Proteklog tjedna smo se fokusirali na regionalne burze i analizirali koja tržišta kapitala donose najveći povrat, odnosno koje su kompanije imale najveći rast dionice. Pozabavili smo se i turizmom, tržištem rada te PPA ugovorima koji su u svijetu sve popularniji, ali su kod nas još uvijek egzotika.
Burze u regiji, izuzev BiH, bilježe dobre rezultate, a pozitivni trendovi trebali bi se nastaviti i ove godine, ističu analitičari Bloomberg Adrije. Povećana prodaja i poboljšane marže među tvrtkama izlistanim na burzama glavni su razlozi zbog kojih u zadnje vrijeme dionički indeksi u Adria regiji bilježe rast.
Slovenski dionički indeks SBITOP u 2024. godini nastavlja pružati vrlo solidni dividendni prinos od 6,5 posto što je na razini prošle godine. Istovremeno, to je i dvostruko viši prinos u odnosu na hrvatski indeks CROBEX10 koji je po pitanju dividendi manje atraktivan. Sama atraktivnost dividendi još uvijek nije doprinijela povećanju likvidnosti na Ljubljanskoj i Zagrebačkoj burzi.
S druge pak strane cijene obveznica nisu pokazivale bitne promjene tijekom ove godine odražavajući volatilnost inflacije i odgađanje početka rezanja kamatne stope.
Analizirali smo i koje se kompanije izdvajaju kao regionalne zvijezde u dosadašnjem dijelu godine. Uvjerljivi lider u rastu vrijednosti dionica od početka godine do kraja travnja je srpska kompanija Messer Technogas. Dionice ove kompanije u razdoblju siječanj-travanj 2024. porasle su za 57,81 posto. Na drugom mjestu je hrvatska kompanija Končar Elektroindustrija, čije su dionice u ovom razdoblju porasle za 42,25 posto.
"Budućnost tržišta rada u rukama je stranih radnika, pogotovo u sektorima s najnižim plaćama poput industrije, građevinarstva i trgovine", zaključak je naših analitičara nakon kratkog osvrta na trenutnu situaciju u kojoj imamo rekordnu nisku nezaposlenost, dok potražnja za radnicima ne jenjava.
Takvo stanje je plodno tlo za daljnji rast neto plaća koje su se, po podacima Državnom zavoda za statistiku (DZS), u ožujku digle nominalno 6,3, a realno 5,4 posto u odnosu na veljaču ove godine. Gledano u usporedbi s ožujkom 2023., plaće su nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto. Konkretno, riječ je o iznosu od 1326 eura neto, odnosno 1834 eura bruto. Što se medijalne neto plaće tiče, ona je u ožujku iznosila 1086 eura.
O radnicima i plaćama posebno vole pričati u sektoru turizma, a koliko god se žalili, odnosno hvalili po tim pitanjima, bilance najvećih kompanija iz branše pokazuju da im ide sasvim dobro. Vodeće po prihodima su mahom velike hotelske kuće, a u vrhu su istarske perjanice Valamar, Maistra i Plava laguna. Ostatak liste dopunjavaju i kompanije s nešto južnijim adresama, ali i zagrebačkim.
Solidno su lani poslovale i putničke agencije. Velika većina ih bilježi rast prihoda, no uz nešto manju dobit nego 2022.
Prošle nedjelje smo pisali o nekoliko domaćih kompanija. Prvi je zagrebački Syntio koji se bavi podatkovnim inženjeringom u cloudu i često prolazi ispod radara jer svoje poslovanje fokusira na strano tržište.
Drugi je DOK-ING koji je početkom godine razvio postrojenje za proizvodnju vodika iz organskog otpada. U suradnji sa socijalnom zadrugom Humana Nova iz Čakovca, kompanija je uspješno testirala i pilot postrojenje za obradu otpadnog tekstila, iz kojeg također proizvodi vodik.
Treća je, pak, Mplus Grupa koja je također objavila službeno zaključenje investicije EBRD-a teške 60 milijuna eura u njihovu Business Process Outsourcing (BPO) poslovnu vertikalu.
Japanska tvrtka Nipro Corporation je četvrta. Oni su prošle godine uložili više od 13 milijuna eura u modernizaciju tvornice koja danas nosi ime Nipro PharmaPackaging Hrvatska. Uz proširenje pogona stigli su novi strojevi, pa smo iskoristili priliku da razgledamo kako se proizvode ampule i bočice koje zadovoljavaju stroge zahtjeve najjačih farmaceutskih kompanija.
Peta, dobro nam znana od proteklog tjedna je MI braća Pivac. Već smo najavili njihovu novu akviziciju u Sloveniji, a sad je došla i službena potvrda potpisivanja ugovora o preuzimanju većinskog udjela u CM Investu, u čijem su stopostotnom vlasništvu Celjske mesnine.
Kad smo već kod teme ugovora, naša analitika proučila je tržište korporativnih PPA ugovora koji polako dobivaju središnje ulogu u razvoju OIE, ali regionalno tržište po tom pitanju kaska za globalnim trendovima. Tržište PPA-ova raslo je po ponderiranoj godišnjoj stopi od 39 posto u posljednjih 10 godina i lani je brojka ugovora dosegla novi rekord, a u regiji ih je potpisano tek par komada.
Na globalnoj sceni su tjedan obilježile vijesti o pogibiji iranskog predsjednika i zahtjevu za uhićenje izraelskog premijera.
Ebrahim Raisi, ultrakonzervativni svećenik čiji je predsjednički mandat u Iranu bio obilježen masovnim ustankom i sve oštrijim stavom prema Zapadu, preminuo je nakon pada helikoptera, a odmah se poteglo pitanje njegovog nasljednika i utjecaja neminovnih političkih promjena na stabilnost regije. Odgovore bi trebali dobiti krajem lipnja, za kada su zakazani novi predsjednički izbori.
Par dana kasnije je Međunarodni kazneni sud (ICC) zatražio naloge za uhićenje vođe Hamasa Yahye Sinwara i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog napada na Izrael 7. listopada i kasnijeg rata u Gazi.
Od važnijih korporativnih novosti moramo spomenuti da je Nvidia zaradom od 28 milijardi dolara u prvom fiskalnom kvartalu (do travnja) ponovno nadmašila prognoze analitičara.
Dok L’Oreal razmišlja o potencijalnoj investiciji u kompaniju za luksuzne parfeme iz Omana Amouage, a Vlasnik Amouagea, konglomerat SABCO Group razmatra evaluaciju od tri milijarde eura.
Za kraj jedna zanimljivost. Iako se od samog spomena komunizma mnogima diže kosa na glavi, imamo dokaz da u komunističkim zemljama teče med (a vjerojatno ima i nešto mlijeka). Naime, u EU je prošle godine uvezeno pčelinjeg meda u vrijednosti od gotovo 360 milijuna eura, objavila je statistička agencija Eurostat. Količinski, najveći dio tog uvoza, čak 37 posto, stiže iz Kine, a interesantno je da se među većim izvoznicima ovog slatkog proizvoda u Uniju nalazi i Kuba odakle je lani stiglo tri posto europskog uvoza.