Nije puno prošlo od smrti iranskog predsjednika Ebrahima Raisija do otvaranja pitanja tko će biti njegov nasljednik, ali i kakav će to utjecaj imati na regiju? Naime, nakon što je potvrđeno da je iranski predsjednik preminuo nakon pada helikoptera u nedjelju, ovo se pitanje nametnulo s obzirom na to da se očekivalo da će Raisi naslijediti 85-godišnjeg vrhovnog vođu, ajatolaha Ali Khameneija, pa njegova smrt utječe na budućnost jedne od najmoćnijih pozicija na Bliskom istoku.
Inače, vrhovni vođa, također poznat kao Velayate Faqih, konačni je vladar u Iranu i odgovoran je za donošenje svih važnih odluka koje se tiču države. Ova uloga uspostavljena je nakon Islamske revolucije 1979. godine, a osoba koja ju obnaša je ujedno i šef države i vrhovni zapovjednik. Samo muškarci mogu biti razmatrani za tu ulogu, a prema vrsti islamskog zakona koji se provodi u Iranu, mora se raditi o visokorangiranom šijitskom teologu koji mora biti najmanje na rangu ajatolaha.
Istovremeno, predsjednik u Iranu je šef izvršne vlasti i biran je u pomno provjerenom izbornom procesu svake četiri godine. Predsjednik kontrolira vladu i, ovisno o njegovoj političkoj pozadini i snazi, može imati veliki utjecaj na državnu politiku i gospodarstvo.
Čitaj više
U padu helikoptera poginuo iranski predsjednik Ebrahim Raisi
Potvrđeno je da je svih devet osoba koje su bile u helikopteru kada se srušio poginulo.
20.05.2024
Iran: 'Promijenit ćemo nuklearnu doktrinu ako nas Izrael ugrozi'
Iranski političari nagovijestili su da je zemlja sad tehnički sposobna za izradu nuklearnog oružja.
09.05.2024
Iran postaje značajni igrač u industriji rudarenja bitcoina, SAD sve zabrinutiji
Iran već sada ostvaruje prihod od rudarenja veći od milijardu dolara godišnje, SAD sumnja da tim novcem zaobilazi sankcije.
06.05.2024
Izrael odgovorio Iranu, skočili zlato i nafta
Eksplozija se čula rano u petak u iranskom gradu Isfahanu, izvijestila je agencija Fars.
19.04.2024
S obzirom na trenutne okolnosti, prema iranskom ustavu predsjednika bi trebao privremeno zamijeniti prvi potpredsjednik. On zajedno sa šefom pravosuđa i predsjednikom parlamenta mora održati nove predsjedničke izbore u roku od 50 dana. U ovom slučaju, čini se izvjesnim da će ulogu privremenog predsjednika preuzeti Mohammad Mokhber, prvi potpredsjednik i bivši časnik u Islamskoj revolucionarnoj gardi.
U očitom pokušaju da ublaži bilo kakvu zabrinutost javnosti o stabilnosti vlade, Khamenei je govorio o Raisijevoj pogibiji u nedjelju navečer – čak i prije nego što je potvrđena njegova smrt – i rekao da ljudi ne bi trebali očekivati bilo kakve poremećaje u načinu na koji se vodi zemlja.
No, glavno pitanje ostaje tko je sljedeći na redu za vrhovnog vođu s obzirom na to da se očekivalo da će Raisi naslijediti 85-godišnjeg Khameneija? U iranskoj kompliciranoj političkoj strukturi praktički nema službenih ili javnih prostora gdje se otvoreno raspravlja o pitanjima Khameneijeve zamjene.
Svejedno, analitičari, dužnosnici i akademici bliski političkom establišmentu neko su vrijeme spominjali i Raisija i Khameneijevog sina Mojtabu kao glavne kandidate. Raisijeva smrt znači da Mojtaba ima jasan put do najviše pozicije, ali to bi moglo biti riskantno imenovanje jer u Iranu nije popularna ideja naslijeđene vladavine. Naime, vođe Islamske revolucije iz 1979. godine oštro su se protivili bilo kakvom sustavu koji bi sličio monarhiji koju su svrgnuli. Također, nije poznato niti koliko je Mojtaba prihvatljiva opcija jer nikad nije obnašao nikakvu dužnost u vladi i rijetko se pojavljuje u javnosti, dok vrhovni vođa treba barem izgledati kao da ima uvjerljivu potporu mase koja podržava trenutni religijski sustav ako želi imati bilo kakav legitimitet.
Osim toga, Raisijeva smrt također bi mogla imati posljedice na odnose Irana s ostatkom regije. Iran podupire brojne proxy skupine, od kojih se najmoćnije bore protiv Izraela. Također, Raisi je također njegovao bolje odnose s državama kao što su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, i iako će se ta politika vjerojatno nastaviti, svaki novi čelnik mogao bi imati drugačije prioritete.