Vrijednost poljoprivredne proizvodnje dosegnula 3,25 milijardi eura

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje lani je dosegnula 3,25 milijardi eura (24,45 milijardi kuna), što je 18,2 posto više u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Istodobno, bruto dodana vrijednost iznosila je 1,71 milijardi eura (12,9 milijardi kuna) i porasla je za 17,8 posto u odnosu na 2021. godinu.

Podaci DZS-a pokazuju da naknada za zaposlene u prošloj godini iznosi 17 milijuna eura (1,3 milijarde kuna), što je rast od 11,2 posto u odnosu na godinu prije, dok je uloženi rad u poljoprivredi porastao za 1,2 posto.

Ekonomski računi u poljoprivredi, kako navode iz DZS-a, izračunani su na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku te administrativnih podataka Poljoprivredne savjetodavne službe i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Poljoprivredna proizvodnja zbroj je vrijednosti biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti, a obračunsko razdoblje je kalendarska godina.

"Vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje kontinuirano raste, kao i produktivnost", kazala je u nedavnom razgovoru za Bloomberg Adriju ministrica poljoprivrede Marija Vućković.

Tom je prilikom istaknula kako je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u odnosu na 2013. godinu narasla 29 posto, a u odnosu na 2014. više od 50 posto. "U 2013. godini je još uvijek primjenjivana stara metodologija u kojoj su u vrijednost ulazile i potpore i tada je vrijednost poljoprivredne proizvodnje s potporama bila nešto malo veća od dvije milijarde eura, danas je 3,1 milijardu eura. Također, broj mladih, visokoobrazovanih poljoprivrednika je u najvažnijim poljoprivrednim županijama udvostručen", konstatirala je ministrica.

Promjena u dobnoj i obrazovnoj strukturi poljoprivrednika podrazumijeva i zaokrete u proizvodnji - koriste se tehnologije, jača precizna poljoprivreda, postavljaju se agrosolari.

Također, Europska unija potiče razvoj ekološke poljoprivrede i plan je do 2030. godine imati pod ekološkim uzgojem 25 posto svih površina. Budući da je od konvencionalne proizvodnje sve izazovnije živjeti, poljoprivrednici se i u Hrvatskoj okreću ekološkoj proizvodnji. Primjer je David Pejić, koji je proglašen najboljim europskim ekološkim poljoprivrednikom, ali i najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Alternativnim metodama poljoprivredne proizvodnje okrenuli su se i u Rajskoj.

Ministrica je za Bloomberg Adriju kazala i kako vlada namjerava hrvatsku poljoprivredu dovesti na višu razinu. Kao prioritete je izdvojila osiguranje dohotka poljoprivrednicima te ciljanje investicija koje brže transformiraju sektor i koje su u skladu sa zelenom i digitalnom agendom jedinstvenog tržišta EU-a.