Anthropic je upravo pritisnuo Nvidiju

Uvijek treba čitati između redaka kada tehnološki lideri daju opsežne javne izjave. Glavni izvršni direktor tvrtke Anthropic PBC, Dario Amodei, objavio je ovog tjedna tekst na blogu u kojem kategorički – i to podebljanim slovima – poriče da je njegova tvrtka ikada podržala zabranu takozvanih modela s otvorenim težinama (open-weight models). Na prvi pogled činilo se da se brani od napada nedavno odstupjelog šefa za umjetnu inteligenciju u američkoj vladi, Davida Sacksa. No ako zagrebete malo dublje, Amodei se zapravo pridružio nedavnom trendu među tehnološkim liderima koji bijes Bijele kuće preusmjeravaju na nekog drugog. U ovom slučaju, to je proizvođač čipova Nvidia Corp.

Njegova objava pod naslovom "Naš stav o modelima s otvorenim težinama" tvrdi da postoje bolji načini za suzbijanje kineskih napora u području umjetne inteligencije od zabrane njihovih modela koji objavljuju svoje ključne softverske komponente kako bi ih bilo tko mogao koristiti i modificirati – a koji su izgledali kao loša vijest za poslovanje Anthropica i njegovu nadolazeću inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO). Sacks je iskoristio to stanje stvari kada je istaknuo da je Anthropic bio jedini koji je odbio potpisati otvoreno pismo podrške korištenju besplatno preuzimljivih AI modela; izvršni direktor Nvidije Jensen Huang promovirao je to pismo svojom prvom objavom na mreži X. Industrija mora paziti na Anthropic "kao kobac", rekao je Sacks.

Mark Zuckerberg pridružio se prikritim kritikama kroz više, čini se, koordiniranih izjava u medijima u kojima je upozorio na ograničenja kineskih AI modela – što je stav koji ujedno štiti i vlastiti rad tvrtke Meta Platforms Inc. na modelima s otvorenim težinama – te je javno izazvao Anthropic i OpenAI. Takva pravila nose rizik "regulatornog zarobljavanja" (regulatory capture) i "koncentracije moći", dodao je bez trunke ironije milijarder čije su izjave imale za cilj oblikovanje regulative i čije platforme društvenih mreža svakodnevno dosežu oko 3,5 milijardi ljudi – što je oko 43 posto svjetske populacije.

Amodei odbacuje takav okvir. Zabrana bi "zaštitila američke AI tvrtke od konkurencije", piše on, "ali to nikada nije bio moj cilj". Njegova je primarna briga da bi autoritarna vlada poput Kine mogla izgraditi AI modele moćnije od bilo čega u SAD-u i iskoristiti ih za postizanje vojne premoći ili za represiju nad svojim građanima. Za to vam ne trebaju modeli s otvorenim težinama, dodaje on, a najbolji način da se to spriječi jest onemogućiti Kini izgradnju AI sustava u samom startu – putem čipova.

Huangu su vjerojatno preskočili otkucaji srca dok je to čitao. Prošle je godine Trumpova administracija poništila ograničenja iz Bidenove ere na izvoz Nvidijinih čipova H20 u Kinu, čime je ponovno otvoreno ono što je Huang opisao kao potencijalno tržište vrijedno 50 milijardi dolara. Amodei zapravo poručuje da ta zabrana nikada nije trebala biti ukinuta.

Direktor Anthropica u jednoj je stvari u pravu. Popularnost kineskih modela kao što su Qwen, DeepSeek i Kimi K3 postala je nezaustavljiva među američkim tvrtkama, a posebno startupima, pa je duh praktički pušten iz boce. "Otvoreni kod mora pobijediti", kaže Uljan Sharka, direktor AI tvrtke Domyn Inc. sa sjedištem u Milanu, tvrdeći da se tvrtke ne žele oslanjati na dva ili tri pružatelja AI usluga za tehnologiju na kojoj će zasnivati svoje poslovanje. "Pobijedit će. To je neizbježno."

Zabrana takvih modela također puca u nogu američkom poduzetništvu, jer vlasnici novih tvrtki imaju ogromne koristi od korištenja jeftinih AI agenata za izradu web stranica ili rješavanje poreza. Osim toga, zabrana u SAD-u ne bi spriječila te modele da postanu globalno popularni.

No nije sasvim jasno bi li upravo Nvidia trebala biti tvrtka koja će snositi ekonomski teret obuzdavanja Kine. Amodei se u svom obrazloženju usmjeravanja na čipove poziva na šest godina star znanstveni rad o zakonima skaliranja umjetne inteligencije. Taj rad ukratko navodi da povećanje računalne snage proizvodi sposobniju umjetnu inteligenciju. To je još uvijek uglavnom točno, ali više nije cijela priča. Peking sada zauzima drugačiji stav o AI dominaciji u odnosu na SAD, smatrajući da se ona više odnosi na široku primjenu nego na stvaranje najpametnijeg chatbota – zbog čega je rastući utjecaj njihovih modela s otvorenim težinama toliko važan.

Ograničenja izvoza također nisu spriječila Kinu da ostvari velike AI proboje tijekom protekle godine. Kineske tvrtke to su kompenzirale učinkovitim metodama poput destilacije – metode treniranja u kojoj manji AI model uči kopirajući od većeg – i algoritamskim poboljšanjima. Izvozne kontrole mogu usporiti Kinu, ali je ne mogu zaustaviti.

Debata o besplatnoj umjetnoj inteligenciji godinama je bila debata o sigurnosti, budući da zatvoreni sustavi imaju zaštitne mehanizme koji mogu spriječiti zlonamjerne aktere da ih koriste za nanošenje štete. Sada se sve više isprepliće s poslovnim interesima. Za širu populaciju, jeftiniji modeli nude stvarno obećanje, potencijalno smanjujući troškovno opterećenje za tvrtke i osnivače startupa. To je svakako dobra stvar ako je cilj umjetne inteligencije povećati gospodarsku produktivnost; ali bi također moglo ozbiljno uzdrmati predvodnike nove, dinamične industrije koja drži cijelo dioničko tržište.

Dok Bijela kuća odlučuje kako najbolje obuzdati Kinu, ujedno pokušava dokučiti koje bi se američke tvrtke mogle upotrijebiti kao oružje u toj borbi. Iz ovotjednih javnih prepucavanja između Amodeija, Zuckerberga i Huanga jasno je da bi Silicijska dolina radije da u tu borbu bude regrutiran netko drugi.