Slatka tajna uvoza meda: komunističke pčele marljivo zuje za EU

Europska unija prošle je godine uvezla pčelinjeg meda u vrijednosti od gotovo 360 milijuna eura, objavila je ovih dana statistička agencija Eurostat. Količinski, najveći dio tog uvoza - 37 posto - stiže iz Kine, a interesantno je da se među većim izvoznicima ovog slatkog proizvoda u Uniju nalazi i Kuba odakle je lani stiglo tri posto europskog uvoza.

Kubanskih tri posto se na prvi pogled možda i ne čini znatnim, no brojka postaje jasnija kad se usporedi s europskim izvozom. Najveći kupac meda Europske unije je Velika Britanija. Tamo je EU lani izvezao 17 posto svog kompletnog izvoza meda, odnosno 4.300 tona slatkog namaza. S Kube je pak uvezeno 4.700 tona. Drugim riječima, EU s Kube uvozi više meda nego što ga sama izvozi svojem najvećem kupcu tog proizvoda.

Zajednički su tako Kina i Kuba, države poznate po socijalističko-komunističkom političkom sustavu, zaslužne za 40 posto količine meda koji je lani uvezen u Europsku uniju. Osim njih, veliki izvoznici prirodnog meda u Uniju još su Ukrajina, na koju otpada 28 posto, Argentina s 12 posto te Meksiko sa sedam posto.

S druge strane, osim Velike Britanije, pčelice u Europskoj uniji uz domaće tržište marljivo zuje još za kupce u Saudijskoj Arabiji, Švicarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu.

Podaci Eurostata pokazuju veliki nesrazmjer u trgovini medom. Dok je EU lani uvezao 163,7 tisuća tona meda, izvoz je bio manji od 25 tisuća tona. Članice koje najviše uvoze su Njemačka, Belgija, Poljska, Španjolska te Francuska.

Eurostatova statistika pokazuje i interesantne podatke za Hrvatsku. Gledajući vrijednost trgovine prirodnim medom, tu smo gotovo u ravnoteži. Lani smo u trgovini s državama izvan EU-a uvezli pčelinjeg meda u vrijednosti 1,9 milijuna eura, a izvezli ga u vrijednosti od 1,5 milijuna. No gledano količinski razlika je puno veća. Uvezli smo nešto više od tisuću tona, a izvezli 270 tona. Brojke tako sugeriraju da vlastiti med u države izvan EU-a izvozimo po puno višim cijenama u odnosu na med koji iz njih uvozimo.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako najviše meda izvan EU izvozimo u Bosnu i Hercegovinu. Lani je to bilo nešto više od dvjesto tona. Unutar Unije glavno nam je tržište Slovenija kamo smo u 2023. plasirali blizu 460 tona.

Najviše meda uvozimo iz Poljske, Kine, Španjolske, Njemačke te Ukrajine. Iz Poljske nam je u 2023. godini stiglo 714 tona, iz Kine 570 tona, Španjolske 520 tona, Njemačke blizu 450 tona te iz Ukrajine oko 370 tona, pokazuju podaci DZS-a.

Statistika, usput, pokazuje i kako je hrvatska vanjska trgovina s Kubom vrlo niska. Ukupna vrijednost lani bila je tek oko dva milijuna eura.

Uvezli smo, a što bi drugo, cigare u vrijednosti stotinjak tisuća eura, a najveći dio izvoza odnosio se na električne strojeve i opremu što, začuđujuće, ne znači da je Končar isporučio Kubi transformator, generator ili dva, već se radilo o izvozu oko 1,9 milijuna eura vrijedne telekomunikacijske opreme.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar