Revolut, Wise ili tradicionalne banke: Gdje je štednja isplativija?

Isplati li se štedjeti i pod kojim uvjetima pitanje je brojnih ljudi koji razmišljaju što napraviti s novcem koji ne smiju ili ne žele potrošiti. Za mnoge je najjednostavnije rješenje baciti ga pod ključ neke banke, no posljednjih godina zbog rasta popularnosti digitalnih banaka i fintech tvrtki, oročene štednje u bankama više nisu jedine opcije.

Primjerice, danas možete štedjeti i preko Revoluta ili Wisea, ali uz nešto veći rizik. U oba slučaja radi se o uslugama, koje funkcioniraju potpuno digitalno. To znači da korisnici imaju veću fleksibilnost te ni za Wise ni za Revolut ne moraju odlaziti u banku kako bi ugovorili bilo koju uslugu, pa tako ni štednju.

Štednja preko Revoluta i Wisea

Inače, Wise i Revolut nude slične usluge, a postali su popularni najviše zbog jeftinog i jednostavnog prijenosa novca u različite valute. Kako bi konkurirali tradicionalnim bankama, uveli su i brojne druge opcije poput jednostavnog ulaganja, o čemu smo nedavno pisali.

Kada je u pitanju štednja, u odnosu na tradicionalne banke imaju nekoliko prednosti, a najvažnija su više kamate u odnosu na tradicionalne banke. Konkretno, u slučaju Revoluta korisnici imaju opciju otvaranja štednog računa na koji će pohraniti sredstva za štednju.

Depositphotos

S obzirom na to da Revolut svojim korisnicima nudi nekoliko različitih paketa, koji uključuju besplatnu verziju i nekoliko plaćenih, i same kamate na štednju ovise o tome. U paketu s najvećom pretplatom one su najviše, a u besplatnom najniže. Trenutno se kreću u rasponu od 1,9 do 2,75 posto godišnjeg postotnog prinosa za štednju u eurima.

To znači da će korisnik koji, primjerice, na štednju položi 1.000 eura, ostvariti prinos od 19 do 27 eura, ne uključujući naknadu za Revolutovu pretplatu.

Slično je i u slučaju Wisea. On na štednju u eurima nudi godišnje prosječne prinose od 2,72 posto, što znači da se na štednju od 1.000 korisnih eura ostvaruje prinos od 27 eura, ne računajući naknade.

Štednja u tradicionalnim bankama

Iako spomenuti prinosi ne djeluju značajno, kamate na štednju u tradicionalnim bankama su manje. Među načinima štednje koje nude tradicionalne banke, najsličniji način štednje onom preko Revoluta ili Wisea je štednja po viđenju. To, pojednostavljeno rečeno, znači da se novac može uplaćivat i isplaćivati s minimalnim ograničenjima.

Prema podacima na stranicama Hrvatske narodne banke (HNB), većina banaka koje posluju u Hrvatskoj na takvu vrstu štednje nude kamate od 0,01 do 0,05 posto, a najveća je 0,35 posto. Prema tome, ako u tradicionalnoj banci na štednju po viđenju stavite 1.000 eura, ostvarit ćete prinos od 0,1 do 0,5 eura u godinu dana.

Nešto drugačija je oročena štednja s jednokratnom ili višekratnom uplatom. U tim su slučajevima prinosi nešto veći, ali nisu veći od onog što nude Revolt i Wise. Konkretno, u slučaju štednje s jednokratno uplatom i dospijećem od 12 mjeseci kamate uglavnom iznose od 0,6 do 2,75 posto, prema podacima HNB-a. U slučaju višekratne uplate, što pojednostavljeno rečeno znači veću fleksibilnost, kamate se uglavnom smanjuju. Odnosno ako ćete oročiti 1.000 eura, koje onda nećete vidjeti primjerice godinu dana, zaradit ćete od šest do 27 eura.

Depositphotos

Glavne razlike u štednjama

No osim kamata, nekoliko je razlika kod načina štednje između digitalnih i tradicionalnih banaka koje treba imati na umu. Primjerice, u slučaju Revoluta slobodni ste dodavati novac svojim tempom i podizati sredstva kad god zatrebate. To u slučaju oročene štednje nije slučaj jer do novaca možete ovisno o uvjetima ugovora.

Ipak, tradicionalne banke manje su rizične. Izraz štednja u slučajevima Revoluta i Wisea zapravo se koristi slobodno s obzirom na to da se u realnosti radi o ulaganjima u novčane fondove, a njihovi prinosi varijabilni su, odnosno mijenjaju se kroz godinu. Tako na Revolutovim stranicama stoji da se tim novcem kupuju udjeli u novčanim fondovima koji ulažu u visokokvalitetne kratkoročne dužničke vrijednosne papire.

Sve to znači da je, tehnički gledano, moguće izgubiti novac, odnosno ne postoje garancije koje su u slučaju tradicionalnih banaka puno izraženije. Pa kada korisnici biraju štednju, najjednostavnije rečeno, zapravo biraju između viših prinosa ili manjeg rizika.

Inače, korisnici u Hrvatskoj već nešto više od tri godine na Revolut mogu primaći plaću, što, tehnički gledano, znači da više ne moraju imati otvorene račune u tradicionalnim bankama. Zbog toga su neki, osim za ulaganja, štednju i slično, Revolut počeli koristiti i kao rješenje za izbjegavanje ovrha, a i o tome smo više pisali.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar