Tjedan za nama obilježio je sveprisutni američki predsjednik Donald Trump sa svojim svakodnevnim flooding the zone eskapadama, a odjeknula je i vijest da je Europska središnja banka (ECB) nastavila s rezanjem kamata.
Dok s jedne strane deklarativno želi završiti sukob u Ukrajini, Trump na sve strane započinje trgovinske ratove, a najdestruktivniji od njih bit će onaj s Europskom unijom (EU).
Depositphotos
Prebirokratizirana, neinovativna, podijeljena i stagnirajuća. To su epiteti koji se već desetljećima vežu za Europsku uniju, posebno zadnjih nekoliko godina. Dok se SAD hvali zbog bogatstva i razvijenih financijskih tržišta, a Kinu naziva "tvornicom svijeta", EU se često omalovažava te se zanemaruje njegova svjetska uloga. Zbog tih stalnih kritika često zaboravljamo da je Unija svjetska ekonomska velesila i najefikasniji svjetski izvoznik.
No Trumpovih carina ne boje se snalažljivi. Modifikacije proizvoda i drugačija klasifikacija samo su neki od načina na koje se mogu izbjeći carine koje američki predsjednik neselektivno lijepi državama diljem svijeta.
Unatoč geopolitičkim potresima koje izaziva američka administracija, Europska središnja banka je u četvrtak nastavila s rezanjem kamatnih stopa. Troškovi zaduživanja smanjeni su za očekivanih 25 baznih bodova, na 2,5 posto.
Šefica ECB-a Christine Lagarde | Bloomberg
Uz kamatnu stopu na novčani depozit koja je pala na 2,5 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 2,65 posto, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 2,9 posto. Odluka ECB-a stupit će na snagu 12. ožujka 2025.
Dok kamate padaju, čini se da će zaduživanje članica Europske unije rapidno rasti. Zanimljivo je da inicijativa za to dolazi iz Njemačke koja je se proslavila svojom konzervativnom fiskalnom politikom, no Trumpovo reteriranje po pitanju Ukrajine i NATO-a prisiljava Europljane na ubrzano naoružavanje.
Zato su dionice europskih obrambenih kompanija ojačale i dodale oko 30 milijardi dolara tržišnoj kapitalizaciji branše, ponajprije zahvaljujući očekivanjima povećane potrošnje na vojsku u Uniji.
Posljedice poteza iz SAD-a na svojoj koži počinje osjećati i Hrvatska. Prvo nam je zbog trgovinskog rata s EU-om stopiran pristup OECD-u, a onda je zbog njihovih odluka Končar izgubio 90 milijuna eura tržišne kapitalizacije.
No dok se većina EU-a pokušava othrvati dolasku krize i stagnaciji, Hrvatska snažno ekonomski napreduje. Dobrih vremena često nismo svjesni dok traju, nego tek kada završe, a Hrvatska zadnjih godina u odnosu na prije zaista živi u dobrim vremenima.
Premijer Andrej Plenković pokazuje koliki je hrvatski... Rast | Stefan Wermuth/Bloomberg
U Hrvatskoj turizam slovi za cjelogodišnju temu koja se ugrubo dijeli na pripremu za sezonu, sezonu, i brojanje novca i noćenja u postsezoni te stoga rijetko izlazi iz javnog diskursa. Koliko god taj sektor bio važan za domaću ekonomiju i društvo, nešto širi pogled daje realniju sliku hrvatskog turizma i njegovog mjesta u europskim i svjetskim okvirima. Naime, naš cjelokupni turistički sektor čini tek tri posto europskog.
Ne cvatu na ruže ni u energetici, prvenstveno zahvaljujući sporoj birokraciji. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) već više od dvije godine nije donijela odluku o naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu, čime se blokiraju golema ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije. Posljedice su stagnacija razvoja sektora i odlazak investitora koji su već uložili značajna sredstva, upozoravaju stručnjaci iz industrije.
Geotermalni potencijal zasad ne iskorištavamo kako treba | Pixsell
A kad već stagniramo u geotermalima, možda je skladištenje električne energije put do uspjeha jer imamo potencijal da se kroz baterijske sustave etabliramo kao regionalno energetsko čvorište.
Sektor koji nema problema s rastom i profitabilnošću, kako u Europi tako i kod nas, bankarstvo je. Dobit hrvatskih banaka u prošloj godini je porasla za dodatnih 13 posto u odnosu na njihove rezultate iz 2023. godine te je dosegnula 1,53 milijarde eura.
Zato promašeno djeluje kuknjava banaka zbog ukidanja naknada za vođenje računa. Njihov lelek licemjeran je iz više razloga. Prvi je što su te naknade zapravo bile vrste poreza jer su svi građani morali imati otvoren račun u banci kako bi mogli primati plaću, a drugi je jer i bez njih jako dobro zarađuju. Najnoviji podaci pokazuju kako bi banke lani ostvarile 656 milijuna eura dobiti čak i da nisu naplatile niti jednog centa od naknada.
Solidno ide i građevinarima. Bina Istra rekonstruira staru cijev tunela Učka i gradi puni profil autoceste od Matulja do tunela. Uz još nekoliko važnih projekata to će zaokružiti priču o prometnom spajanju Istre s ostatkom zemlje i osjetno smanjiti vrijeme putovanja od Zagreba do Pule. Planirani radovi trebali bi biti gotovi za tri godine, pa će se još dosta živaca izgubiti, naročito u špici turističke sezone, dok promet ne prodiše punim plućima.
Opsežni radovi na rekonstrukciji stare cijevi tunela Učka | Bloomberg Adria
Za razliku od Studenca, ING-GRAD-ov IPO pokazao se kao pun pogodak, interes ulagača bio je veći od očekivanja, a cijena dionice određena je na gornjoj granici od 46 eura.
Isplati li se štedjeti i pod kojim uvjetima pitanje je malobrojnih Hrvata koji razmišljaju što napraviti s viškom novca. Za mnoge je najjednostavnije rješenje staviti ga u banku, no posljednjih godina zbog rasta popularnosti digitalnih banaka i fintech tvrtki, oročene štednje u bankama više nisu jedine opcije. Mi smo usporedili gdje je najisplativije štedjeti – na Revolutu, Wiseu ili u tradicionalnim bankama.
Ako pak ne želite štedjeti, već hoćete trošiti, a zaljubljenik ste u Appleove proizvode, pročitajte našu detaljnu recenziju iPhonea 16e, pa sami zaključite je li vrijedan kupnje.
.webp){kind=icon}
