Optimizam i iz Svjetske banke, hrvatsko gospodarstvo u uzletu

Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj i dalje pokazuje otpornost te je s 2,8 postotnim rastom BDP-a u 2023. ostala daleko iznad prosjeka Europske unije. To je ponajviše posljedica brzorastućeg sektora turizma i snažnog priljeva sredstava iz EU-a, poticajne fiskalne politike, jakog tržišta rada te velikog priljeva doznaka radnika iz inozemstva, što je potaknulo stabilan rast osobne potrošnje, stoji u izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije objavljenog u četvrtak.

Očekuje se da će 2024. rast ubrzati na tri posto, prvenstveno kao posljedica prelijevanja pozitivnih kretanja iz 2023., jačanja vanjske potražnje i ekspanzivne fiskalne politike. Uz to, snažno tržište rada, s relativno visokim udjelom poduzeća koja prijavljuju nedostatak radne snage i veliko povećanje plaća, dodatno će pridonijeti rastu realnog dohotka. Inflacija će nastaviti opadati i postupno se približiti ciljnoj razini ECB-a od gotovo dva posto do početka 2025., ali rizici su i dalje prisutni zbog pritiska na rast plaća.

 Realni rast BDP-a i doprinosi rastu realnog BDP-a | Svjetska banka

Gospodarska aktivnost na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije ove će godine vjerojatno usporiti jer slabo globalno gospodarstvo, pooštrena monetarna politika, usporavanje kineskoga gospodarstva i niže cijene robe smanjuju izglede za njezin rast, navodi se u izvješću-

Rast u regiji ove će godine vjerojatno usporiti na 2,8  posto nakon znatnog povećanja na 3,3 posto u 2023., kad su gospodarstva Rusije i ratom pogođene Ukrajine ponovno počela rasti te zahvaljujući snažnijem oporavku središnje Azije. Regionalni output vjerojatno će 2025. uglavnom ostati nepromijenjen. Slab rast dodatno će usporiti oporavak regije od nedavnih šokova kao što su ruska invazija na Ukrajinu, koja i dalje traje, pandemija i kriza troškova života u 2022. godini.

Na izglede utječe više nepovoljnih okolnosti. Slabiji oporavak ključnih trgovinskih partnera od očekivanog, osobito u europodručju, restriktivne monetarne politike i pogoršanje geopolitičkih kretanja mogli bi dodatno usporiti rast. "Zemlje Europe i središnje Azije i dalje se suočavaju s višestrukim krizama, koje su se pogoršale zbog usporenog rasta svjetskoga gospodarstva", rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije. "Oživljavanjem rasta produktivnosti poticanjem dinamičnosti poslovanja i povećanjem otpornosti na rizike od klimatskih promjena može se zaštititi stanovništvo regije i ubrzati gospodarski rast".

Na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije inflacija se smanjila brže od očekivanog, uglavnom zbog oštrog pada cijena energenata i hrane. Medijan godišnje inflacije potrošačkih cijena u regiji smanjio se s 15 posto početkom 2023. na 4,2  posto do veljače 2024. Neovisno o tome, kriza troškova života iz 2022. i dalje utječe na kućanstva iako se realni dohodak prošle godine povećao.

Aktualna situacija

Svjetska banka očekuje se da će u Ukrajini oporavak ove godine usporiti na 3,2 posto s 4,8 posto u 2023., što je odraz slabije žetve i kontinuiranog nedostatka radne snage. Gospodarski izgledi za Ukrajinu i dalje ovise o potpori donatora i trajanju ruske invazije. Prema nedavnim procjenama Svjetske banke i partnerskih institucija, trošak obnove i oporavka Ukrajine povećao se na 486 milijardi dolara, što više nego dvostruko premašuje veličinu njezina predratnoga gospodarstva 2021. godine.

Predviđaju i kako će ove će godine i u Turskoj rast vjerojatno oslabjeti na tri posto, što je najniža razina od 2009., izuzev pandemijskih godina, jer se očekuje da će makroekonomska konsolidacija ograničiti domaću potražnju. Zauzdavanje globalnih cijena nafte oslabit će izglede u središnjoj Aziji, pri čemu će rast s procijenjenih 5,5 posto u 2023. ove godine usporiti na 4,1  posto. 

Privatni sektor

U manje od tri desetljeća 12 zemalja iz ove regije pridružilo se Europskoj uniji (EU). Tranzicija tih zemalja u tržišna gospodarstva integrirana u EU, sa stabilnim institucijama i proizvodnim strukturama, dokaz je uspješnosti dubinskih reformi nekih od tih zemalja, koje su postale i zemlje visokog dohotka.

"Privatni sektor u nekoliko zemalja u regiji suočava se s preprekama koje onemogućuju njegovo širenje i inovacije", rekao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije. "Kako bi se povećala dinamika poslovanja, bit će potrebno otkloniti nekoliko izazova u područjima kao što su unaprjeđenje tržišnog natjecanja, smanjenje intervencije države u gospodarstvo, poboljšanje kvalitete obrazovanja i povećanje dostupnosti financiranja za poduzeća."

Svjetska banka ističe kako su problemi privatnih poduzeća nedovoljno obrazovana radna snaga i velik nedostatak vještina, što uvelike otežava rast. Visoke stope iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika ne pomažu u kratkoročnom razdoblju. Bolje obrazovana radna snaga povezana je s većom produktivnošću i može dovesti do više inovacija.

"Krediti banaka privatnom sektoru na relativno su niskoj razini i nisu se povećali u proteklom desetljeću. Uz to, kreditiranje je uglavnom više kratkoročno. Kako bi povećala produktivnost i inovacije, poduzeća trebaju pristup dugoročnom financiranju", zaključak je Svjetske banke.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar