelne projekte i dodatne izvore prihoda dok se ne postigne stabilnost. Na kraju, vjerujem da uz stalno usavršavanje, prilagodbu tržišnim trendovima i autentičnost, manji brendovi mogu naći svoj put i uspješno konkurirati velikim igračima", zaključuje Racetin.