Bogatstvo nije slučajnost: kako uspjeti unatoč okolnostima?

Postoji jedan podžanr poslovne literature koji se vjerojatno dobro prodaje, ali ga se često ne shvaća dovoljno ozbiljno: knjige koje tvrde da je bogatstvo vještina, a ne slučajnost. Brian Tracy desetljećima je jedan od njegovih najistaknutijih zagovornika. S 82 godine i dalje je predsjednik i glavni izvršni direktor tvrtke Brian Tracy International sa sjedištem u Solana Beachu u Kaliforniji. Svoje je ideje prenio u više od 80 knjiga, održao više od 5000 predavanja u 107 zemalja te se obratio publici od više od pet milijuna ljudi. To je dovoljno da se njegov utjecaj ne može zanemariti, osobito kada se uzme u obzir da je svoj put u rodnoj Kanadi započeo gotovo bez ikakvih izgleda za uspjeh. Napustio je srednju školu, radio fizičke poslove, zatim se zaposlio kao prodavač, a 1984. godine osnovao je vlastitu tvrtku. Bogatstvo svakako nije naslijedio, a danas se njegova neto imovina procjenjuje na oko 15 milijuna dolara.

Njegova knjiga "Obogatite se na vlastiti način" (Getting Rich Your Own Way) počinje ondje gdje većina knjiga o novcu završava – u glavi. Tracy piše: "Polazišna točka svakog bogatstva jest razvijanje svijesti o blagostanju. Morate vjerovati da možete postati bogati."

Na prvi pogled to zvuči kao još jedna inačica popularne psihologije koju smo već čuli u raznim oblicima. No takav pristup nije bez temelja. Investitori donose odluke na temelju očekivanja o budućnosti, poduzetnici pokreću poslove jer vjeruju u mogućnost uspjeha, a ljudi koji razviju uvjerenje da postoje prilike za napredak često ih lakše prepoznaju kada se pojave.

Ne radi se o tome da misli čudesno privlače novac, nego o tome da usmjerena pažnja mijenja ono što primjećujemo. Ne vidimo više prilika zato što ih objektivno ima više, nego zato što smo naučili tražiti ih.

Nije svakom život otvorio vrata lifta niti postavio crveni tepih. Ali okolnosti nisu jedina stvar koja određuje dokle možemo stići, smatra autor knjige | Depositphotos

 

Ljepljivi podovi i stropovi

No prvo pravilo s kojim Tracy započinje knjigu nije bez izazova. I sam autor priznaje da je osobi koja nije odrasla u okruženju u kojem je barem jedna osoba bila bogata ili financijski stabilna teško uopće zamisliti kako izgleda život u obilju. Naš svakodnevni kontekst snažno utječe na način na koji razmišljamo o novcu, riziku i uspjehu.

To znači da potencijal za financijski napredak nije samo pitanje osobnog uvjerenja, nego i nasljeđa, obrazovanja, pristupa informacijama i sustava koji neke početne pozicije nagrađuje više od drugih. Ljudi često ne oskudijevaju u ambiciji, već u znanju, mreži kontakata i pristupu prilikama koje bi ih naučile kako novac funkcionira.

Istraživanja o bogatstvu pokazuju da mnogi uspješni ljudi dolaze iz sredina koje su imale barem dio potrebne infrastrukture – kapital, veze, obrazovanje ili, primjerice, sigurnost koja im je omogućila preuzimanje rizika.

U prilog toj tvrdnji govore i podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz opsežnog izvješća A Broken Social Elevator? ("Pokvareno društveno dizalo?"), koje se bavi međugeneracijskom društvenom mobilnošću.

Statistike pokazuju da su u prosjeku potrebne četiri do pet generacija potomaka jedne siromašne obitelji kako bi dosegnuli prosječnu razinu prihoda. "Iako dvije trećine ljudi čiji roditelji imaju niska primanja uspije prijeći u višu prihodovnu skupinu, kod gotovo polovice njih taj je napredak ograničen samo na susjednu prihodovnu kategoriju. Kao rezultat toga, u prosječnoj zemlji OECD-a bilo bi potrebno oko četiri do pet generacija da djeca iz donjih deset posto prema prihodima dosegnu razinu prosječnih primanja."

OECD-ova studija taj fenomen opisuje metaforama "ljepljivih podova" i "ljepljivih stropova". "Podovi" predstavljaju prepreke koje ljude rođeni u obiteljima sa skromnim prihodima zadržavaju pri dnu društvene ljestvice i otežavaju im napredovanje, dok "stropovi" opisuju način na koji se prednosti bogatijih obitelji prenose s generacije na generaciju i zadržavaju ih na vrhu. Posljedica je sve sporija društvena mobilnost i sve manja vjerojatnost da mjesto rođenja prestane određivati životne prilike pojedinca.

Tracy ne niječe postojanje tih ograničenja, ali polazi od pretpostavke da pojedinac ipak može utjecati na svoj financijski put. "Ljudi mogu promijeniti svoju financijsku sudbinu kroz obrazovanje, disciplinu, poduzetništvo i razvoj tržišno vrijednih vještina."

Drugim riječima, vaše podrijetlo određuje odakle krećete, ali ne mora odrediti gdje ćete završiti. U tom bi se kontekstu moglo reći da Tracy društveno dizalo ne smatra pokvarenim, nego usporenim, a njegova knjiga nudi svojevrsni priručnik za one koji žele naučiti kako ga iskoristiti. Evo nekih od njegovih savjeta.

 

Zlatni ključ bogatstva je stvaranje vrijednosti

"Što više vrijednosti dodate svom radu, to ćete biti bolje plaćeni. Što više vrijednosti dodate svom životu, to ćete više iz njega dobiti", tvrdi Tracy.

Polazi od onoga što smatra jedinim poštenim izvorom bogatstva: služiti drugima bolje nego što to čine ostali. Njegova omiljena provokativna misao glasi: nitko vam ne duguje prihod; prihod je račun koji drugi ljudi dobrovoljno plaćaju za rješenje svog problema.

U praksi to znači postaviti si pitanje: za što me točno plaćaju i kako to mogu raditi osjetno bolje? Tržište nagrađuje razliku, a ne prosjek.

Konkretan korak koji autor preporučuje jest da svake godine prepoznate jednu vještinu čije bi usavršavanje najviše povećalo vaš prihod te je razvijete do razine na kojoj će vas ljudi tražiti po imenu, a ne po radnoj funkciji. Tracy to naziva "ključnom ograničavajućom vještinom" – onom jednom stvari koja vas najviše sputava. Većina ljudi točno zna, ili barem intuitivno naslućuje, koja je to vještina, ali je izbjegava jer joj je neugodna. Upravo zato ona predstavlja najveće ograničenje.

Drugi sloj ovog pravila manje je očit: vrijednost mora biti vidljiva. Tracy smatra da su mnogi sposobni ljudi slabo plaćeni jednostavno zato što nitko ne zna što rade, odnosno što mogu ponuditi.

Put prema životu u obilju počinje načinom razmišljanja, gradi se navikama, a ubrzava razvojem vještina. | Depositphotos

Navike su najmoćnija infrastruktura

"Vaš život postaje bolji tek kada vi postanete bolji. A jedini način da postanete bolji jest rad na sebi." Tracy bogatstvo promatra kao rezultat postupaka koji se redovitim ponavljanjem pretvaraju u navike. Neki od njegovih najpoznatijih alata su:

Pravilo trojke. U svakom poslu postoje tri aktivnosti koje stvaraju oko devedeset posto vrijednosti koju donosite. Napravite popis svega što radite, označite te tri stavke i organizirajte dan oko njih. Sve ostalo delegirajte, odgodite ili ukinite. Ideja je da većina ljudi rasipa energiju na previše stvari, dok uspješni ljudi usmjeravaju napor na ono što ima najveći učinak. U osobnoj produktivnosti ovaj se princip koristi kao podsjetnik da nije najvažnije raditi više, nego prepoznati ono što ima najveći utjecaj i tome posvetiti najviše vremena.

