Povećana prodaja i poboljšane marže među tvrtkama izlistanim na burzama glavni su razlozi zbog kojih u zadnje vrijeme dionički indeksi u Adria regiji, osim u Bosni i Hercegovini, bilježe rast, ocjenjuju analitičari Bloomberg Adrije.
Cijelu analizu možete preuzeti OVDJE.
S druge pak strane cijene obveznica nisu pokazivale bitne promjene tijekom ove godine odražavajući volatilnost inflacije i odgađanje početka rezanja kamatne stope.
Zbog toga su oročeni depoziti postali sve privlačnija opcija uslijed rastućih pasivnih kamatnih stopa, jednako kao i kratkoročni novčani fondovi.
Dosad ove godine najviše su rasli sjevernomakedonski MBI indeks i slovenski SBITOP, i to za 19 posto te 15,4 posto. Slijedi beogradski BELEX15 s rastom od 14 posto i zagrebački Crobex10 s 10 posto.
Rast MBI indeksa potaknut je bankarskim sektorom koji sačinjava 43 posto indeksa. U prvom tromjesečju ove godine tri najveće banke u Sjevernoj Makedoniji imale su prosječan godišnji rast kamatnih prihoda od 24 posto. Izvedba slovenskog SBITOP indeksa ponajprije se pripisuje banci NLB koja je na putu da udvostruči svoje poslovanje do 2030. i još uvijek zadržava pozitivnu evaluaciju. Beogradski BELEX15 bio je pod utjecajem Messerove akvizicije manjinskih dionica, a na tu tvrtku otpada oko 20 posto vrijednosti indeksa. Snažna izvedba CROBEX10 indeksa može se pripisati dionici Končara čija je cijena dionica ove godine rasla oko 40 posto zahvaljujući povijesno dobrim financijskim rezultatima i novim narudžbama.
Jedini indeksi koji su doživjeli pad su BIRS i SASX10 u Bosni i Hercegovini zbog precijenjenosti i manjka likvidnosti.
Gledajući širu sliku srbijanski, slovenski i sjevernomakedonski indeksi su izvedbom nadišli indekse u regiji srednje i istočne Europe te STOXX 50 koji obuhvaća kompanije u eurozoni.
Suprotno očekivanjima, nije došlo do nastavka pada obvezničkih prinosa u odnosu na kraj 2023. godine. Pozitivan je sentiment prigušen zbog nedovoljno jasnog ritma smanjenja inflacije što je odgodilo početak rezanja kamatnih stopa u središnjim bankama. Ti faktori odrazili su se i na obveznice u Adria regiji gdje su prinosi rasli, a najviše u Hrvatskoj za 50 baznih bodova. U Srbiji je taj rast bio minimalan zbog pozitivnog sentimenta među investitorima zahvaljujući pozitivnim izgledima oko kretanja investicijski rejtinga.
Sličan trend kao u Adria regiji zabilježen je u zemljama srednje i istočne Europe i perifernim zemljama Europske unije, odnosno Španjolskoj i Portugalu.
Jedino je prinos na rumunjske vrijednosne papire blago pao što ne iznenađuje jer Rumunjska ima viši kreditni rejting od Srbije, no i veće prinose zbog dugoročnog manjka fiskalne discipline.
Rast referentnih kamatnih stopa doveo je do snažnijeg okretanja kratkoročnim novčanim investicijskim fondovima, no kada kamatne stope počnu padati očekuje se ponovni odljev prema obveznicama koje nude bolje prinose no tržište novca i depoziti.
Analitičari Bloomberg Adrije u drugoj polovici ove godine očekuju solidnu izvedbu dioničkog tržišta u Adria regiji, dok kod obveznica očekuju blagi rast cijena zbog očekivanog početka smanjenja kamatnih stopa. Ako inflacija snažnije uspori, moguća je brža dinamika spuštanja kamatnih stopa što bi dodatno potaknulo rast cijena obveznica.
Zadnje poruke iz Europske središnje banke govore da će na lipanjskom sastanku kamatna stopa biti smanjenja za 25 baznih bodova.
Očekujemo da će nakon toga kamatna stopa do kraja godine pasti za dodatnih 75 baznih bodova čime bi se tromjesečni i šestomjesečni Euribor spustio na tri posto do kraja ove godine, poručuju analitičari Bloomberg Adrije.
