Hrvatska nema ni jedno superračunalo na popisu 500 najmoćnijih, gdje je zalutao naš Supek?

Već više od tri desetljeća, dva puta godišnje grupa stručnjaka izrađuje i objavljuje popis 500 najjačih računala u svijetu. Ljestvica Top500 postala je referentna točka u raspravama koje je i čije računalo najmoćnije, a u vremenima kad zbog rasta popularnosti modela umjetne inteligencije računalna i procesorska snaga ponovno skaču u fokus, pojavljivanje na popisu nije nužno samo signal digitalnog prestiža.

Na najnovijem izdanju ljestvice, od država iz naše regije, po dva predstavnika imaju Slovenija i Bugarska, a jednog ima Mađarska. Najmoćnije svjetsko računalo, prozvano El Capitan, nalazi se u Sjedinjenim Američkim Državama u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u Kaliforniji. Smješten u blizini Silicijske doline, laboratorij je poznat po tome što se primarno bavi američkim nuklearnim programom.

Među pet vodećih još su tri američka predstavnika te jedno računalo iz Njemačke. Hrvatsko superračunalo Supek, koje se nalazi u Sveučilišnom računskom centru (Srce) u Zagrebu, nažalost, ne nalazi se na popisu 500 najmoćnijih u svijetu. Supek ovih dana prolazi kroza svoj redovni godišnji fitness tretman, odnosno softversku nadogradnju, a iz Srca su nam odgovorili kako je "cilj superračunala (...) bio zadovoljiti potrebe hrvatskih istraživača (...), a ne dolazak na listu Top500".

Bi li Supek ipak mogao zalutati na ljestvicu? U teoriji možda i bi. Među glavnim faktorima koji se razmatraju za uključivanje na ljestvicu su broj procesorskih jezgri i snaga mjerena brzinom obavljanja računskih operacija. Supek ima 8384 jezgre i snagu od 1,25 petaflopa u sekundi.

Na ljestvici se nalazi nekolicina računala koja imaju performanse bliske Supekovima – indijsko računalo Arka na 443. mjestu ima 8176 jezgri, a američki Henri na 412. poziciji ima ih 8288. Brzina na posljednjim mjestima ljestvice ugrubo je dva puta viša od Supeka, što znači da bi uz optimizaciju usmjerenu na brzinu i Supek mogao utrčati na nju. No to bi iziskivalo i dodatne troškove.

Čisto usporedbe radi, El Capitan ima više od 11 milijuna procesorskih jezgri i, s puno boljom kondicijom, brzina mu je oko 1,4 tisuće puta viša od Supekove.

Hrvatska je 2015. godine čak i imala svojeg predstavnika na prestižnoj ljestvici Top500. Tada se netom dovršeno superračunalo Bura Sveučilišta u Rijeci sa svojih 6912 jezgri našlo na 440. mjestu popisa.

Najveći broj računala na popisu, očekivano, ima SAD, njih 175. Kina ih ima 47, Njemačka 40, a Japan 39. Sveukupno svoje predstavnike na ljestvici ima 40-ak zemalja, a od država u regiji susjedna Slovenija imala je svojeg predstavnika još i na inicijalnoj listi 1993. godine.

Danas ih ima dva. Radi se o računalima mariborskog Instituta informacijskih znanosti koja su na 305. i 383. mjestu u svijetu. Mađarska ima jednog predstavnika, na 381. poziciji, a Bugarska dva računala, jedno na 258., a drugo na 485. mjestu.

Supek je smješten u Sveučilišnom računskom centru u Zagrebu | Goran Stanzl/Pixsell

 

Supek, pušten u rad 2023. godine, koriste gotovo isključivo znanstvene institucije u Hrvatskoj. Prema dostupnim podacima, oko polovice resursa prošle je godine angažirao Institut Ruđer Bošković. Korisnicima izvan akademske zajednice resursi superračunala dostupni su samo ako sudjeluju u istraživačkim projektima financiranim iz javnih izvora.

Popis korisnika za prošlu godinu otkriva da je takvih tek nekolicina, a radi se tvrtkama vjerojatno osnovanim upravo za potrebe pojedinih projekata. Od poznatijih komercijalnih imena izdvaja se jedino koprivnička Podravka.

Supek je plaćen 19,3 milijuna kuna (2,56 milijuna eura), a godišnje na rad i održavanje odlazi 360 tisuća eura: 120 tisuća eura za električnu energiju, te 240 tisuća eura za tim stručnjaka koji ga održavaju i pružaju podršku korisnicima.

Iz Srca navode da na nekim ustanovama u Hrvatskoj još postoje manji sustavi računarstva visokih performansi (engl. high performance computing – HPC) "koji su prvenstveno namijenjeni za zadovoljavanje resursnih potreba ustanova". Uz Buru i Supeka, nije poznato postoje li i druga superračunala u Hrvatskoj.

U trenutku kad na burzama strelovito rastu dionice proizvođača procesora i traži se nova procesorska snaga i kapaciteti kako bi se udovoljilo zahtjevima razvoja modela umjetne inteligencije, ljestvica Top500 otkriva i kakva procesorska arhitektura podržava najmoćnija svjetska računala. No kako se istovremeno mogu čuti i zamjerke da se na razvoj i korištenje AI modela troše enormne količine energije, možda je i bolje da ostanemo nešto skromniji poput Supeka.