Vikend esej: Washington se kladi na veoma američku verziju digitalnih dolara

Dolar je prebrodio brojne najave svoga kraha: kraj vezanosti za zlato, uspon eura, globalnu financijsku krizu nastalu u Americi, uspon Kine i godine povremenih priča o dedolarizaciji. Dolar i dalje ostaje u središtu globalne trgovine, pojavljujući se na jednoj strani u gotovo 90 posto transakcija na valutnom tržištu vrijednom 9,6 bilijuna dolara dnevno. Na drugom mjestu? Euro, s 30 posto. Ipak, svemoćni "zelembać" u ovo je desetljeće ušao djelujući manje nepobjedivo, djelomice zbog pogoršanja fiskalne situacije u SAD-u i sankcija koje je Bidenova administracija uvela Rusiji nakon njezine invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Odgovor Washingtona na budućnost dominacije dolara upečatljiv je. Umjesto da se osloni na digitalnu valutu središnje banke (CBDC) ili da čeka da javne institucije moderniziraju platni promet, odlučio je strateški uložiti u privatne digitalne dolare. GENIUS Act, koji je stupio na snagu u srpnju, stvorio je prvi sveobuhvatni regulatorni okvir u SAD-u za platne stablecoine i dao Ministarstvu financija SAD-a središnju ulogu u pisanju pravila. Zakon "predstavlja priliku koja se pruža jednom u generaciji za proširenje dominacije dolara i utjecaja SAD-a u financijskim inovacijama", napisao je ministar financija Scott Bessent na platformi X dva mjeseca prije nego što je zakon usvojen.

Logika je jednostavna: ako je sljedeća era novca digitalna, SAD mora osigurati da taj digitalni novac i dalje govori s američkim naglaskom. Promatran na taj način, GENIUS Act više je od fintech zakonodavstva. To je industrijska politika za dolar. Prihvaćanjem stablecoina, SAD je napravio proračunatu okladu na infrastrukturu. Jesu li učinili dovoljno da zaštite temelje, drugo je pitanje.

Nova kriptopolitika

Uspon stablecoina – digitalnih tokena koji su obično vezani za dolar i podržani imovinom denominiranom u dolarima – i usvajanje GENIUS Acta predstavljaju značajan zaokret u dugoj debati o kriptu. Godinama se taj sektor uglavnom promatrao kao problem financijske regulacije: svijet spekulacija, hakiranja, bankarstva u sjeni, libertarijanizma i slogana tech-bro kulture. Sada se politika promijenila. Stablecoini se sve više predstavljaju ne kao prijetnja dolaru, već kao njegovo moguće proširenje.

"Vjerujem da stablecoini imaju potencijal održati i proširiti ulogu dolara na međunarodnoj razini", rekao je Christopher Waller, guverner Federalnih rezervi, u govoru u veljači. "Stablecoini američkog dolara mogli bi biti posebno privlačni ljudima u zemljama s visokom inflacijom ili onima koji nemaju lak ili pristupačan pristup gotovinskim dolarima ili bankarskim uslugama."

Argument za ovu okladu lako je razumjeti. Slanje novca i dalje je muka. Međunarodna plaćanja ostaju skupa, spora i netransparentna. Male tvrtke i dalje čekaju da se bankovni transferi realiziraju. Gotovinski dolar uživa povjerenje širom svijeta, ali tradicionalna dolarska infrastruktura – tehnologije, procesi i pravila koji kontroliraju tijek dolara između institucija – nije pratila tempo razvoja i često je nezgrapna. Stablecoini obećavaju nešto bliže gotovini prilagođenoj internetu: stalno dostupni, trenutačno prenosivi, programabilni i s minimalnim graničnim ograničenjima.

To pomaže objasniti zašto čak ni neuspjeh projekata poput Libre, Facebookova pokušaja iz 2019. da stvori globalnu digitalnu valutu, nije uništio ovu kategoriju. Libra je propala zato što je deficit povjerenja bio prevelik za novi, privatno dizajnirani globalni monetarni sustav podržan od strane tehnološkog giganta. Ali ideja na koju je ukazivala – da platni instrumenti utemeljeni na blockchainu mogu značajno unaprijediti kretanje novca – opstala je. Libra je izgubila, ali stablecoini su preživjeli.

Donald Trump je zakon nazvao "gigantskim korakom prema učvršćivanju američke dominacije u globalnim financijama i kriptotehnologiji".

Najveća opasnost za dolar dolazi iz same Amerike | Depositphotos

Postoje dokazi da je tržište već dovoljno veliko da bude značajno. Opseg transakcija stablecoina dosegnuo je rekordnih 33 bilijuna dolara u 2025. godini, prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Ukupna vrijednost stablecoina mnogo je manja nego što taj broj transakcija sugerira, ali je i dalje značajna: približno između 250 i 300 milijardi dolara do kraja 2025., ovisno o metodologiji. Oko 98 do 99 posto tog tržišta denominirano je u dolarima. Bessent je prošle godine procijenio da bi tržište moglo dosegnuti tri bilijuna dolara u sljedećih nekoliko godina. Drugi analitičari navode brojku od dva bilijuna dolara, iako mnogo ovisi o tome hoće li regulatorni okvir SAD-a omogućiti širu primjenu.

Stablecoini su uglavnom podržani kratkoročnim državnim obveznicama (Treasuries) i sredstvima sličnima gotovini. Izdavatelji stablecoina Circle i Tether postali su iznimno veliki imatelji američkih državnih obveznica, a u nekim slučajevima drže količine usporedive s onima ili veće od onih koje posjeduju pojedine suverene države. To stvara novu klasu strukturnih kupaca američkog državnog duga u trenutku kada su Washingtonu potrebni.

To je jedan od razloga zašto je Trumpova administracija prihvatila stablecoine kao neku vrstu privatnog potpornog stupa za američku fiskalnu arhitekturu: način da se stvori dodatna potražnja za državnim zapisima dok izdavanje duga nastavlja rasti. U suštini, izdavatelji stablecoina postaju novi prijenosni mehanizam između globalne potražnje za digitalnim dolarima i potrebe američke vlade da financira samu sebe. "Ova novootkrivena potražnja mogla bi smanjiti troškove državnog zaduživanja i pomoći u obuzdavanju nacionalnog duga", objavio je Bessent na platformi X.

A zaduživanja neće nedostajati. Očekuje se da će SAD imati godišnje proračunske deficite od oko šest posto bruto domaćeg proizvoda tijekom sljedećeg desetljeća, prema nestranačkom tijelu Congressional Budget Office, dok će omjer duga prema BDP-u dosegnuti 108 posto do 2030. godine. Dvostranački konsenzus potreban da se taj problem uopće počne rješavati više ne postoji. Promatran na taj način, GENIUS Act više je od fintech zakonodavstva. To je pokušaj da se preduhitre nastojanja da se tehnološkim putem zamijeni dominacija dolara.

Takvih je nastojanja mnogo: Kina je slijedila put državne digitalne valute. Europa se više oslanjala na regulaciju, oprez i rasprave o digitalnom euru. SAD je izabrao kapitalističku opciju: postaviti zaštitne ograde, pustiti privatne tvrtke da rastu i koristiti tržišne sile za širenje digitalnih dolara brže nego što bi to mogla javna birokracija.

Kritičari CBDC-a pomogli su raščistiti taj put. U SAD-u je javna sumnjičavost prema CBDC-u snažna i dugotrajna, ukorijenjena u temeljnom otporu prema tome da država bude preblizu novčanicima građana. Stablecoini rješavaju taj problem nepovjerenja stvaranjem tampon-zone između vlade i maloprodajnih plaćanja. Oni omogućuju Washingtonu da oblikuje standarde, a da sam pritom ne postane operater novčanika. To bi SAD-u moglo dati prednost u utrci za digitalna plaćanja.

Dužnosnici u inozemstvu svakako se doimaju kao da tako misle. Europski kreatori politika upozorili su da bi široka uporaba stablecoina vezanih za dolar mogla narušiti monetarni suverenitet i oslabiti financiranje banaka. Radni dokument Europske središnje banke (ECB) ovog mjeseca navodi da bi široko usvajanje stablecoina moglo predstavljati velike rizike za banke eurozone i kontrolu ECB-a nad monetarnom politikom, posebice ako su tokeni vezani za strane valute poput dolara. Međunarodni monetarni fond također je upozorio da bi stablecoini mogli ugroziti tradicionalno kreditiranje, otežati vođenje monetarne politike i izazvati rasprodaju rezervne imovine ukoliko povjerenje bude narušeno.