Tracy je ovdje blizak Paretoovu principu, koji je početkom 20. stoljeća razvio talijanski matematičar i ekonomist Vilfredo Pareto. On je primijetio da je u Italiji oko 80 posto zemlje bilo u vlasništvu 20 posto stanovništva, a kasnije je taj princip proširen na različita područja života i poslovanja.

Bit principa jest da mali broj uzroka često proizvodi najveći dio rezultata. U praksi se često izražava kao omjer 80/20: oko 20 posto aktivnosti, klijenata, proizvoda ili odluka može donijeti oko 80 posto ukupnih učinaka.

U poslovanju to znači da mali broj kupaca često generira najveći dio prihoda, mali broj proizvoda donosi najveću zaradu, a mali broj aktivnosti stvara najveću vrijednost.

Pojedi tu žabu. Najteži i najvažniji zadatak treba obaviti prvi, ujutro, prije pregledavanja poruka. Dan u kojem je najteža stvar završena do deset sati dan je koji se teško može pokvariti. Tracy je ovom pravilu posvetio cijelu knjigu istog naslova, u kojoj nudi 21 pravilo za prevladavanje odgađanja i povećanje učinkovitosti.

"'Pojedite' svoju žabu odmah, a ako ih imate dvije ili više – 'pojedite' prvo onu ružniju!", poručuje autor.

 

U feng shuiju žaba ima posebno značenje i jedan je od najpoznatijih simbola povezanih s bogatstvom i privlačenjem blagostanja. Upravo je ona bila inspiracija umjetnicima Manon Cezaro i Alexis Jamet da kreiraju razigrane umjetničke instalacije za izloge robne kuće "Selfridges" u Londonu. | Bloomberg Adria

Prvo plati sebi

Deset do dvadeset posto svakog prihoda treba odvojiti prije nego što se plati bilo što drugo. Uz to ide i njegovo pravilo kontrole troškova: odgodite svaku veću kupnju za trideset dana i provjerite koliko će ih preživjeti taj rok.

Važan dodatak kada je riječ o ulaganju u sebe: sat vremena čitanja dnevno u vlastitom području stručnosti s vremenom vas može učiniti jednom od najbolje informiranih osoba u toj oblasti. To je najpristupačnija poluga koja postoji, napominje Tracy i u mnogim svojim predavanjima dostupnima na internetu.

Prodaja je vrhunska vještina

Tracy tvrdi da je prodaja najprimjenjivija vještina koja postoji. Ne prodajete samo proizvod, nego i ideju timu, sebe na razgovoru za posao, projekt nadređenom, uslugu klijentu ili plan obitelji. On smatra da osoba koja zna objasniti vrijednost i zatražiti odluku rijetko ostaje bez prihoda.

Njegove upute djeluju gotovo kao zanat: postavljajte pitanja umjesto da govorite, slušajte dok ne razumijete tuđi problem bolje nego što ga sam sugovornik može formulirati, a zatim ponudite rješenje jezikom interesa druge strane. Naučite se s prigovorima nositi mirno i konstruktivno.

I najvažnije – zatražite odluku, bilo da je riječ o prodaji, napredovanju ili postizanju dogovora. Tracy tvrdi da velik broj poslova propada ne zbog cijene, nego zato što nitko nije zatražio konačnu odluku.

Kako biste ovladali ovim područjem, Tracy naglašava i važnost ugleda, koji je jedini kapital koji se gradi desetljećima, a može se izgubiti jednim potezom. Savjetuje da definirate misiju ili životni moto: jednu rečenicu o tome kome služite i na koji način, a zatim svaku odluku mjerite prema tome. Novac koji dolazi iz jasne misije ima tendenciju ostati; onaj koji dolazi prečacem obično odlazi istim putem kojim je i došao, smatra autor.

Ako je bogatstvo mjera vrijednosti koju ste dodali drugima, onda je povjerenje temeljni preduvjet za njegovo stvaranje.

Kako koristiti poluge?

Iako će put prema bogatstvu na vlastiti način biti različit za svakog pojedinca, principi koji ga usmjeravaju univerzalni su, smatra Brian Tracy. | Depositphotos

Ali nitko ne uspijeva potpuno sam. I upravo je to dobra i loša vijest, ovisno o tome kako na nju gledamo. Dobra, jer najveći rezultati nastaju kroz suradnju, povjerenje i sposobnost povezivanja s drugim ljudima. Loša, jer način na koji koristimo tuđe vrijeme, novac, znanje i energiju određuje ne samo koliko ćemo brzo napredovati, nego i kakav trag ostavljamo iza sebe.

Tracy zato cijelo poglavlje posvećuje konceptu poluge – sposobnosti da svoje rezultate umnožimo koristeći resurse koji nisu samo naši. On razlikuje nekoliko vrsta poluga: tuđi novac, tuđe vrijeme, tuđe ideje i rad. Prema njemu, uspješni ljudi ne pokušavaju sve napraviti sami, nego grade sustave, timove i partnerstva koja im omogućuju da postignu više nego što bi mogli individualnim naporom.

Međutim, poluga sama po sebi nije ni dobra ni loša – ona samo pojačava način na koji je koristimo. U rukama osobe koja gradi povjerenje i stvara vrijednost može biti alat za zajednički rast. U rukama nekoga tko traži samo osobnu korist može postati sredstvo iskorištavanja drugih. Zato Tracy naglašava etičku dimenziju: delegirati ne znači prebaciti teret na druge, nego osloboditi vrijeme kako bi svatko radio ono u čemu je najbolji.

Njegovi su primjeri praktični: delegirajte zadatke manje vrijednosti kako biste se usredotočili na ono što donosi najveći rezultat; gradite partnerstva s ljudima čije vještine nadopunjuju vaše; koristite tehnologiju za učinkovitiji rad; tražite načine kako s manje resursa stvoriti veću vrijednost. Dakle, pitanje nije koristimo li poluge, nego kako ih koristimo: "rastemo" li zajedno s ljudima oko sebe ili samo na njihov račun?

Radite ono što volite

Ovo zasigurno nije nova ideja, ali autorov pristup je precizan i primjenjiv. Cilj je pronaći točan presjek između onoga u čemu ste dobri, onoga što volite raditi i onoga za što je tržište spremno platiti.

Prema Tracyju, upravo se ondje nalazi put prema pravom bogatstvu – koje ne podrazumijeva samo financijsko obilje, nego i osobno zadovoljstvo. Evo koraka:

• Napravite popis svega što volite radititi, čak i ako trenutno ne vjerujete da od toga možete zaraditi.
• Prepoznajte svoje jedinstvene talente i ono što radite bolje od drugih.
• Istražite kako svoju strast možete pretvoriti u profitabilan posao ili karijeru.
• Pronađite načine da više onoga što volite uključite u svoj sadašnji posao.
• Nemojte se bojati promjene ako ona vodi prema poslu koji vas zaista ispunjava.

 

Ikigai je japanski koncept koji označava "razlog zbog kojeg ustajemo ujutro" – spoj onoga što volimo, onoga u čemu smo dobri, onoga što je potrebno svijetu i onoga za što možemo biti plaćeni. Japanska psihijatrica Mieko Kamiya posebno je popularizirala ovaj tradicionalni pojam u knjizi "On the Meaning of Life" (1966.), u kojoj je pisala o ikigaiju kao osjećaju svrhe, unutarnje vrijednosti i razloga za život. | Depositphotos

Put do bogatstva je maraton, a ne sprint, a Tracyjeva knjiga nudi svojevrsni plan treninga: počinje načinom razmišljanja, gradi se kroz navike, a ubrzava razvojem vještina.

Iako u nekim dijelovima može djelovati kao svojevrsna teologija uspjeha – sustav vjerovanja i načela koji, poput svake teologije, najbolje funkcionira za one koji su već "unutar hrama", odnosno zgrade – ovo djelo ostaje koristan podsjetnik da postoji gumb za dizalo. Ako ste već u zgradi, zašto biste išli pješice?