Ovaj tjedan pokazao je koliko je domaća ekonomija dinamična, ali i vijesti o globalnim turbulencijama. Stvari u Hrvatskoj se razvijaju dobro zadnjih nekoliko godina i njena ekonomija pokazuje iznimnu otpornost na globalne šokove. Nažalost, ni ovaj tjedan nije prošao bez dubinske promjene u globalnom okruženju.
Hrvatski BDP u drugom kvartalu rastao je 3,4 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine, što je rezultat rasta potrošnje i investicija. To nas stavlja u vrh EU, uz zemlje poput Cipra, Bugarske i Poljske, dok Njemačka, Italija i Francuska stagniraju. Gledano s perspektive investitora, Hrvatska trenutačno nudi dobre prilike, ali strukturalni problemi i dalje koče brži napredak.
Ipak, Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan rast životnog standarda i zadovoljstva životom, a mladi između 16 i 29 godina sada su najzadovoljniji u cijeloj EU, zahvaljujući velikom padu nezaposlenosti i boljim poslovnim prilikama. Realni rast plaća, smanjenje broja blokiranih građana i pad udjela nenaplativih kredita doveli su do većeg optimizma, a brojni pokazatelji potvrđuju materijalno poboljšanje. Iz toga je jasno da rast standarda dovodi do većeg zadovoljstva životom, što pokazuje kako ekonomska politika i makroekonomski napredak mogu imati konkretan utjecaj na svakodnevni život građana.
Država je preuzela kormilo Zagrebačke burze kako bi pokušala napraviti od nje regionalnog lidera, kao dio šireg projekta integracije tržišta kapitala srednje i jugoistočne Europe. Memorandum o razumijevanju potpisali su ministri financija osam država regije. Cilj je harmonizacija pravila trgovanja, licenciranja i infrastrukture, što bi investitorima trebalo olakšati pristup cijelom regionalnom tržištu. Konačnu ocjenu uspješnosti projekta će donijeti ulagači.
Roditelji u Hrvatskoj i regiji tradicionalno najviše ulažu u nekretnine kao najsigurniji oblik štednje za budućnost djece. Ipak, interes za ETF-ove i dionice raste kod mlađih generacija. Kombinacija dugoročnog planiranja i diversifikacije ulaganja može značajno osigurati financijsku budućnost djece. Iako većina roditelja fokus stavlja na nekretnine, novi trend je rast interesa za ulaganja koji nude veći prinos uz kontrolirani rizik.
Depositphotos
Kad već spominjemo nekretnine, zagrebački GUP mogao bi biti katalizator rasta cijena novogradnje i do 30 posto. Restrikcije u izgradnji, naročito u gusto naseljenim područjima, vjerojatno će povećati cijene zemljišta i stanova. Politika prostornog planiranja se više fokusira na očuvanje zelenih površina nego na prilagodbu metropole potrebama rastućeg tržišta stanova. Politička prepucavanja između gradskih i državnih struktura jasno pokazuju koliko politika utječe na ekonomiju.
Unatoč tome što je ljeto i sezona godišnjih odmora, korporativni sektor je miruje. Franck širi poslovanje u BiH preuzimanjem tvornice kave u Posušju i lokalnih brendova. To je logičan potez u strateškom jačanju regionalnog poslovanja, koji će im omogućiti veću fleksibilnost i operativnu stabilnost.
Rast broja paketomata u Hrvatskoj i Europi ilustrira širu promjenu u logistici i potrošačkom ponašanju. Broj ovih uređaja u Europi porastao je za gotovo trećinu samo u 2023., a u Hrvatskoj dostavne službe poput DPD-a bilježe dvostruko i trostruko veći broj isporuka kroz paketomate u odnosu na prošlu godinu. Lokacije se biraju prema kriterijima dostupnosti, frekventnosti i pristupačnosti dostavnim vozilima, dok stanari moraju dati suglasnost, što je često glavni izazov za dugoročni najam. Iako paketomati nude profitabilnu priliku, postavlja se pitanje koliko će val širenja biti održiv i hoće li dugoročno promijeniti urbane navike dostave.
Maritimo Recycling
Inovativne inicijative poput Maritima, koji plastične čepove pretvara u naočale, pokazuju da se inovacija i održivost mogu komercijalizirati i stvoriti nove tržišne niše. Ipak, takvi projekti zahtijevaju sustavno planiranje i jasnu regulativu. Planiraju i lansiranje kućnog stroja za reciklažu, čime bi potrošači mogli sami sudjelovati u održivom procesu proizvodnje.
Na tehnološkom planu Hrvatska kaska. Superračunalo Supek u Zagrebu nije na Top500 listi, iako ima 8384 jezgre i 1,25 petaflopa snage. Jasno je da je njegov primarna namjera za domaće istraživače a ne globalna rangiranja, no činjenica da nemamo računalo u svjetskom vrhu signalizira kako ulaganja u istraživanje i infrastrukturu i dalje nisu dovoljna. Ako Hrvatska želimo biti konkurentna u znanosti, obrazovanju i digitalnim tehnologijama, potrebna su kontinuirana i sustavna ulagFFanja, a ne povremeni projekti.
Bloomberg
Na globalnom planu, trgovinske tenzije eskaliraju. Trump je uveo carine od 50 posto na indijsku robu zbog kupnje ruske nafte, što posebno pogađa tekstil i nakit. Indija se okreće BRICS partnerima, dok Citigroup procjenjuje da bi rast BDP-a mogao pasti za oko 0,6–0,8 postotnih bodova. Iako domaća potrošnja drži ekonomiju na nogama, dugoročne posljedice po globalne lance vrijednosti i konkurentnost indijske proizvodnje bit će značajne. Čak i Hrvatska, kao mala otvorena ekonomija, ne može biti sasvim izolirana od posljedica ovakvih šokova.
Digitalni euro je tema koja u EU izaziva rasprave među bankama, poduzetnicima, kompanijama, političarima i građanima. ECB želi smanjiti ovisnost o američkim karticama i stvoriti europsko digitalno rješenje, ali rizici za komercijalne banke i mogućnost nadzora građana ostaju ključni. Digitalni euro trebao bi biti dostupan svima, uključujući offline plaćanja, a ograničenje depozita predstavlja kompromis između inovacije i stabilnosti bankovnog sustava.
Transformacija financija uključuje i ekonomske i političke implikacije, od kontrole likvidnosti banaka do zaštite privatnosti građana. ECB je nekoliko puta naglašavala da cilj digitalnog eura nije zamjena gotovine nego rast efikasnosti financijskog sektora. Gotovina neće nestati.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...