.webp){kind=icon}
Svjetska banka objavila je u četvrtak svoje najnovije procjene rasta hrvatskog gospodarstva, a rezultati su optimistični. Prema izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, Hrvatska može očekivati nastavak stabilnog rasta, s podignutom procjenom ovogodišnjeg rasta na 2,7 posto.
Ovaj rast temelji se na oporavku osobne potrošnje, snažnom rastu turizma i investicijskim aktivnostima podržanim sredstvima iz fondova EU-a. Očekuje se da će stopa gospodarskog rasta ostati blizu razine od tri posto tijekom cijelog prognostičkog razdoblja, sa smanjenim potrebama za fiskalnim potporama, čime bi se postupno smanjivao i javni dug.
Međutim, Svjetska banka također upozorava na negativne rizike koji bi mogli utjecati na ovaj rast. Visoka inflacija, izazvana nestabilnim svjetskim tržištima i rastom cijena energenata, mogla bi potrajati.
Čitaj više
EU staje na kraj gospodarskim ucjenama, kazne su drakonske
Glavni cilj je borba protiv gospodarskih prijetnji i prisile od država koje nisu članice EU-a.
03.10.2023
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje dosegnula 3,25 milijardi eura
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u prethodnoj je godini porasla za 18,2 posto.
30.09.2023
U prvoj polovici 2023. prihodi državnog proračuna rasli 30 posto
Višak državnog proračuna iznosio je 556 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a.
27.09.2023
Bundesbank predviđa blagi pad njemačkog gospodarstva
Potrošači se suzdržavaju trošenja iako inflacija usporava, a plaće rastu.
19.09.2023
Također, financijska tržišta mogla bi postati nestabilnija i restriktivnija zbog pooštrenih uvjeta financiranja. Svjetski gospodarski rast u razdoblju od 2020. do 2024. već je slabiji nego u bilo kojem drugom petogodišnjem razdoblju od 1990. godine, a postoji mogućnost dodatnog oslabljivanja.
Što se tiče inflacije, Svjetska banka prognozira da će u Hrvatskoj doseći 8,4 posto ove godine, ali će usporiti na 3,9 posto u 2024. i na 2,3 posto u 2025. godini.
Svjetska banka upozorava da bi visoka inflacija, izazvana nestabilnim svjetskim tržištima i rastom cijena energenata, mogla potrajati/Bloomberg Mercury
Banka također predviđa usporavanje rasta u zemljama zapadnog Balkana, s procjenom rasta od 2,5 posto ove godine i porastom na 3,3 posto u 2024. i 2025. godini. Ova promjena proizaći će iz ublažavanja inflacijskih pritisaka, postupnog oporavka izvoza i povećane javne potrošnje na infrastrukturne projekte.
Analitičari iz Bloomberg Adrije, dok ističu negativne čimbenike u europskom gospodarstvu, tvrde da zemlje Adria regije, uključujući Hrvatsku, pokazuju izniman otpor prema recesiji. Ova ocjena, koju su dali sredinom rujna, temelji se na čvrstim domaćim temeljima potrošnje, koji kompenziraju slabljenje inozemne potražnje. Stopa nezaposlenosti u ovim zemljama je niska, a zaposlenost, plaće i investicije rastu.
Kratko rečeno, recesija u inozemstvu ne znači nužno i lokalnu recesiju za zemlje u Adria regiji.
Prema prognozama analitičkog tima Bloomberg Adrije, za ovu godinu najveća stopa rasta predviđa se za Bosnu i Hercegovinu, i to od 2,8 posto, nakon čega slijedi Srbija s 2,4 posto, dok se za Hrvatsku i Sloveniju predviđa rast od 1,7 odnosno 1,2 posto.
Za iduću godinu analitičari predviđaju više stope rasta u svim zemljama Adria regije, osim u Bosni i Hercegovini, gdje bi se trebala ponoviti stopa rasta iz ove godine. Očekuje se i smanjenje inflacijskih pritisaka u regiji.
Svjetska banka i analitički tim Bloomberg Adrije prepoznaju izazove koji stoje pred europskim gospodarstvima, ali se slažu u ocjeni da zemlje Adria regije pokazuju značajnu otpornost na recesiju, zahvaljujući domaćoj potrošnji i drugim faktorima.