Jáchymov, toplički grad u rurskom gorju Češke (povijesno Kraljevina Češka / Bohemija), mjesto je gdje je nastala riječ "dolar". Početkom 16. stoljeća, grad (tada poznat kao Sankt Joachimsthal ili Joachimova dolina) počeo je kovati teške, visokokvalitetne srebrne kovanice zvane Joachimsthaleri. S vremenom je naziv skraćen na thaler (ili tolar na češkom), koji se kasnije lingvistički razvio u modernu riječ dolar. | Depositphotos

Pitanje veličine

Postoji i problem razmjera. Zagovornici tržišta stablecoina vrijednog dva bilijuna dolara često miješaju stanje i tokove. Ta bi brojka bila velika za novu financijsku tehnologiju, ali bi i dalje bila mala u usporedbi s golemom količinom dolarske imovine. Forex tržište okreće 9,6 bilijuna dolara dnevno; tržište američkih državnih obveznica (US Treasuries) vrijedi 30 bilijuna dolara; repo tržište oko 13 bilijuna dolara. JPMorgan Chase & Co. tvrdi da bi usvajanje stablecoina moglo dovesti do velikog priljeva sredstava u dolar, ali također napominje da mnogo ovisi o tome predstavlja li rast stablecoina uistinu novu inozemnu potražnju ili samo preraspodjelu postojećih dolarskih sredstava iz bankovnih depozita i novčanih fondova. Ako je uglavnom riječ o rotaciji, učinak na dolar manji je nego što entuzijasti sugeriraju.

"Čak i uz pretpostavku vrlo brzog rasta, stablecoini bi generirali tek dovoljno nove potražnje za američkim državnim obveznicama da apsorbiraju do jedne trećine novog federalnog zaduživanja u sljedećem desetljeću", kaže Stephen Jen iz tvrtke Eurizon SLJ Capital Ltd.

Zbog toga je najsnažnija verzija optimističnog argumenta uža. Stablecoini sami po sebi neće spasiti dolar. Umjesto toga, mogu modernizirati jedan kanal kroz koji dolar već ostvaruje svoju moć, čineći valutu lakšom za korištenje na internetskoj razini. Mogu produbiti neformalnu dolarizaciju na tržištima u razvoju, gdje ljudi i tvrtke žele pristup dolaru, ali nemaju pouzdanu bankovnu infrastrukturu. Mogu stvoriti značajnog novog kupca kratkoročnih državnih zapisa (T-bills) ili pomoći SAD-u da projicira monetarni utjecaj na sljedeću generaciju platne tehnologije.

"Problemi s kojima se suočavaju tržište državnih obveznica od 29 bilijuna dolara i sam dolar nadilaze bilo koju pojedinačnu inovaciju", kaže Josh Lipsky, predsjedajući za međunarodnu ekonomiju u Atlantic Councilu. "Ne postoji ništa što stablecoini mogu učiniti da utječu na temelje dolara, a to su povjerenje, fiskalni procesi, vladavina prava i neovisnost monetarnih vlasti."

Ovo gledište ukazuje na ključnu slabost optimističnog scenarija. Stablecoini mogu ojačati potražnju za digitalnim dolarima, ali ne rješavaju automatski dublje pitanje zašto bi dolar mogao izgubiti svoj položaj. Status rezervne valute nije samo pitanje praktičnosti. On počiva na povjerenju u institucije, vladavini prava, otvorenim tržištima kapitala, predvidljivosti vanjske i ekonomske politike SAD-a, vjerodostojnosti središnje banke i ponudi sigurne imovine dovoljno velikoj da je svijet može držati. Status dolara ovisi prije svega o snazi američkih pravnih institucija i neovisnosti središnje banke. Stablecoini utemeljeni na dolaru ne rješavaju nijedno od tih pitanja.

U 2026. najveći rizik za vladavinu dolara dolazi od samog SAD-a. Tu je, naravno, zastrašujuća američka fiskalna putanja. Ali predsjednik Trump dodatno je pojačao zabrinutost pokušajima utjecaja na Federalne rezerve, provođenjem odmazde nad političkim protivnicima i sukobima s geopolitičkim saveznicima. U tom kontekstu, GENIUS Act više nalikuje pametnom ojačanju nego lijeku za probleme dolara. On prepoznaje da će budućnost novca biti digitalnija, privatnija i geopolitički spornija. Također prepoznaje da je najveća komparativna prednost Amerike i dalje sposobnost njezina privatnog sektora da razvije alate koje ostatak svijeta usvaja. To bi dolaru trebalo pružiti prednost.

Ali stara istina i dalje vrijedi: vladavina dolara nikada nije bila osigurana samo tehnologijom. Bila je osigurana povjerenjem. Stablecoini mogu pomoći Americi da izvozi digitalne dolare brzinom interneta. Možda čak mogu kupiti vrijeme. Ali ne mogu proizvesti političku i institucionalnu vjerodostojnost na kojoj se status rezervne valute u konačnici zasniva.