EU staje na kraj gospodarskim ucjenama, kazne su drakonske

Zastupnici u Europskom parlamentu u utorak su izglasali novi instrument trgovinske zaštite EU-a od gospodarske prisile, odnosno nastojanja zemalja koje nisu članice da utječu na odluke Unije ekonomskim pritiskom.

S 578 glasova za, 24 protiv i 19 suzdržanih, Parlament je u utorak izglasao novi instrument trgovinske zaštite koji omogućuje EU-u da djeluje, u skladu s međunarodnim pravom i u krajnjoj nuždi, ako se Unija ili država članica suoče s gospodarskom prijetnjom zemlje koja nije članica EU-a, a koja želi utjecati na konkretnu politiku ili stajalište. Instrumentom za borbu protiv prisile želi se zaštititi suverenitet Unije i država članica u geopolitičkom kontekstu u kojem strane zemlje sve više koriste trgovinu i ulaganja kao oružje.

Što je gospodarska prisila?

Prema uredbi, gospodarska prisila je pokušaj zemlje koja nije članica EU-a da utječe na Uniju ili državu članicu da donese određenu odluku, koristeći se pritom prijetnjama iz područja trgovine ili ulaganja. Iako potkopava stratešku autonomiju Unije, takva vrsta prisile nije obuhvaćena Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Mehanizam za rješavanje sporova WTO-a ne primjenjuje se na slučajeve gospodarske prisile, osim ako neki njezini aspekti krše pravila te organizacije.

"Taj instrument omogućuje brz odgovor na prisilne mjere, na pritiske drugih zemalja. Uveli smo jasne vremenske okvire i jasne definicije kako bismo rekli što je prisilna mjera i kako na nju reagirati. Sada imamo širok raspon protumjera na raspolaganju i napunili smo naš paket instrumenata obrambenim instrumentima. Iako bi taj alat za borbu protiv prisile trebao djelovati kao sredstvo odvraćanja, moći ćemo, ako je to potrebno, poduzeti mjere za obranu suvereniteta Europske unije", rekao je Bernd Lange (S&D, Njemačka), izvjestitelj i predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu.

U skladu s novim pravilima, Komisija će imati četiri mjeseca da istraži potencijalnu prisilu. Na temelju njezinih zaključaka, Vijeće će imati osam do deset tjedana da odluči kvalificiranom većinom je li riječ o prisili. Glavni cilj bit će uspostava dijaloga s vlastima zemlje koja nije članica EU-a kako bi ih se uvjerilo da odustanu od prisile. Međutim, ako ti pokušaji ne postignu željene rezultate, EU će na raspolaganju imati širok raspon protumjera. Ako se ustanovi da se radi o prisili i države članice to prihvate, Komisija će imati šest mjeseci da osmisli odgovarajući odgovor obavještavajući Parlament i Vijeće o svakoj fazi postupka.

Moguće protumjere

Zastupnici su kod novog instrumenta posebnu pozornost posvetili funkciji odvraćanja te usuglasili sveobuhvatan popis mogućih odgovora EU-a, među kojima su ograničenja trgovine robom i uslugama, prava intelektualnog vlasništva i stranih izravnih ulaganja. Predviđene su i mjere poput uvođenja ograničenja pristupa tržištu javne nabave EU-a i tržištu kapitala te izdavanja odobrenja za proizvode u skladu s kemijskim i higijenskim pravilima.

Prema novim pravilima, Unija će od zemlje koja vrši prisilu moći tražiti naknadu štete. Komisija također može poduzeti mjere za naplatu tih naknada.

Nakon što Vijeće službeno usvoji Uredbu, što se očekuje u listopadu, ona će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar