Kako su zračne luke postale najbolje čuvana tajna za kupnju rijetkih i jeftinijih luksuznih brendova

Mayank Bhatter bio je u potrazi za maxi flap torbom iz prve kolekcije dizajnera Matthieua Blazyja za Chanel – vrlo teško dostupnim blagom koje je debitiralo u ožujku. Butici su primili male količine tih torbi, a ljubitelji mode doslovno su se borili za njih.

Bhatter se slučajno zatekao u Parizu tijekom lansiranja, ali dok je saznao za to na društvenim mrežama, znao je da je vjerojatno prekasno za kupnju u samom gradu. Uputio se prema Zračnoj luci Charles de Gaulle kako bi započeo svoj put kući za Los Angeles, gdje radi kao glumac i direktor glumačke agencije.

Dok je bio tamo, otišao je u Chanelov dućan u Terminalu 2E, Hala K, i porazgovarao s dvoje prodajnih asistenata te otišao s njihovim brojevima telefona. Rekli su mu: "Samo nam pošaljite poruku s točnim opisom onoga što želite i dajte nam informacije o svom letu sljedeći put kad budete ovdje. Čim imamo podatke o letu, možemo vam rezervirati artikl, poslati poveznicu za plaćanje i sve će vas čekati."

 

 

Bhatter je elitni kupac u zračnim lukama. Možda ga znate kao @mayankbhatter na TikToku, gdje snima videozapise kupovine i otpakiravanja proizvoda te živi po krilatici "nikad ne preskači" – misleći pritom na to da nikada ne treba preskočiti luksuzni butik u zračnoj luci. Nikad ne znate što vas tamo može dočekati.

Ovi jarko osvijetljeni emporiji smješteni blizu Starbucksa često mogu izgledati potpuno prazni, bez ijednog kupca. No Bhatter je u zračnim lukama kupio toliko vrhunskih Hermès torbi da zna kako izgled može varati.

Samo pariške zračne luke prošle su godine ostvarile 1,7 milijardi dolara prihoda od maloprodaje, pri čemu su putnici trošili u prosjeku 37 dolara po osobi – što je više nego dvostruko od globalnog prosjeka koji iznosi oko 15,50 dolara. Zahvaljujući maloj površini i stalnom protoku putnika, luksuzni butici mogu ostvariti izvanrednu prodaju po kvadratnom metru.

Širom svijeta, bescarinski mini trgovački centri i butici, u rasponu od Brooks Brothersa do Tumija i Louis Vuittona, privlače zarobljenu publiku potrepštinama i ekstravagancijom. Mame nas da kupujemo te torbe, kozmetičke proizvode i odjeću iz potrebe, nadahnuća – ili čiste dosade. Ako robu odmah iznosite iz zemlje (ili, ako ste u Europskoj uniji, izvan Unije), artikli ne podliježu lokalnim uvoznim pristojbama, porezu na promet ili porezu na dodanu vrijednost. Otuda i izraz duty-free (bescarinski).

To znači da je često uključen i popust – ako znate gdje tražiti.

Promjena krajolika u zračnim lukama

Promet kroz globalne zračne luke vratio se na razine prije pandemije 2024. godine. Prosječni putnik sada provodi oko 80 minuta između prolaska sigurnosne provjere i ukrcaja u zrakoplov, prema podacima udruženja Airports Council International. Taj broj samo raste jer nervozni letači stižu ranije kako bi se osigurali od kašnjenja, redova na osiguranju i operativnih poremećaja koji su postali uobičajeni nakon pandemije.

Istraživanje je pokazalo da povećanje vremena zadržavanja putnika za 10 posto može potaknuti povećanje prihoda od maloprodaje u zračnim lukama za oko pet posto po putniku. To je ono što potiče zračne luke da terminale pretvore u vlastite destinacije.

Zrakoplovne tvrtke i operateri zračnih luka uložili su golem novac u veće lože, restorane koje vode renomirani kuhari i luksuzne prodajne prostore dok se natječu za veći udio u potrošnji putnika prije polijetanja. To je osobito slučaj u Sjevernoj Americi, gdje potrošnja po putniku zaostaje za Azijom i Europom. Nadaju se da će jednog dana putnici s oduševljenjem govoriti o kupovini u američkim zračnim lukama kao što to čine o singapurskom Changiju, amsterdamskom Schipholu i Međunarodnoj zračnoj luci Hong Kong.

Njihovi partneri u tom pothvatu tiha su skupina masovnih maloprodajnih mreža. Većina trgovina u zračnim lukama na kojima vidite nazive brendova (poput Swarovskog, Montblanca, Guccija) zapravo nisu pod izravnim upravljanjem tih brendova. One su u vlasništvu i pod upravom skupine specijaliziranih trgovaca koji proučavaju ponašanje potrošača i, uz pomoć dužnosnika zračnih luka i zrakoplovnih tvrtki, odlučuju o ponudi koja je ispravna za svaki terminal. Među najvećim tvrtkama je Avolta sa sjedištem u Švicarskoj, koja posjeduje više od 5000 prodajnih mjesta diljem svijeta, uključujući luksuzne trgovine, restorane i trgovine mješovitom robom. Također posjeduje duty-free prodavaonice, one prostrane trgovine s proizvodima u rasponu od žestokih pića do mirisa i specijalizirane hrane. Lagardère Travel Retail ima 4900 trgovina i restorana u zračnim lukama, željezničkim kolodvorima i drugim lokacijama u više od 50 zemalja.

Za ove trgovce to je složeno razdoblje: Avolta je bila u djelomičnom vlasništvu luksuznog konglomerata Richemont, koji je nedavno prodao svoj udio od pet posto. Rat na Bliskom istoku utjecao je na potrošnju, budući da se putovanja u unosno zaljevsko tržište i izvan njega smanjuju, neke trgovine su zatvorene, a putnici su i dalje oprezni. A kada je riječ o specifično luksuznoj kupovini, modni divovi LVMH i Kering doživjeli su dvogodišnji pad prodaje nakon postpandemijskog buma osvetničke kupovine (revenge shopping).

No Avolta, koja nudi maloprodajne opcije u svim cjenovnim razredima, ostvarila je pozitivan rast u 12 uzastopnih tromjesečja, a prihod je u 2025. porastao za 5,5 posto. Lagardère je zabilježio rast od 4,6 posto, dosegnuvši prihod od gotovo 11 milijardi dolara. Obje tvrtke zabilježile su rast veći od 4,5 posto u prvom tromjesečju 2026. godine unatoč ratu.

"Uvijek postoje vanjski pritisci koji utječu na putnike i šire gospodarstvo, a mi ostajemo usredotočeni na ono što možemo kontrolirati", kaže Gregg Paradies, glavni izvršni direktor Paradies Lagardèrea, sjevernoameričke podružnice ove grupacije. Dodaje: "Neki putnici dolaze s određenom potrebom, osobito u kategorijama kao što su prtljaga, moda, elektronika ili kozmetika. Drugi razgledavaju jer imaju vremena i žele se počastiti ili kupiti dar. Ključ je učiniti to iskustvo jednostavnim. Kupac možda ima samo kratko vrijeme pa trgovina mora biti privlačna i jednostavna za kupovinu."

Strategija super-kupaca

Kao potpredsjednik i izvršni producent marketinške agencije Publicis Production, Steven Kostyo često putuje zbog snimanja. Zbog toga se dobro razumije u kupovinu u zračnim lukama.

"Uvijek kupujem kolonjsku vodu ako presjedam u Dubaiju jer je tamo nekoliko stotina dolara jeftinija", kaže. "Nabavio sam Pradine torbe i dodatke u Hong Kongu jer su cijene bile sjajne." Dok je u zračnim lukama, Kostyo kaže: "Obično biram luksuzne brendove jer su troškovi često povoljniji i postoje porezne olakšice."

Potraga za dobrom prigodom ili kupnjom bez poreza dugo je pokretala uspjeh duty-free trgovina – tih utočišta nakon sigurnosne provjere u kojima mali, lako prenosivi luksuzni predmeti poput mirisa i kozmetike čine više od 50 posto prodaje. U 2025. godini, prije rata, Dubai Duty Free izvijestio je o svojoj najuspješnijoj godini u povijesti, zabilježivši više od 2,4 milijarde dolara prihoda, s parfemima kao vodećom kategorijom. Parfemi i kozmetika općenito čine najveći segment luksuzne maloprodaje na putovanjima.

No pronalazak jeftinijih artikala više nije tako jednostavan kao nekad. Luksuzni brendovi u posljednje vrijeme nastoje bolje ujednačiti distribuciju cijena među tržištima s različitim valutama – što je zahtjevan zadatak kada se one stalno mijenjaju. "Amerikanci su često odlazili u Europu jer je postojala velika razlika, od 25 posto do 40 posto u cijeni", kaže Bhatter.

U Francuskoj luksuzni predmeti i dalje obično koštaju manje nego isti artikli u SAD-u. Dodajte tome i povrat poreza i doista možete pronaći pravi popust u Hermèsu, Goyardu ili Louis Vuittonu, kaže Bhatter. Američke carine od 15 posto na robu iz EU-a znače da biste se mogli suočiti s plaćanjem carine kada prijavite svoju kupnju po povratku kući, iako je sve ispod 800 dolara izuzeto od američkih carina.

Zašto kupujemo kada putujemo

Putovanja zrakoplovom često se dijele na dvije ključne vrste: putovanja koja grade navike i putovanja koja grade uspomene. Poslovna putovanja uvode vas u rutinu. Znate što vas veseli i koje problematične točke trebate izbjeći. Ova vrsta putnika brzo nauči gdje pronaći dobre ponude i sjajna otkrića.

Super-kupci u zračnim lukama vole njuškati za regionalnim specijalitetima, a trgovci u zračnim lukama to dobro znaju. Trgovine u Helsinkiju nude pregršt dizajnerskih poslastica: tkanine iz Marimekka, stakleno posuđe iz Iittale, dekoracije Georga Jensena. Istanbul ima pristupačne i ukusne ručno rađene kožne proizvode. "Lokalni identitet je važan", kaže Paradies, koji je nedavno otvorio tri objekta fokusirana na Atlantu u zračnoj luci Hartsfield-Jackson, jer, sve više, "putnici žele više od same transakcije. Žele osjećaj mjesta na kojem se nalaze, čak i ako imaju samo nekoliko minuta prije leta."

Za one koji su na putovanjima s ciljem stvaranja cjeloživotnih uspomena, luksuzni predmet služi više kao suvenir. Urednik nakita i stilist Will Kahn pronašao je u milanskoj zračnoj luci šešir brenda Borsalino koji se može smotati, pa ga je lako ubaciti u prtljagu. On i njegov prijatelj kupili su svaki po jedan i nose ih na zajedničkim putovanjima.

Zračne luke postale su posebno privlačne za luksuzne trgovce jer su putnici spremni trošiti i prije nego što se ukrcaju, prema Jeroenu van Nistelrooiju, direktoru komercijalnog razvoja za JFKIAT, privatnog operatera Terminala 4 Zračne luke John F. Kennedy, koji je najprometniji – i vjerojatno najotmjeniji – dio tog njujorškog čvorišta.

"Uskočite u avion, letite na drugi kraj zemlje, u zraku ste. Stoga ljudi stižu u zračnu luku s razmišljanjem: 'Ovo je moje vrijeme'", kaže van Nistelrooij. "'Zaslužio sam to. Želim potrošiti novac ovdje.'"

Osjećaj hitnosti

Maloprodaja na putovanjima također se uvelike oslanja na ekskluzive i ograničene proizvode dostupne samo u zračnim lukama, stvarajući dodatni osjećaj pravovremenosti i otkrića. Ta je strategija osobito moćna u New Yorku, gdje je potrošnja na luksuz ionako visoka. Američko tržište luksuza iznosi oko 90 milijardi dolara godišnje, a New York sudjeluje s gotovo 30 posto u toj potrošnji, prema istraživanju Bain-Altagamma Luxury Studyja iz 2023. Ponuda trgovina na Terminalu 4 osmišljena je upravo s tim kupcem na umu, od vrhunskih modnih butika do vrhunskih restorana.

Ambicije JFK-a nadilaze tradicionalnu maloprodaju u zračnim lukama. Kao dio preuređenja Terminala 4, operateri ulažu u vrhunsku infrastrukturu kako bi privukli luksuzne brendove da izravno vode vlastite butike, umjesto da se oslanjaju na vanjske koncesionare. Taj je model dokazan na globalnoj razini, ali je relativno nov u američkim zračnim lukama. Cilj je stvoriti trgovačko okruženje koje više nalikuje Petoj aveniji nego običnom trgovačkom centru.

"Ne gradimo te trgovine samo zato što mislimo da su lijepe", kaže van Nistelrooij. "Imamo određenog putnika u terminalu s određenim profilom."

A nedostatak gužve u tim trgovinama? Bhatter to vidi kao veliku prednost.

"Govorim ljudima da nikada ne preskaču trgovine u zračnim lukama jer se ljudi uopće ne sjete otići tamo", kaže. "Ali te trgovine dobivaju stvari za koje nitko ni ne zna da su tamo. Cool stvari, ograničene, jedinstvene stvari. Uspio sam nabaviti Hermèsovu ogrlicu Farandole na Charlesu de Gaulleu, a u trgovini blizu mog doma postoji lista čekanja od dvije godine za nju", dodaje. "Kad sam je donio kući, ljudi su me pitali: 'Vau, kako si uopće došao do ovoga?'"